Iako iz perspektive nekoga u Hrvatskoj Amerika kao društvo djeluje kompaktno i izraženim liberalnim stavovima, zapravo je suprotno. Amerika je strašno podijeljena država.
Amerika je podijeljena na urbanu i uvjetno ruralnu sredinu, samo ta ruralna sredina su gradovi manji od 100 000 stanovnika, a urbana su megapolisi poput Los Angelesa ili New Yorka. Izuzetak su gradovi u Teksasu ili na Floridi. Tako imamo i izražene podjele i samim saveznim državama poput Pennsylvaniji ili Georgiji. Zapravo najveća podjela je na jugu i srednjoj Americi. Tu se Amerika najviše dijeli i upravo je to zona ključnih država nazvanih swing.
To područje je povijeno gledano najviše podijeljeno po rasnoj osnovi, jer je to dio koji je bio izražen segregacijskim odnosom bijele i crne Amerike i tu je se segregacija najduže zadržala. Tu Republikanci imaju najveću podršku bjelačkog stanovništva, dok su povijesno Demokrati dobivali podršku crnačkog stanovništva jer su u njima vidjeli svojevrsne zaštitnike, no sve se to u 21 stoljeću promijenilo zbog elitističkih, lobističkih, filantropskih nastrojenih pripadnika Demokratske stranke pa sad i crnačka populacija glasa za Republikance koji su bliže nižem i srednjem sloju društva. Ako ste mislili da je rasizam u Americi nestao, gadno se varate, možda je u ovom trenutku bliži pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća nego ikada.
Najmanje 50 % Amerikanaca su konzervativno orijentirani, uostalom to su pokazali izbori za predsjednika u zadnja tri izborna ciklus, to pokazuje i odnos u Predstavničkom domu i Senatu. Većina Amerikanaca se sve više okreće konzervatizmu jer im liberalizam nije ništa donio. Većina njih smatra Kamalu Harris dijelom tog elitističkog dijela, ali to nije jedini razlog zašto će glasati za Trumpa, a ne za nju.
Amerika jednostavno nije spremna za predsjednicu države, pogotovo nije spremna za predsjednicu indijsko-afroameričkog podrijetla. Nisu spremni ni oni koji glasaju za Demokrate, jer im ne odgovara tanka, bezidejna Kamala Harris s kampanjom i porukama bez “mesa”. Većinu njih ponajprije zanima koliko imaju dolara u novčaniku i zapravo je novčanik nit vodilja za glasanje.
Posebno je zanimljiv pristran odnos lijevo liberalnih medija kako u Americi, tako i u Europi uključujući Hrvatsku. Nevjerojatno je koliko ima neobjektivnosti i pristranosti, kao primjer navodimo istraživanje u Pennsylvaniji gdje se plasira da Kamala Harris ima blagu prednost, bez obzira kolika je, ali najvjerodostojnija anketa je ona koju daju kladionice gdje je prosječni odnos 55-45 u korist Trumpa. Bez obzira na strah Europe od pobjede Trumpa, posebno u pitanju vanjske politike, treba naglasiti da Amerika promjenom administracije ne mijenja svoju vanjsku politiku, eventualno ekonomske odnose no to je autonomno pravo svake administracije bilo koje države da vodi brigu o sebi i svojoj ekonomiji koja je pokretač rasta standarda građana tih država. Odnosi na Bliskom istoku i Ukrajini mogu se promijeniti, ali ne na štetu Ukrajine ili Izraela. Sve ostalo je medijski folklor.
Objavljujemo anketu predsjedničkih izbora u SAD Atlasintel grupacije, neke će rezultati razočarati
