Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u ponedjeljak nakon 41. susreta Liderova Kluba izvoznika, odgovarajući na pitanja novinara o rastu cijena u predblagdansko vrijeme, rekao je da se razmišlja o proširenju liste proizvoda s limitiranim cijenama, a građanima je savjetovao i da sami peku pekarske proizvode.
Ustvrdio je da je rast cijena hrane problem cijele Europe i svijeta, pri čemu je podsjetio da je Vlada donijela odluku kojom ograničava cijene 30 ključnih proizvoda. No smatra da je potrebno dizati i svijest potrošača, koji svojim ponašanjem mogu dominantno utjecati na cijene.
Pozdravio je aktivnosti Državnog inspektorata, koji je kaznio neke trgovce zbog kršenja mjere ograničenja cijena proizvoda, što su činili i na poticaj Ministarstva, a Šušnjar najavljuje da će se kontrolne aktivnosti i pojačati.
“Osim toga, razmislit ćemo je li potrebno proširiti tu odluku na još neke proizvode, da se dodaju na tu listu”, izjavio je Šušnjar, poručivši da potrošači reguliraju tržište te da trebaju kazniti one koji zloupotrebljavaju mjere te koji neopravdano dižu cijene.
Mišljenja je i da je tržište “dosta razvijeno” te da postoje i alternativni izvori za kupnju, čime će se dominantno utjecati i na ponašanje trgovaca i pokazati im “da ne mogu raditi stvari koje, nažalost, rade”.
Uz napomenu da je Hrvatska tržišna ekonomija, Šušnjar je naglasio Vladin doprinos ublažavanju inflacije regulacijom cijena električne energije i plina, kao i spomenutih 30 proizvoda, što uključuje cijene brašna, ulja, mlijeka itd. Također, inflatorni pritisci se kompenziraju i rastom plaća i mirovina, koje su rasle tri puta brže od inflacije, rekao je Šušnjar.
Ministar je savjetovao građanima da mogu sami početi raditi pekarske proizvode, a “ne prigovarati da su visoke cijene”. “Imate reguliranu cijenu struje, brašna, ulja, mlijeka…”, napomenuo je.
Potvrdno je odgovorio na pitanje novinarke ima li i sam iskustva u tome, a za recept je novinare uputio na internet.
“Recepti su vam dostupni, imate to danas na internetu sve. Ja isto eksperimentiram tu, ali dominantno to moja supruga, koja vodi računa, više nego ja, o troje djece, stigne i skuhati kruh”, rekao je.
Šušnjar je rekao da treba “izbalansirati mogućnosti koje proračun daje”, a da pritom treba voditi računa i o gospodarstvu.
“Proračun je način da redistribuiramo ono što država prikupi kroz poreze, a ako to dominantno budemo davali neselektivno i bez primjene određenih kriterija, nećemo imati prostora za poticati investicije za dodatni rast, iz kojega bi se onda to sutra financiralo”, rekao je, među ostalim, Šušnjar.
“Bili bismo sretniji da je neto izvoz veći”
Ministar gospodarstva poručio je da je izvoz “kralježnica” hrvatskog gospodarstva te da će Vlada ostati posvećena stvaranju uvjeta u kojima izvoznici mogu rasti, inovirati i osvajati nova tržišta, pri čemu je kao cilj apostrofirao povećanje neto izvoza.
“Bili bi sretniji da je neto izvoz veći”, izjavio je Šušnjar na 41. susretu Liderova Kluba izvoznika, poručivši da će Vlada nastaviti pružati snažnu podršku izvoznicima i poslovnoj zajednici kroz stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja, ulaganja u obrazovanje i razvoj vještina te poticanje istraživanja i razvoja.
Uz podsjećanje da je Hrvatska po rastu BDP-a u trećem kvartalu bila pri vrhu EU-a, Šušnjar je ocijenio da su tome dobrim dijelom doprinijeli i poticaji za gospodarstvo “koji ove godine dosežu gotovo četiri milijarde eura”.
