Ante Rašić

Novinarka N1 televizije Nina Kljenak primila je izravnu prijetnju smrću, a prijeteća poruka stigla je poštom u redakciju N1 11. rujna 2026. godine.

Kako navodi Hrvatsko novinarsko društvo, Kljenak je primila razglednicu s porukom koja je sadržavala ozbiljne prijetnje njezinoj sigurnosti, ali i prijetnje drugim članovima redakcije.

U poruci se, među ostalim, navodi: „Tvoj KRAJ se bliži. Svi na N1 TV-u platit ćete visoku cijenu, a posebno vaš vođa TIHIRAT“.

Poruka se, kako se navodi, odnosi na bivšeg glavnog urednika N1 Tihomira Ladišića, čije je ime u prijetećoj poruci pogrdno izmijenjeno. Uz prijetnje, razglednica je sadržavala i mizogine, ponižavajuće te nacionalno motivirane uvrede usmjerene prema Nini Kljenak, prenosi Jutarnji.

SafeJournalists traži hitnu reakciju

Na slučaj je reagirala i mreža SafeJournalists, koja je osudila prijetnje upućene novinarki N1 te pozvala hrvatske institucije da što prije utvrde tko stoji iza prijeteće poruke.

Od nadležnih se traži identifikacija i procesuiranje pošiljatelja, kao i poduzimanje mjera kojima bi se zaštitili Nina Kljenak i njezini kolege s N1 televizije.

SafeJournalists upozorava da se prijetnje novinarima ne smiju relativizirati niti promatrati kao uobičajeni dio javnog prostora. Odgovorne osobe, ističu, moraju biti procesuirane.

Posebno su istaknute mizogine i rodno utemeljene prijetnje novinarkama, koje se smatraju oblikom zastrašivanja čiji je cilj ograničiti njihov rad i pokušati ih ušutkati.

„Prijetnje novinarima stvaraju ozračje straha koje ugrožava slobodu medija i pravo javnosti na informiranost“, poručuju iz mreže SafeJournalists.

Mreža je izrazila solidarnost s Ninom Kljenak i redakcijom N1 te najavila da će o slučaju obavijestiti relevantne nacionalne i međunarodne organizacije.

„Svaki napad na novinare napad je na demokraciju, javni interes i temeljna ljudska prava“, poruka je SafeJournalistsa.

Priopćenje su potpisali Hrvatsko novinarsko društvo, Udruženje novinara Albanije, Udruženje novinara Kosova, Udruženje novinara Makedonije, Udruženje BH novinari, Nezavisno udruženje novinara Srbije i Sindikat medija Crne Gore.

Požar na Braču tijekom noći dodatno je rasplamsala jaka bura, a vatrogascima je posebno težak problem predstavljalo širenje vatre prema Milni. Požar se širi i prema južnoj strani otoka, na teško pristupačnom području prekrivenom gustim raslinjem.

Prema informacijama Hrvatske vatrogasne zajednice, aktivna je i fronta požara prema Milni, gdje su raspoređene sve raspoložive vatrogasne snage. Njihov je prioritet obrana naselja i obližnjih turističkih objekata, javlja HRT.

Zbog opasnosti za stanovništvo i posjetitelje zatraženo je aktiviranje sustava SRUUK, kojim se građane poziva na oprez te praćenje uputa vatrogasaca i drugih žurnih službi.

Hrvatska vatrogasna zajednica posebno upozorava građane da se ne približavaju požarištu radi fotografiranja i snimanja, kao i da ne koriste prometnice u blizini požara. Takvo ponašanje može dodatno otežati pristup i rad vatrogasnih ekipa.

Tucaković: Noć je bila iznimno teška i dramatična

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković rekao je u Jutarnjoj kronici Hrvatskog radija da je noć za vatrogasce bila iznimno teška.

Prema njegovim riječima, situacija se naglo pogoršala nakon što su oko 23 sata zapuhali snažni udari bure.

„Nakon smirivanja, oko 23 sata došlo je do jakih udara bure i jako brzo rasplamsala se vatra koja je krenula prema mjestu Milna. Sve snage prebačene su tamo. Bila je žestoka borba, vatra je zaprijetila kućama. Kuće su obranjene jedna za drugom“, rekao je Tucaković.

