Dvojica kurijalnih kardinala, Talijan Pietro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, najizgledniji su kandidati za idućeg poglavara Rimokatoličke Crkve uoči početka konklave u srijedu, smatraju analitičari i kladioničari.
Iskusni diplomat koji je 12 godina surađivao s papom Franjom, kardinal Pietro Parolin dobro je poznat u Rimu i inozemstvo te je ozbiljan kandidat za idućeg papu. Sedamdesetogodišnji Talijan bio je državni tajnik, što je drugi najviši položaj u Vatikanu, tijekom gotovo cijelog Franjinog pontifikata i bio je njegov najvidljiviji predstavnik na svjetskoj pozornici.
Parolin je staložen i vješt diplomat sa suptilnim smislom za humor te poliglot s iskustvom u Aziji, Bliskom istoku i Latinskoj Americi. Imao je ključnu ulogu u zatopljenju odnosa između Sjedinjenih Američki Država i Kube i postizanju važnog sporazuma s Kinom o imenovanju biskupa.
Dobro je poznat svjetskim vođama i diplomatima. Također, upućen je u pojedinosti Rimske kurije, središnje vlade Svete Stolice, a bio je i dio skupine kardinala koji su savjetovali Franju. Njegova uloga i umjereni stavovi o mnogim društvenim pitanjima upućuju na to da će, bude li izabran za papu, nastaviti s politikama svoga prethodnika. Istovremeno, izvori tvrde da bi mogao pomiriti različite frakcije unutar Crkve.
“On je najpoznatiji kardinal od sviju. No, pitanje je hoće li njegov profil pomoći da se oko njega stvori konsenzus. To bi mu također moglo odmoći”, rekao je crkveni izvor u Rimu za AFP, koji je htio ostati anoniman. Izvor je istaknuo da Parolin “nikada nije imao pastoralne odgovornosti te da je zauzeo malo stavova o socijalnim pitanjima”. “Ostao je u veoma institucionalnoj ulozi. Teško je znati što misli, što bi mu mogla biti slaba točka”.
Kad ga je Franjo postavio za državnog tajnika 2014. godine, Parolin je s 58 godina bio najmlađi na toj dužnosti još od 1929. godine kad je na to mjesto imenovan tada 53-godišnji Eugenio Pacelli, kasnije papa Pio XII.
Od Vijetnama do Kine
Tečan u francuskom, engleskom i španjolskom, Parolin je pristupačan, no oprezan u javnosti, gdje izbjegava izjave koje bi se mogle pogrešno interpretirati za razliku od često ‘glasnog’ Franje.
Često je morao smirivati stvari nakon određenih komentara pokojnog pape, primjerice o ratu u Ukrajini, pri čemu je Franjo uvrijedio i Kijev i Moskvu.
Parolin je bio uključen u vatikansko posredovanje koje je 2014. dovelo do nastavka diplomatskih veza između SAD-a i Kube.
Također, bio je ključan za potpisivanje sporazuma između Svete Stolice i Kine o imenovanju biskupa 2018., koji je u međuvremenu obnovljen. Sporazum je strankama dao pravo sudjelovanja u imenovanjima te se pokazao krucijalnim za popravljanje odnosa među njima.
Ipak, dogovor su kritizirali neki konzervativci, koji su optužili Parolina da žrtvuje kineske katolike prisiljene na Crkvu u ilegali. Parolin se zalaže za sličan sporazum s Vijetnamom.
Život u vjeri
Parolin je rođen 17. siječnja 1955. u pobožnoj katoličkoj obitelji blizu Venecije na sjeveru Italije. Njegov otac je upravljao željeznarijom, a majka mu je bila učiteljica.
Djetinjstvo mu je obilježeno tragičnim gubitkom oca u prometnoj nesreći kada mu je bilo 10 godina. Parolin je u sjemenište ušao s 14 godina, zaređen je za svećenika s 25, a nakon toga je otišao u Rim kako bi studirao kanonsko pravo. Ujedno se obučavao za diplomata i pridružio se diplomatskoj službi Svete Stolice 1986. te je protekla četiri desetljeća proveo u raznim krajevima svijeta.
Misije su ga odvele u Nigeriju do 1989., potom u Meksiko (1989.-1992.), ratom pogođenu Ruandu i zatim u Venezuelu od 2009. do 2013.
Unatoč rezerviranosti kad su u pitanju mnoga društvena pitanja, Parolin je kazao da svećenički celibat nije dogma, a 2023. je pokušaj da se seksualno zlostavljanje unutar Crkve poveže s homoseksualnošću nazvao “nebranjivim”. Također, celibat je opisao kao “Božji dar za Crkvu”, odbacio je pobačaj i surogatstvo kao ozbiljno kršenje ljudskog dostojanstva, a kritizirao je i zamisao da se rod može razlikovati od spola.
