Ukrajinsko Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je kako osnivaju osam napadnih brigada kojima je cilj krenuti u oslobođenje čitavog Donbasa i Krima.
“Ukrajina priprema ofenzivu sve do Krima i Crnog mora kako bismo istjerali okupatore s našeg teritorija. Ministarstvo unutarnjih poslova pokreće formiranje napadnih brigada Nacionalne garde, Nacionalne policije i Granične službe. Bit će to naša ofenzivna garda. U te brigade ući će volonteri, motivirani ljudi koji žele sudjelovati u oslobađanju Luganska, Donjecka i Krima”, objavili su jučer iz ukrajinskog Ministarstva unutarnjih poslova, a Igor Klimenko, koji nakon pogibije vladinih dužnosnika u padu helikoptera 18. siječnja, obnaša v.d. ministra, rekao da je cilj ovih domoljubnih jedinica oslobođenje okupiranih teritorija i ‘istrebljenje neprijatelja‘.
“Nacionalna garda vas zove da pristupite brigadama Burevaja, Červona Kalina, Kara-Dag, Rubiž, Spartan i legendarnom Azovu. Granična služba čeka volontere koji se žele pridružiti brigadi Čelična granica. Nacionalna policija prima dobrovoljce za brigadu “Ljut”, kazao je Klimenko ne navodeći termin moguće ofenzive u kojoj bi ovih osam brigada sudjelovalo, prenosi Slobodna Dalmacija.
Iako su dosad bili dosta zakopčani prema planu da Ukrajincima pošalje oružje kojim mogu gađati okupirani Krim, najnovija pošiljka Bidenove administracije odbacuje i zadnje dileme oko toga je li Krim slijedeći na redu. Pentagon je u petak službeno potvrdio da će SAD uključiti precizno vođene rakete GLSDB u posljednju tranšu pomoći Ukrajini tešku od 2,17 milijardi dolara. Boeingov sustav GLSDB (Ground-Launched Small Diameter Bomb) ili u slobodnom prijevodu bomba malog promjera djelovanja koja se lansira s tla ima znatno veći domet od standardnih projektila Himars koji su poslani Ukrajini. GLSDB ima domet od oko 150 kilometara, što je otprilike dvostruko više od dometa navođenog streljiva koje ispaljuje višecjevni raketni sustav M270 MLRS, kao i moćni topnički raketni sustav visoke mobilnosti HIMARS.
„GLSDB daje Ukrajini sposobnost za paljbu dugog dometa koja će joj omogućiti da provede operacije u obrani svoje zemlje i povrati svoj suvereni teritorij koji je okupirala Rusija, naveo je glasnogovornik Pentagona, brigadni general Patrick Ryder, a prenosi specijalizirani vojni portal The War Zone.
Ukraine Situation Report: Kyiv Officially Getting Long-Range Rocket-Boosted Bombhttps://t.co/pufLmvqXvo
— The War Zone (@thewarzonewire) February 3, 2023
Upitan može li se GLSDB koristiti za ciljeve na poluotoku Krimu koji je Rusija okupirala od 2014., Ryder je to prepustio Ukrajincima, ali nije ukazao da postoje bilo kakve zapreke tome. Drugi visoki dužnosnik Pentagona već prije je za The War Zone izjavio da su sve ruske snage na ukrajinskom teritoriju “legitimne mete“. To uključuje Krim i četiri milijarde dolara vrijedan Kerčki most Vladimira Putina koji povezuje poluotok s Rusijom.
Umirovljeni američki general-pukovnik Ben Hodges koji je prije služio kao zapovjednik kopnene vojske Sjedinjenih Država u Europi već pri najavi slanja ovog oružja izjavio je GLSDB s pravom izaziva paniku u Moskvi. “GLSDB će itekako smanjiti utočište za Ruse. Život će uskoro postati vrlo neugodan za rusku mornaricu, zrakoplovstvo i rukovatelje streljivom na Krimu te duž Kerčkoga mosta…‘, naveo je Hodges.
GLDSB have a range of 150km. They can strike the entire Russian-occupied east of Ukraine and considerable parts of the south. Only Crimea's south and east are still out of range, yet.#Ukraine #GLSDB https://t.co/YXhc3Jvk0F pic.twitter.com/qJL3yHdgVC
— (((Tendar))) (@Tendar) February 3, 2023
Kao što je poznato na okupiranom Krimu se nalaze zračne baze i sjedište ruske crnomorske flote, te je njegova strateška važnost za Rusiju ogromna.
Ukrajinci tvrde kako će Rusija morati svoje zalihe streljiva povući dublje u unutrašnjost zbog čega će njeni vojnici biti ranjiviji, a planovi o novoj ofanzivi teže izvedivi. „To bi moglo značajno usporiti ruski napad“, smatra Andrij Zagorodnjuk, bivši ministar obrane Ukrajine.
„Kao što je HIMARS donio preokret na bojišnici, to bi mogle napraviti i ove rakete, možda i još više“, ocijenio je.
Ukrajinske trupe koje su sada u Hersonskoj oblasti najbliže su Krimu. Ispaljen odatle, GLSDB bi omogućio Ukrajini da pogodi mete na sjevernom dijelu Krima, uključujući skladište streljiva u Džankoju, koje je prethodno bilo pogođeno, kako su Rusi tvrdili, diverzantskim napadom. GLSDB bi također dao Ukrajini mogućnosti pojačane kontrole kopnenog mosta do Krima kroz područja Hersona i Zaporižja koje sada kontrolira Rusija.
Vojni analitičar Oleksandr Musijenko kaže kako je od ključne važnosti što bi Ukrajina uskoro mogla gađati svaku točku okupirane rute prema Krimu, koja prolazi preko Berdjanska. To znači da će Rusija sve svoje kamione opskrbe morati preusmjeriti na cestu preko Krimskog mosta, koji je teško oštećen u napadu u listopadu. “Rusija koristi Krim kao veliku vojnu bazu iz koje šalje pojačanje svojim snagama na istočnom frontu, naveo je analitičar dodavši kako bi rakete dometa od 150 kilometara značajno poremetile njihovu logističku vezu i smanjilo ofenzivni potencijal ruskih snaga.
Osim utjecaja na logistiku, oružje dugog dometa u ukrajinskom arsenalu moglo bi dodatno potkopati rusko samopouzdanje.
Za razliku od većine topničkih raketa i balističkih projektila, GLSDB ne slijedi balističku putanju, što znači da može gađati ciljeve iz različitih kutova i putanja. GLSDB funkcionira tako što kombinira bombu malog promjera s raketnim motorom. Bomba ima mala sklopiva krila i opremljena je GPS sustavom te otporna na dosta elektronička ometanja. Može se koristiti protiv oklopnih vozila, ali i protiv ciljeva vrlo malog promjera – manjeg od metra. Može se lansirati sa skrivenih ili zaštićenih položaja kako bi se izbjeglo otkrivanje što ga čini manje osjetljivim na protubaterijsku paljbu.
GLSDB također nudi dosta svestranosti jer se može ispaljivati iz više različitih lansera, uključujući M270 MLRS lanser na gusjenicama i M142 HIMARS koji se temelji na šasiji s kotačima.
Osim GLSDB-a, posljednja američka tranša pomoći Ukrajini pruža širok raspon drugog oružja poput topničkih projektila od 155 mm, minobacačkih projektila od 120 mm, mitraljeza za borbu protiv bespilotnih letjelica, protutenkovskih raketnih sustava Javelin, te sustave protuzračne obrane i integracijsku opremu, piše Slobodna Dalmacija.