Održan dvodnevni stručno-znanstveni simpozij o kulturi sjećanja na Bleiburšku tragediju i Križni put U organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske matice iseljenika i Počasnog bleiburškog voda, u prostorijama Hrvatske matice iseljenika održan je dvodnevni stručno-znanstveni simpozij „Kultura sjećanja na ratne i poratne žrtve bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda“.
Simpozij koji je održan 29. i 30. listopada 2024. organiziran je pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i supokroviteljstvom Biskupske konferencije i Ministarstva branitelja, okupio je stručnjake iz više zemalja, uključujući i niz uglednih izlagača s Fakulteta hrvatskih studija koji su svojim izlaganjima dali poseban doprinos raspravi o važnosti očuvanja sjećanja na ove tragične povijesne događaje. Na početku simpozija sudionike je pozdravila izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, predstojnica Znanstvenog zavoda Fakulteta hrvatskih studij, istaknuvši važnost ove teme za hrvatsko društvo. Vukelić je naglasila da Fakultet hrvatskih studija kroz niz godina sustavno radi na istraživanju i očuvanju kulture sjećanja, posebice na događaje koji su duboko obilježili hrvatski narod.
#image_title
Ova manifestacija predstavlja važan korak u jačanju znanstvene rasprave i kolektivne svijesti o ovoj temi, istaknula je Vukelić. Osim organizacijske uloge, Fakultet hrvatskih studija imao je i značajnu ulogu u samom sadržajnom doprinosu simpoziju, gdje su njegovi izlagači obradili nekoliko ključnih tema. Doc. dr. sc. Vladimir Šumanović, pročelnik Odsjeka za povijest, svojim je izlaganjem istaknuo kako pitanje žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja još uvijek opterećuje suvremeno društvo. Šumanović je govorio o nužnosti demokratskog pristupa u suočavanju s prošlošću, posebno u priznavanju svake žrtve kao načinu za postizanje društvenog razumijevanja i pomirenja. – Nužno nam je potreban puni demokratski pristup u suočavanju s prošlošću.
Kultura sjećanja mora uključivati sve žrtve, jer samo tako možemo graditi bolju budućnost, rekao je Šumanović. Izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, predstojnica Znanstvenog zavoda Fakulteta hrvatskih studija, analizirala je razliku između pojmova „kultura pamćenja“ i „kultura sjećanja“ u hrvatskom društvenom kontekstu, objašnjavajući kako, unatoč sličnostima, ti termini nose različita značenja. Vukelić je naglasila da kultura pamćenja, kao formalna razina sjećanja, često ne odražava stvarnu istinu i osjećaje koje kultura sjećanja podrazumijeva. „Na formalnoj razini možemo imati kulturu pamćenja, ali ono što narod doista osjeća i čega se prisjeća nosi drukčiji smisao i često dolazi iz dubokih emotivnih i povijesnih rana,“ pojasnila je Vukelić, dodajući kako bi hrvatsko društvo trebalo raditi na izgradnji istinske kulture sjećanja koja uključuje i formalno priznanje i emocije naroda.
Prvog dana simpozija, na panel-raspravi o odgovornosti pojedinaca i država za zločine počinjene u Bleiburškoj tragediji, doc. dr. sc. Wollfy Krašić istaknuo je važnost obilježavanja Bleiburga u hrvatskim iseljeničkim zajednicama i doprinosu emigrantskih organizacija u očuvanju sjećanja na ove događaje. S dr. sc. Ivanom Tepešom, Krašić je govorio o ulozi hrvatskih iseljenika u očuvanju kulture sjećanja te je prikazao utjecaj koji ove zajednice imaju na promicanje povijesne istine i svijesti o Križnom putu.
Njihovo izlaganje pokazalo je koliko su hrvatske iseljeničke zajednice bile ključne u organiziranju prvih komemoracija i očuvanju pamćenja kroz desetljeća, posebice u vremenu kada je takvo sjećanje u domovini bilo potisnuto. Kroz oba dana simpozija, izlagači su istaknuli potrebu za nastavkom istraživanja i priznavanjem povijesnih činjenica o Bleiburškoj tragediji i Križnom putu.
Drugi dan simpozija bio je posvećen ulozi Katoličke crkve i društvenih institucija u očuvanju sjećanja na ove događaje. Doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić i doc. dr. sc. Danijel Jurković izložili su povijesni pregled obilježavanja Bleiburške tragedije u Austriji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te u Hrvatskoj od 1990. godine do danas.
Ova izlaganja naglasila su kako se stav prema Bleiburgu kroz godine mijenjao, ali je uvijek bilo potrebno ustrajati na pravdi za žrtve. Simpozij je završen porukom o važnosti očuvanja sjećanja kao temelja za razumijevanje povijesti i sprječavanja ponavljanja sličnih tragedija. Fakultet hrvatskih studija, kao ključna obrazovna i znanstvena institucija, pokazao je predanost istraživanju povijesti i očuvanju sjećanja na tragične događaje Bleiburga i Križnog puta, potvrđujući svoju ulogu u promicanju kolektivnog sjećanja i razumijevanja prošlosti kao zaloga za mirniju budućnost.