Filipinski kardinal, ‘azijski Franjo’
Favorit za novog papu iz Azije, filipinski kardinal Luis Antonio Tagle karizmatičan je umjerenjak kojeg se često naziva “azijskim Franjom”.
Šezdesetsedmogodišnji Tagle, koji s Franjom dijeli povijest zalaganja za siromašne, migrante i druge marginalizirane skupne, poznat je po svom misionarskom duhu i pastoralnom fokusu.
S naočalama i zaraznim osmijehom, kardinal nadimka “Chito” popularna je ličnost među vjernicima u zemlji s više od 90 milijuna katolika. „On bi nastavio ono što je papa Franjo radio“, rekao je velečasni Emmanuel Alfonso, bivši Tagleov student koji ga poznaje desetljećima.
Rođen u radničkoj obitelji blizu Manile, Tagle je zaređen za svećenika 1982., a 2011. je postao nadbiskupom glavnog grada, što je politički utjecajan položaj u jednoj od najvećih biskupija u Aziji, gdje katoličanstvo raste.
Kardinalom ga je proglasio bivši papa Benedikt XVI. 2012.
Tagle, koji tečno govori engleski, spominjao se kao mogući kandidat za novog papu na prošloj konklavi 2013. kada je izabran Franjo, a njegovo ime kruži i sada.
Filipinski kardinal je 2019. imenovan čelnikom vatikanskog Dikasterija za evangelizaciju, što podcrtava bliske veze između pokojnog argentinskog pape i najistaknutijeg azijskog biskupa. Nakon što je Franjo reformirao odjel, Taglea je proglasio “proprefektom” 2022. s odgovornošću za nove biskupije.
‘Pouzdati se u Božje znanje’
Kao biskup Tagle je bio poznat po čavrljanju s vjernicima nakon mise, a čak je pozivao i prosjake da s njim večeraju u njegovoj rezidenciji.
Prilagodba na život u Rimu i formalnosti Vatikana nije bila laka. Nedugo nakon što je došao 2020. diplomantima teologije rekao je da “muči Talijane” kada govori njihovim jezikom. Jednom je također zaboravio ponijeti svoj ovratnik na sastanak.
Elokventan govornik umirujućeg glasa, Tagle se smije vlastitim šalama, koje zbija i na vlastiti račun u svojim propovijedima. No, poznat je i po svojoj otvorenosti.
Kao nadbiskup Manile, Tagle je kritizirao krvav rat protiv droga koji je vodio Rodrigo Duterte, tadašnji filipinski predsjednik. “Ne smijemo dopustiti da uništavanje života postane normalno. Ne možemo ubijanjem vladati zemljom”, rekao je Tagle u pastoralnom pismu 2017.
Tagle je pozivao na ponizniju Crkvu koja će biti otvorenija prema zabrinutostima svojih članova, a na vatikanskom samitu 2019. o borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece upro je prstom u najviše redove Crkve. “Mi biskupi smo nanijeli rane žrtvama i zapravo cijelom Kristovom tijelu”, rekao je sudionicima.
“Izostanak našeg odgovora na patnju žrtava, i da, sve do točke njihovog odbacivanja i zataškavanja skandala radi zaštite počinitelja i institucije, ozlijedilo je naše ljude, ostavilo duboku ranu u našem odnosu s onima kojima smo poslani da služimo”, poručio je Tagle.
Međutim, njega se također optuživalo da se nije dovoljno pozabavio tim problemom u Filipinima. Postavljena su pitanja o tome što je znao o tome da je vatikanska humanitarna organizacija Caritas Internationalis zaposlila belgijskog svećenika Luka Delfta u Srednjoafričkoj Republici. Delft je ranije bio osuđen zbog seksualnog zlostavljanja djece te mu je na 10 godina zabranjen kontakt s djecom.
Tagle je bio predsjednik humanitarne organizacije od 2015. do 2022. Franjo je 2022. uklonio Taglea i ostatak vodstva nakon što je vatikanska istraga pronašla “manjkavosti” u upravljanju i procedurama.
Papa je u lipnju 2023. imenovao filipinskog kardinala za svog posebnog izaslanika na Nacionalnom euharistijskom kongresu u Demokratskoj Republici Kongo. Sličnu dužnost je za papu obnašao na općoj skupštini Federacije azijskih biskupskih konferencija (FABC) u Bangkoku u listopadu 2022.
