Home Izdvojeno Znameniti Hrvati na novim prigodnim markama, nema Tita

Znameniti Hrvati na novim prigodnim markama, nema Tita

Ovogodišnje izdanje posvećeno je četirima hrvatskim velikanima koji su svaki na svoj način pridonijeli ugledu naše zemlje

by Ante Rašič

Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 29. travnja četiri nove prigodne marke iz jedne od najdugovječnijih serija poštanskih maraka RH – „Znameniti Hrvati“. Ovogodišnje izdanje posvećeno je četirima hrvatskim velikanima koji su svaki na svoj način pridonijeli ugledu naše zemlje. Riječ je o Petru Loriniju, Mariju Puratiću, Federiku Glaviću i Franu Žaveru Kesterčaneku. Autorica maraka zagrebačka je dizajnerica Sabina Rešić.

Petar Lorini (Sali, 1850. – Beograd, 1921.) bio je istaknuti hrvatski stručnjak za morsko ribarstvo i jedan od utemeljitelja modernog ribarstva na istočnom Jadranu, a neko je vrijeme vodio i poštanski ured. Uz bavljenje prosvjetom i općinskom upravom, poučavao je saljske ribare i težake vinogradarstvu i maslinarstvu te održavao večernje tečajeve za odrasle o ribarstvu, poljodjelstvu, stočarstvu, pčelarstvu, uzgoju svilene bube, znanosti i jeziku. Nakon službe u Salima bio je nastavnik Učiteljske škole u Zadru da bi potom bio, kao stručnjak za ribarstvo, postavljen za ribarskog nadzornika za Dalmaciju, Goričko primorje, Trst i Istru u Pomorskoj vladi u Trstu. Svoje zamisli i inovativna rješenja iznio je u knjizi Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskoga mora. Bila je to prva hrvatska knjiga te vrste koja je služila i kao udžbenik u pomorskim školama. Pridonio je i gradnji tvornice za preradu ribe u Salima, koja je snažno potaknula razvoj cijeloga dugootočkoga kraja.

Mario Puratić (Sumartin, 1904. – Santa Barbara, SAD, 1993.) rano napušta rodni kraj zaputivši se u SAD gdje će se svojom kreativnom energijom i vizionarstvom prometnuti u izumitelja svjetskoga glasa. Sredinom prošlog stoljeća, točnije 1954., Puratić osmišljava napravu za izvlačenje ribarskih mreža iz mora. Riječ je o izumu poznatim kao Puretic Power Block (u nas znan pod nazivom „purić“) – kolotur sa žljebastim kotačem obloženim gumom i prilagođenim za vješanje iznad krmene palube koji omogućuje izvlačenje ribarske mreže uz minimalan ljudski napor. Primjena Power Blocka iz temelja je promijenila karakter ribolova i znatno povećala njegovu učinkovitost na globalnoj razini. Priznanje za doprinos napretku znanosti i tehnologije Puratić je dobio u Americi 1975., kada je proglašen izumiteljem godine, a postao je i počasnim građaninom Islanda. O značenju ovog izuma svjedoči i podatak da je 1972. u ribolovnoj velesili Kanadi puštena u optjecaj novčanica od pet dolara sa slikom ribarskog broda s Power Blockom.

Federiko Glavić (Šipan, 1847. – Dubrovnik, 1941.) bio je u prvoj polovini 20. stoljeća jedan od glavnih činitelja u pomorskom i gospodarskom životu Dubrovnika, ali i šire. Kao uspješan poslovni čovjek, koji je kapital stekao teškim radom u Čileu, nakon povratka u domovinu je osim ulaganja u pomorstvo (Dubrovačka parobrodarska plovidba) poticao ulaganja i u bankarstvo (Dubrovačka trgovačka banka), industriju (Tvornica boja Dubravka), trgovinu i druge grane. Posebno je važnu ulogu odigrao u pomorstvu jer je postao jedan od glavnih suvlasnika tvrtke Dubrovačka parobrodska plovidba. Osim u gospodarskoj povijesti Dubrovnika, obitelj Glavić utjecala je i na hrvatsku graditeljsku baštinu u čemu se ističe vila Dubravka na Pilama, vila Orsula na Pločama, depadansa hotela Argentina, preuređenje Hotela „Milinov“ u Hotel „Dubrovnik“ u Zagrebu i stambeno-poslovna zgrada Dubrovačke parobrodarske plovidbe na Batali. Federiko Glavić bio je također i jedan od velikih dobrotvora.

Fran Žaver Kesterčanek (Zagreb, 1856. – Zagreb, 1915.) među najvažnijim je imenima u šumarstvu i lovstvu koji je pokrenuo niz aktivnosti u nastavi, šumarskoj upravnoj službi, zakonskim propisima te je bio autor brojne znanstvene i stručne literature. Bio je, među ostalim, asistent na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima i potom učitelj šumarstva koji je inzistirao na reformi križevačkog učilišta i preseljenju nastave na Sveučilište u Zagrebu. Nakon brojnih nastojanja uspio je u naumu otvaranja Šumarske akademije 1898. godine. Kao član Hrvatskoga šumarskog društva obnašao je funkciju tajnika, glavnog urednika Šumarskog lista i upravitelja Šumarskog muzeja. Bio je i osnivač Hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva te pokretač izdavanja glasila društva Viestnik kojem je bio glavni urednik. Autor je i prvog priručnika Lovstvo na hrvatskom jeziku izdanog 1896. godine.- Hina

You may also like