Zbog Trumpove akcije protiv Madura burno su reagirali SDP i Možemo!, iako, kako se ističe, jednaku razinu ogorčenja nisu pokazivali u trenutku kada je Rusija napala Ukrajinu.
Iz stranke Možemo! poručuju kako najoštrije osuđuju američku vojnu intervenciju u Venezueli, koju smatraju grubim narušavanjem međunarodnog prava. Naglašavaju da nijedna država nema legitimitet silom rušiti vlast druge zemlje niti zadirati u njezin suverenitet, upozoravajući pritom da je Trumpovo uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura opasan presedan i mogući uvod u šire američke teritorijalne ambicije, uključujući i Grenland, prenosi Jutarnji.
Prema njihovu stajalištu, toleriranje takvih poteza vodi normalizaciji agresije i uspostavi logike „jačega“ u međunarodnim odnosima, što male i slabije države čini ranjivima na političke i ekonomske ucjene. Iako priznaju da je Madurov režim obilježen represijom i gušenjem oporbe, uključujući i lijeve političke opcije, iz Možemo! ističu kako vojni napad na Venezuelu i najave preuzimanja kontrole nad njezinim resursima predstavljaju jedno od najtežih kršenja međunarodnih normi.
Stranka naglašava da se dosljedno zalaže za mir i poštivanje međunarodnog pravnog poretka te podsjeća da je osuđivala i rusku agresiju na Ukrajinu, kao i ranije izjave o mogućem nasilnom preuzimanju Grenlanda. Pravila, poručuju, moraju vrijediti za sve, jer u suprotnom prestaju vrijediti za ikoga.
Sličan stav zauzeo je i SDP. Komentirajući Trumpovu operaciju u Caracasu, istaknuli su kako se mora postaviti temeljno pitanje – tko ima pravo određivati što je „viši cilj“ i na temelju kakvog legitimiteta.
U SDP-u upozoravaju da su se u suvremenim međunarodnim odnosima opasno pomaknule granice prihvatljivog, pri čemu se nasilje i vojna sila sve češće opravdavaju navodnim plemenitim ciljevima, uz zanemarivanje međunarodnog prava i Povelje UN-a. Iako se, kažu, može tvrditi da Trump djeluje u interesu demokracije u Venezueli, jednako je opravdano sumnjati da su stvarni motivi povezani s kontrolom prirodnih resursa, poput nafte, te širenjem američkog političkog i gospodarskog utjecaja.
U tom kontekstu postavljaju pitanje kojem Trumpu treba vjerovati – onome koji govori o miru ili onome koji, bez obzira na posljedice, teži većoj moći i bogatstvu. Dodatnu zabrinutost izazivaju i izjave potpredsjednika SAD-a J. D. Vancea o Trumpovim ambicijama vezanim uz Grenland, koje, prema SDP-u, sugeriraju opasnu logiku prema kojoj suverenitet postaje stvar volje jačih, a ne međunarodnog prava.
SDP je izrazio nezadovoljstvo i reakcijama hrvatske Vlade, posebice premijera Andreja Plenkovića te Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koje, kako navode, američku intervenciju pokušava opravdati nedostatkom demokratskog legitimiteta u Venezueli. Sličnu suzdržanost, tvrde, pokazuje i Europska unija, pod snažnim utjecajem europskih pučana, čiji je HDZ član.
Oporba upozorava da se kriteriji ne mogu primjenjivati selektivno te da tvrdnja kako SAD djeluje isključivo u ime demokracije ne stoji, osobito kada se uzme u obzir suradnja s brojnim autoritarnim režimima diljem svijeta.
U prilog svojim argumentima navode i reakciju američkog senatora Bernieja Sandersa, koji je upozorio da je Trump ovom akcijom prekoračio ustavne ovlasti i djelovao bez odobrenja Kongresa. Upravo u tome, smatra SDP, leži srž problema – odluke o ratu i miru donose se bez demokratskog nadzora i odgovornosti prema građanima.
Zaključno poručuju da Hrvatska mora zauzeti jasan, dosljedan i samostalan stav, utemeljen na poštivanju međunarodnog prava, multilateralizma i demokratskih procedura. Ignoriranje nasilja danas, upozoravaju, vodi većem nasilju sutra. Ako se ta granica ne povuče na vrijeme, svijet će sve više kliziti prema sukobima velikih sila, a sve manje biti prostor suradnje ravnopravnih i suverenih država.