U ispunjenom Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 11. veljače 2026., održano je predstavljanje koje je nadrastao okvire uobičajene književne promocije. Reprezentativna znanstvena monografija „Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji”, autora povjesničara prof. dr. sc. Mitje Ferenca i arheologa dr. sc. Uroša Košira, predstavljena je kao kapitalno djelo koje prvi put u Hrvatskoj iznosi znanstveno utvrđene spoznaje o masovnim ubojstvima hrvatskih zarobljenika i civila nakon završetka Drugoga svjetskog rata.
Svečanosti su nazočili najviši državni dužnosnici, predvođeni premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, uz nazočnost bivših slovenskih premijera Janeza Janše i Mire Cerara te brojnih uzvanika iz političkog, vjerskog i kulturnog života. Kroz program u režiji Krešimira Dolenčića i nastupe Pučkih pivača te dramskog umjetnika Joška Ševe, odana je počast žrtvama čija su tijela desetljećima ležala u neobilježenim jamama slovenskih šuma.
Forenzika protiv zaborava
Inicijator projekta i predsjednik Uprave Školske knjige, dr. sc. Ante Žužul, istaknuo je kako ova knjiga, na 735 stranica i uz potporu više od 1200 znanstvenih bilježaka, oduzima svaku osnovu onima koji bi htjeli osporavati ili relativizirati jugoslavenske komunističke zločine. Monografija nije samo povijesni narativ, već precizan tehnički dokument koji se temelji na istraživanju 17 arhiva i više od 450 stručnih članaka.
Posebno poglavlje knjige posvećeno je tehničkim detaljima ekshumacija, koji predstavljaju vrhunac suvremene forenzičke arheologije. Dr. sc. Uroš Košir pojasnio je kako arheološki podaci postaju jedini izvor informacija u slučajevima kada dokumentacija o egzekucijama nedostaje ili je uništena. Proces istraživanja koji autori opisuju započinje suvremenim nedestruktivnim metodama poput Lidar tehnologije (lasersko snimanje terena), kojom se uočavaju mikrolokacije i nepravilnosti u tlu koje ukazuju na urušene jame, prenosi Teleskop.
Metodologija koja otkriva nepoznato
Kada sondaža potvrdi postojanje ostataka, pristupa se stratigrafskoj metodi iskopavanja. Svaki sloj zemlje uklanja se s iznimnom pažnjom kako bi se dokumentiralo zatečeno stanje (in situ). Upravo ti arheološki nalazi — od položaja čahura do položaja tijela — omogućuju rekonstrukciju samog čina likvidacije. Primjerice, pronalazak ostataka žice i specifičan položaj ruku žrtava neoboriv su dokaz da se radilo o organiziranim strijeljanjima vezanih zarobljenika.
Iako je osobna identifikacija tisuća žrtava otežana, antropološka obrada omogućila je utvrđivanje demografske strukture, potvrđujući prisutnost žena i djece među vojnicima. Ključnu ulogu u dokazivanju nacionalne pripadnosti odigrali su artefakti: karakteristični predmeti poput krunica, dijelova hrvatskih vojnih odora, osobnih tabakera i obuće, koji su nedvojbeno potvrdili da su u slovenskim jamama završile kolone onih koji su bježali prema zapadu.
Digitalna mapa za buduće generacije
Inovativnost ove monografije očituje se i u korištenju moderne tehnologije. Uz 99 zemljovida i 839 fotografija, knjiga sadrži QR kodove koji čitateljima omogućuju da pomoću pametnih telefona precizno lociraju grobišta. Autori su obradili 14 ekshumiranih grobišta i 32 potvrđene lokacije unutar šire mreže od čak 750 prikrivenih grobišta širom Slovenije.
Govornici na promociji, među kojima su bili i povjesničari dr. sc. Robin Harris i dr. sc. Zlatko Begonja, zaključili su kako je ovo djelo nužan korak prema ispunjenju europskih rezolucija o osudi totalitarnih režima. Kako je istaknuo Mitja Ferenc, svrha knjige je da žrtve konačno dobiju dostojanstven pokop i da prestanu biti „brojevi u vrećama i sanducima”, čime bi se konačno nadoknadio civilizacijski dug prema generacijama čija je sudbina desetljećima bila obavijena šutnjom.