Glasnogovornica Grada Zagreba Dinka Živalj u ponedjeljak je reagirala na najavu Vlade da će u 18 sati na Trgu bana Josipa Jelačića oni organizirati doček rukometaša, poručivši da za svako zauzimanje javne površine treba suglasnost Grada Zagreba, a da je iz Vlade nisu tražili, no vlada osim prijave MUP-u nije dužna tažiti odobrenje za organizaciju dočeka na Javnom dobru jer je ona vlasnik Javnog dobra, a ne lokalna samouprava.
Kao što je ranije navedeno osnovna karakteristika općih dobara je da se radi o stvarima koje nisu sposobne biti objektom nečijih stvarnih prava, a prije svega prava vlasništva. Za razliku od općih dobara, karakteristika javnih dobara je da mogu biti u vlasti određenih pravnih osoba pa tako i
objektom prava vlasništva ili drugih stvarnih prava. Javna dobra, stoga, sačinjavaju imovinu takvih pravnih subjekata.
Međutim, javna dobra mogu biti samo one stvari koje su u vlasništvu i imovini države ili drugih javnopravnih subjekata. Javna dobra su one stvari koje su u vlasništvu prije svega Republike Hrvatske, a zatim drugih osoba javnog prava. Pod osobama javnog prava misli se na jedinice lokalne i područne samouprave te na razne ustanove,11 bez obzira je li osnivač ustanove država ili jedinica lokalne ili područne samouprave.
U pravnoj teoriji postoje dva stajališta glede mogućnosti da javna dobra budu u režimu stvarnopravnog uređenja.12 U Republici Hrvatskoj je pozitivnim propisom prihvaćen tzv. njemački model koji javna dobra podvrgava, koliko je to uopće moguće, stvarnopravnom uređenju koji vrijedi za sve ostale stvari. Drugi model. koji se obično naziva francuskim, izuzima javna dobra iz djelovanja stvarnopravnog uređenja i stavlja ih u poseban javnopravni režim, gdje su javna dobra gotovo izjednačena s općim dobrima koja su na temelju propisa stavljena izvan prometa i pod poseban pravni status.
ZV određuje u članku 35. postupanje Republike Hrvatske i drugih osoba javnog prava u odnosu na stvari u vlasništvu tih pravnih osoba, ali određuje i javna dobra u općoj uporabi te javna dobra u javnoj uporabi. Osnovna odredba izjednačuje Republiku Hrvatsku i druge osobe javnog prava sa drugim fizičkim i pravnim osobama u ovlaštenjima u pravnim odnosima kao nositelja prava vlasništva, osim ako zakonom nije što drugo određeno.13 Nadalje je određeno da o raspolaganju, upravljanju i korištenju stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske odlučuje Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno tijelo,14 a u odnosu na jedinice lokalne i područne samouprave njihovo poglavarstvo, ako zakonom nije drugačije određeno.15
U članku 35. stavak 4. ZV određeno je da su javna dobra u općoj uporabi stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje su namijenjene za uporabu svih i svatko se može služiti njima na način koji je radi te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su te stvari dane na upravljanje. Posebno je zakonsko određenje da se na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra. Dakle, razlika između općih dobara i javnih dobara u općoj uporabi je prvenstveno u tome što javno dobro u općoj uporabi je u vlasništvu Republike Hrvatske, a ne u nevlasničkom statusu.