Rimski torzo iz Salone Sotheby’s procjenjuje na 12 milijuna dolara
Mramorni torzo rimskog cara u ukrašenom oklopu, isklesan u prvoj polovici 1. stoljeća i pronađen u Saloni, bit će 21. listopada 2026. ponuđen na večernjoj dražbi „Magnum Opus” u njujorškom sjedištu Sotheby’sa.
Aukcijska kuća torzo je stavila u središte cijele serije prodaja. Opisuje ga kao jedini poznati primjerak takve vrste u privatnom vlasništvu s dokumentiranom poviješću duljom od dva stoljeća.
Procjena iznosi od 8 do 12 milijuna dolara.
Od Salone do Graza
Prema podacima Sotheby’sa, torzo je sredinom 19. stoljeća u Splitu kupio Aloys Maximilian Neumann iz Graza. Dalmacija je tada bila u sastavu Habsburške Monarhije.
Kip je potom generacijama ostao u obitelji. Znanstvenoj javnosti poznat je najmanje od 1924. godine, kada ga je Walter Schmid objavio u zborniku Strena Bulićiana, posvećenom don Frani Buliću.
Stručnjaci ga datiraju u kasno Augustovo ili Tiberijevo doba. Na oklopu je prikaz boga Sola na kočiji, motiv poznat i s glasovitog kipa Augusta iz Prima Porte.
Glava je bila izrađena zasebno i nije sačuvana.
Arheolog Dražen Maršić sa Sveučilišta u Zadru zaključuje da kip potječe iz Salone, najvjerojatnije iz šireg područja foruma.
Procjena deset puta veća nego 2010.
Isti je kip Sotheby’s nudio na dražbi i 2010. godine, kada mu je procjena iznosila 800.000 do 1,2 milijuna dolara.
Hrvatska ga tada nije vratila.
Šesnaest godina poslije procjena je višestruko veća i doseže 12 milijuna dolara. Propuštena prilika za povratak kulturne baštine tako s vremenom postaje sve skuplja.
Pravni put težak, politički još postoji
Realno gledano, restitucija bi bila teško ostvariva. Torzo je iz Dalmacije iznesen u 19. stoljeću, kada je područje bilo unutar iste države, a međunarodna pravila o zaštiti kulturnih dobara ne primjenjuju se retroaktivno.
To, međutim, ne znači da Hrvatska nema mogućnosti.
Jedna je mogućnost otkup na dražbi ili pregovori s vlasnikom prije same dražbe.
Druga je osnivanje fonda u koji bi, uz državu, mogli ući hrvatske tvrtke, mecene i iseljeništvo.
Treća je mogućnost dogovor s budućim vlasnikom o dugoročnoj posudbi Arheološkom muzeju u Splitu.
Pitanja za Vladu i Ministarstvo kulture
Hrvatski glasnik postavlja Ministarstvu kulture i medija i Vladi Republike Hrvatske četiri pitanja:
- Je li Ministarstvo upoznato s dražbom i je li već poduzelo ikakve korake?
- Je li Hrvatska 2010. godine razmatrala mogućnost otkupa i, ako nije, zašto?
- Postoji li sustavni mehanizam za otkup hrvatske kulturne baštine na međunarodnom tržištu?
- Hoće li država barem pokušati dogovoriti dugoročnu posudbu s novim vlasnikom?
Do dražbe je ostalo šesnaest dana.
