Home Izdvojeno Sve kontroverze o radu pučke pravobraniteljice, njezina prava, obaveze i nedozvoljene radnje

Sve kontroverze o radu pučke pravobraniteljice, njezina prava, obaveze i nedozvoljene radnje

Kada zaštita ljudskih prava preraste u politiku, gdje prestaju ovlasti pučke pravobraniteljice?

by Ante R.

Česta gostovanja pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter u medijima, u pravilu onima lijeve orijentacije, te njezini pokušaji da se petlja u donošenje nekih zakona i kritizira njihovo donošenje, izazvali su nedoumice i kritike građana. Zbog toga donosimo pregled što pučka pravobraniteljica smije, a što ne smije raditi.

Što smije raditi pučka pravobraniteljica

Pučka pravobraniteljica smije kritizirati rad Vlade, ministarstava i pokušati utjecati na rad zakonodavne i izvršne vlasti – dapače, to je dio njezine dužnosti.
Prema Ustavu Republike Hrvatske (čl. 93.) i Zakonu o pučkom pravobranitelju, pučka pravobraniteljica:

  • nadzire postupanje tijela državne uprave i drugih tijela javne vlasti,

  • upozorava, predlaže i daje preporuke za poboljšanje zakonodavstva i prakse,

  • ima pravo javno ukazivati na pojave kršenja ljudskih prava i kritizirati odluke ili propuste vlasti.

Pučka pravobraniteljica ne donosi odluke umjesto izvršne ili zakonodavne vlasti, ali smije i treba javno upozoravati na nepravilnosti, nepravde i sustavne probleme, uključujući i propuste Vlade, ministarstava ili Sabora.

Smije li pučka pravobraniteljica javno istupati i iznositi svoj politički svjetonazor?

Ne, ne smije.
Pučka pravobraniteljica mora biti neovisna i nepristrana, no revolt koji izaziva među političkim strankama, pojedincima i građanima proizlazi upravo iz toga što, prema mišljenju dijela javnosti, javno istupa i iznosi svoj politički svjetonazor.

Zakon o pučkom pravobranitelju (čl. 2. i 3.) jasno propisuje da:

-->
  • mora izbjegavati političke izjave i ne smije biti član političke stranke; daje li političke izjave – da, i to često,

  • treba uživati povjerenje svih građana, bez obzira na politička uvjerenja; uživa li ga – ne.

Dakle, pučka pravobraniteljica može i mora govoriti o političkim posljedicama zakona ili odluka vlasti, ali ne smije izražavati osobni politički svjetonazor – primjerice ideološka stajališta ili podršku pojedinim strankama, kandidatima ili programima.

Ipak, njezina izjava poput: „Uostalom, svoditi sve na ‘ili ste ovo ili ste ono’, kao da ne možemo imati ljude koji cijene i vole hrvatsku zastavu i cijene i vole zastavu duginih boja? U čemu je tu problem?“ smatra se političkom, ideološki i svjetonazorski neprimjerenom.

Pučka pravobraniteljica ima pravo i dužnost upozoravati na nepravde i propuste vlasti, ali mora pritom zadržati neovisnost i neutralnost.
Kada prijeđe granicu između zaštite ljudskih prava i izražavanja osobnih političkih stavova, dolazi do narušavanja povjerenja građana u instituciju koja bi trebala biti iznad politike.

You may also like