Branka Lozo, predsjednička kadidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje otvoreno je govoila o svom svjetonazoru i zašto je on iskreno desno. Što to Branka Lozo ima, a svi drugi kandidati nemaju?
“Razlika je u iskrenom domoljublju koje štiti suverenitet države. Zatim, zalaganje za potpuno onemogućavanje ilegalnih migracija. Za reguliranje pitanja po ideološkoj osnovi, prvenstveno onih koja se tiču rodne ideologije, prema čemu imam izrazito konzervativne stavove. Smatram da bi čak sve one koji sudjeluju u postupcima operativnog sakaćenja djece prilikom pokušaja promjene spola, što je naravno fiktivna promjena jer je biološki nemoguće to do kraja napraviti, ja bih voljela da se pokrenu kazneni postupci za te osobe”, objasnila je Branka Lozo.
“Dakle, radi se o očuvanju tradicionalnih vrijednosti u Hrvatskoj, obiteljskih vrijednosti, vjerskih vrijednosti”, naglašava Lozo.
“Suverenitet Hrvatske treba biti iznad svih drugih vrijednosti i kada smo u komunikaciji s Europskom unijom. Možemo prihvatiti one mjere koje su nam zajedničke, od zajedničkog interesa, a koje nisu – ne. Jednostavno trebamo čuvati svoje”, objašnjava Branka Lozo.
VIDEO/ Lozo dala podršku iznajmljivačima: DOMiNO za pravednije uvjete rada, slobodu tržišta i pravo na dostojanstven život
Kad je u pitanju domoljublje, čini se da ga ističu sve hrvatske političke stranke, neovisno o političkom spektru.
“Jedna je stvar kad vi sada promatrate izričaj u predizbornoj kampanji, a to su redom političari koji su na sceni već dugi niz godina, i ako promatrate i analizirate njihove izjave, oni će govoriti o Hrvatskoj jer je to činjenica, Hrvatska je država, oni su hrvatski državljani, oni tu žive, oni aspiriraju, a neki već i uživaju pozicije u toj Hrvatskoj. Ali, kada će tko od njih o Hrvatskoj govoriti emocionalno kao o svojoj domovini, kada će s energijom, da kažem hrabrošću, postupati kao što su postupali naši branitelji ’91., da im srce zakuca za tu domovinu koju ne daju ni za što na svijetu – to je pravo pitanje”, ističe Lozo.
To se odražava i na drugačije postavljanje u vanjskoj politici, prema Buxellesu…
“Naravno, u vanjskoj politici, i ne samo prema Bruxellesu, recimo i prema Americi, za koju mislim da smo jako pogriješili što je nismo zadržali kao vojnog strateškog partnera. A trebali smo. Nismo trebali francuske Rafalae ili finska borbena vozila, ili sada kupujemo dronove od Turske koje kupuje i Rusija. Ja bih voljela da smo ostali vjerni Americi jer je nas Amerika uvela u NATO 2009. dok nas Europa do 2013., kad smo ušli u EU, nije htjela ni blizu. Morali smo ispunjavati uvjete, i kad smo ih sve ispunili onda još dvije godine promatranja”, zaključuje Branka Lozo. (HG)
