99
Piše: Domagoj Franić, vojni analitičar
Ruska središnja banka sprema se naglo povećati stope usred rastuće inflacije. Središnja banka ruske Federacije će, prema predviđanjima, na sastanku 20. prosinca povećati ključnu stopu za 200 baznih bodova na 23% zbog ubrzanja inflacije.
Od srpnja je stopa porasla sa 16 na 21%, dosegnuvši povijesno visoku razinu. Rusko ministarstvo gospodarstva priznalo je da je inflacija premašila sve prognoze.
Neki analitičari ne isključuju da bi Središnja banka mogla naglo povećati stopu na 24-25%.
Što znači povećanje kamatne stope Središnje banke?
Vidim da pojedincima nije jasno što znači povećanje kamatne stope Središnje banke koje se konstantno događa u ruskoj Federaciji i kako to direktno utječe na rat.
Pokušati ću pojasniti u nekoliko rečenica.
Svako povećanje bankovne stope u rusiji ima značajne implikacije na ekonomiju i potencijalno na rat u Ukrajini.
Ruska Središnja banka obično povećava kamatnu stopu kako bi obuzdala inflaciju i stabilizirala rublju. S obzirom na sankcije Zapada, pritisak na rublju se povećava zbog ograničenja u trgovini i kapitalnim tokovima.
Viša kamatna stopa povećava troškove zaduživanja za ruske tvrtke i građane. Ovo smanjuje potrošnju i investicije, što usporava ekonomski rast.
Ruska vlada koristi prihode od izvoza energije (nafta i plin), za financiranje budžeta i vojne operacije u Ukrajini. I ne samo u Ukrajini. Do nedavno i u Siriji i još uvijek diljem Afrike.
Ako ekonomski rast uspori, prihodi od poreza i energenata postaju nedostatni za održavanje fiskalne stabilnosti. Više kamatne stope otežavaju zaduživanje države, što može utjecati na budžet za vojsku i operacije. Istina, psihopata iz Kremlja je većinu ruske industrije usmjerio za vojne potrebe pa možete tek zamisliti što ostaje ostatku privrede i u kakvoj se krizi nalaze.
Više kamatne stope mogu biti odgovor na pritisak sankcija koje ograničavaju pristup devizama i tehnologijama, ali samo kao privremena mjera, a koliko vidimo, u rusiji je to rastuća konstanta…
Sankcije i bankarske mjere zajedno otežavaju održavanje logistike za rat. Viši troškovi života zbog inflacije i pada ekonomske aktivnosti mogu izazvati nezadovoljstvo u populaciji, što bi moglo uticati na unutrašnju podršku za rat i bunt populacije.
Rusija se u uvjetima ekonomskih pritisaka sve više oslanja na Kinu, Indiju i druge države van zapada za trgovinu i financije.
Ovo povećava njezinu ovisnost, ali i mogućnosti za izvoz energenata, čime se pokušava donekle održavati devizni priliv. S druge strane takav izvoz energenata je uvjetovan damping cijenama kojima se ne može pokriti ni trošak eksploatacije i prerade…
Ekonomija pod pritiskom kamatnih stopa i sankcija itekako smanjuje sposobnost rusije da vodi dugotrajan rat.
Specijalna operacije teče po planu…