U predstojećim godinama će ta izdvajanja iz državnog proračuna biti i “u duplim iznosima”, najavio je.
Pritom je apostrofirao i više zakonskih izmjena, kojima se udvostručuju pa i utrostručuju državni poticaji za ulaganja u istraživanje i razvoj, a između ostalog, tu su i udvostručeni poticaji za nova radna mjesta u industriji, kao i porezne olakšice u kontekstu poreza na dobit, koje kompanije koje ulažu u Hrvatsku mogu koristiti u razdoblju od deset godina.
Također, akcijskim planom administrativnog rasterećenja gospodarstva, uštede bi samo u idućoj godini trebale dosegnuti 364 milijuna eura, naveo je Šušnjar.
Uskoro novi javni pozivi
Rekao je i da se Hrvatska, kao mala i otvorena ekonomija, suočava s izazovima na globalnom tržištu, što uključuje i trgovinske napetosti koje mogu utjecati na stabilnost izvoza, a također, tu je i recesija na velikim izvoznim tržištima. “Unatoč tome, imamo jako pozitivne brojeve i rast gospodarstva, 15. kvartal zaredom, što je jako veliki uspjeh”, izjavio je Šušnjar.
Naveo je da izvoz čini 35 posto BDP-a, od ulaska u EU je gotovo utrostručen, a pozitivno mu doprinose i članstva u Schengenu te eurozoni. Podsjetio je i da Vlada osigurava financijsku i tehničku potporu izvoznicima kroz subvencionirane kredite, jamstva i savjetodavne usluge, pri čemu je kao potporne institucije izdvojio HBOR i HAMAG-BICRO.
VIDEO/ Hajdaš Dončić: Više neću maltretirati kolege za Plenkovićev opoziv
Ocijenio je i da Vlada i Ministarstvo gospodarstva djeluju proaktivno, da je gospodarska klima u Hrvatskoj puno bolja nego prije desetljeća i više godina, a dokaz čemu su i realizirane velike strane investicije.
Apostrofirao je i značajne rezultate postignute kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), pri čemu je njegovo ministarstvo objavilo 42 poziva vrijedna ukupno gotovo 1,6 milijardi eura, čime je financirano više od osam tisuća projekata, 1,2 milijarde eura je dodijeljeno bespovratno, a otvoreno je ili očuvano oko 13,7 tisuća radnih mjesta.
Najavio je da će Ministarstvo gospodarstva uskoro objaviti nove javne pozive za certificiranje proizvoda, internacionalizaciju poslovanja i inovacije.
BiH postaje vodeće izvozno tržište?
Voditeljica Liderova Kluba izvoznika Manuela Tašler iznijela je glavne pokazatelje hrvatskog izvoza, čija je vrijednost u prvih devet mjeseci na godišnjoj razini porasla za 3,5 posto, na 17,5 milijardi eura. Ustvrdila je i da, ako se nastave dosadašnji trendovi, Bosna i Hercegovina (BiH) će u ovoj godini postati najveće i najvažnije izvozno tržište Hrvatske. “To je najveće iznenađenje ovogodišnjih izvoznih aktivnosti”, rekla je Tašler.
To se događa uslijed gospodarske krize u Njemačkoj, a također, napomenula je Tašler, brine i pad hrvatskog izvoza u Italiju.
Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost hrvatskog izvoza u Njemačku u prvih devet mjeseci iznosila je 2,1 milijardu eura, uz rast od tek 0,1 posto na godišnjoj razini. Istovremeno, izvoz u BiH je skočio za 19,8 posto, na 2,02 milijarde eura, dok je izvoz u Italiju pao za 3,9 posto, na 1,97 milijardi eura.
Tašler je iznijela i ocjenu izvozne klime 5/10, što je zapravo procjena izvoznika o situaciji u idućoj godini. Te procjene su i nešto optimističnije od predviđanja makroekonomista, dodala je. (HRT)