Kardinal je rekao da se nikada nije smatrao visokopozicioniranim svećenikom. “Da sam ja Bog, ne bih sebe izabrao za biskupa ili kardinala”, rekao je u intervjuu 2018. “No, budući da nisam Bog, Bog vidi nešto u meni što ja ne vidim te se moram pouzdati u Njega”.
Tračevi, isticanje favorita i ružičasti dim – mnogi žele utjecati na izbor pape
Povijest ne oskudijeva pokušajima vanjskog utjecaja na izbor pape, bilo da su to činili europski monarsi, talijanske plemićke obitelji ili ljutiti Rimljani. Danas se oni koji žele utjecati na odabir poglavara Katoličke Crkve koriste društvenim mrežama, televizijom, intervjuima u dnevnim novinama, konferencijama za medije pa čak i oblačićima ružičastog dima.
Kampanje utjecaja na ishod veoma neizvjesne konklave krenule su nedugo nakon što je na Uskrsnji ponedjeljak objavljena smrt pape Franje. One moraju stati do srijede popodne kad će kardinali krenuti u izolaciju od vanjskog svijeta dok ne odaberu Franjinog nasljednika.
Posebno se izdvajaju dva pokušaja sabotaže trenutačnih favorita za preuzimanje Svete Stolice.
Prošlog četvrtka se katoličkom društvenom mrežom u SAD-u te u konzervativnim talijanskim novinama proširilo da je kardinal Pietro Parolin, jedan od vodećih kandidata, imao zdravstvenih problema te zatražio liječničku pomoć. Glasnogovornik Vatikana kazao je da su ta izvješća bila potpuno lažna. Talijanski mediji pišu da je to bio pokušaj „trovanja” šansi 70-godišnjeg kardinala tvrdnjama da njegovo tijelo nije spremno za tako važnu funkciju. „To je bio jasan pokušaj sabotiranja Parolina”, rekao je talijanski kardinal Francesco Coccopalmerio.
Nekoliko dana nakon Franjine smrti proširila se i šest godina stara snimka Luisa Antonija Taglea na kojoj taj filipinski kardinal pjeva pjesmu ‘Imagine’ Johna Lennona, slavnoj po stihovima koji negiraju postojanje raja i pakla i pozivaju na svijet bez religija.
Američki i talijanski konzervativci optužili su Filipinca za herezu. Jedan tradicionalistički talijanski portal upitao je „želimo li takvu osobu kao papu?”.
Tagleovi pobornici branili su kardinala tvrdnjom da je on pjevao skraćenu verziju pjesme, bez spornih stihova. „S desna i lijeva, lažne vijesti o potencijalnim papama posvuda su”, napisao je Paolo Rodari, komentator vatikanskih pitanja za švicarsku radioteleviziju RSI.
‘Guranje’ ultrakonzervativaca
Dvoje poznatih konzervativnih novinara, Britanac Edward Pentin i Amerikanka Diane Montagna, pripremili su 200 stranica dug dokument na talijanskom i engleskom s profilima 30 kardinala i njihovim stavovima o doktrinarnim i društvenim pitanjima.
Montagna uručuje tu knjigu kardinalima koji ulazi i izlaze s kongregacija uoči konklave.
Pentin je Reutersu rekao da je njihovo djelo „služba Crkvi”, a da je uključivanje profila nekoliko ultrakonzervativnih kardinala za koje se smatra da nemaju nikakve šanse postati novi papa napravljeno kako bi se tijekom konklave ostavila mogućnost „božanske intervencije”.
S druge strane političkog spektra mladi, progresivni katolici sa sjevera Europe pripremili su otvoreno pismo s pozivom kardinalima da odaberu čovjeka koji će nastaviti Franjine reforme. Argentinski papa je „otvarao vrata i razbijao tabue”, napisali su.
Skupine za prava žrtava seksualnog zlostavljanja održale su nekoliko konferencija za medije u Rimu kako bi poručile da ta kriza nije gotova te da je važno kako su se određeni kardinali borili protiv ili ignorirali tu pojavu.
Nakon svakog kruga glasanja konklave će se iz dimnjaka Sikstinske kapele pustiti dim – bijel ako je odabran novi papa, crn ako još nije.
Možda najživopisniji signal kardinalima stići će od Konferencije za ređenje žena koja promiče žensko svećeništvo. Ta organizacija planira pustiti ružičasti dim s brda u blizini Vatikana, nekoliko sati prije početka konklave.
„Isključivanje žena iz konklave i zaređene službe grijeh je i skandal”, rekla je direktorica organizacije Kate McElwee. “Skupina zaređenih muškaraca koji se sastaju iza zatvorenih vrata da bi donijeli značajnu odluku o budućnosti crkve je udžbenički ‘klub starih momaka’”, dodala je. – Hina.