Dodao je kako će se tijekom dana moći preciznije utvrditi razmjeri štete. Prema informacijama kojima trenutačno raspolaže, neke kuće su oštećene, a dvije osobe lakše su ozlijeđene te ih je zbrinula hitna medicinska pomoć.

„Sada mogu reći da je stanje jutros mnogo bolje, nema više otvorene vatre. Međutim, ono noćas bilo je jako strašno“, kazao je glavni vatrogasni zapovjednik.

Evakuirane osobe iz Supetra, Postira i Bola

Zbog požara je tijekom noći bilo potrebno izmjestiti dio osoba s područja Supetra, Postira i Bola. Tucaković je rekao da se uglavnom radilo o stranim državljanima te da su svi dobro.

Većina njih trebala bi se tijekom jutra vratiti u svoje smještajne objekte.

S prvim jutarnjim satima u gašenje su se uključila i četiri kanadera, dok je na terenu oko 230 vatrogasaca. Tucaković je rekao da je tijekom noći na Brač upućeno dodatnih 45 vatrogasaca iz Ličko-senjske, Istarske i Primorsko-goranske županije.

Vjetar i dalje predstavlja problem, ali prema njegovim riječima nije snažan kao tijekom noći.

Na terenu više od 200 vatrogasaca i kanaderi

Nikola Martinić Dragan, zapovjednik DVD-a Supetar, rekao je za HTV da na krajnjem zapadnom dijelu otoka ima otvorenog plamena koji se aktivirao tijekom noći, dok se požar na krajnjem istočnom dijelu bori već danima.

„Nadamo se da nam vjetar danas neće napraviti probleme kakve nam je napravio jučer“, rekao je Martinić Dragan, istaknuvši da u gašenju sudjeluje više od 200 vatrogasaca uz pomoć kanadera.

Potvrdio je i informaciju o dvije lakše ozlijeđene osobe koje su prevezene u KBC Split. Neki su objekti izgorjeli, dok su drugi oštećeni, dodao je.

Prema njegovoj procjeni, požar je do sada zahvatio oko 3500 hektara površine.

Zapovjednik DVD-a Supetar pritom je apelirao na građane da ne šire neprovjerene i lažne informacije. Posebno je odbacio tvrdnje da se jučer cijela Milna pripremala za evakuaciju.

Nakon što su nepoznati počinitelji išarali i prebojali murale od hrvatskog grba do postrojbi Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane i HOS-a u podvožnjaku ispod zgrade Vjesnika na zagrebačkoj Slavonskoj aveniji, a pripadnici navijačke skupine Bad Blue Boysa vratili murale u postojeće stanje, dio medija postavlja čudna pitanja.

Tako dio medija u fokus postavlja pitanje zbog čega policija osigurava skupine poput Bad Blue Boysa dok prebojavaju ili obnavljaju murale s natpisima i znakovljem, uključujući i ratne oznake HOS-a s pozdravom „Za dom spremni“. U tim se tekstovima problematiziraju komunalne dozvole i zakonitost isticanja takve simbolike na javnim površinama.

Piše: Ante Rašić

Devastacija murala posvećenih postrojbama iz Domovinskog rata u zagrebačkom podvožnjaku kod Vjesnika ponovno je u javni i medijski prostor vratila kompleksne rasprave koje prožimaju hrvatsko društvo: odnos prema ratnoj simbolici, ulogu policije u održavanju reda te politička i pravna tumačenja Domovinskog rata.

Zbog čega policija osigurava skupine poput Bad Blue Boysa dok prebojavaju ili obnavljaju murale s natpisima i znakovljem, uključujući i ratne oznake HOS-a s pozdravom „Za dom spremni“? U tim se tekstovima problematiziraju komunalne dozvole i zakonitost isticanja takve simbolike na javnim površinama. Zapravo, što to „žulja“ medije?

Tako problematiziraju ulogu policije, odnosno policijskih službenika na terenu, i regulaciju prometa, što predstavlja uobičajeni sigurnosni protokol. Primarni cilj jest spriječiti prometne nesreće, zaštititi živote okupljenih građana i održati javni red i mir, što je neovisno o samom motivu okupljanja.

Medije posebno smeta oznaka HOS-a, no medije ne zanima pravni status te oznake. Oznake HOS-a formalno-pravno su registrirane i priznate kao službena obilježja postrojbe koja je sudjelovala u obrani Hrvatske i naknadno integrirana u sastav Hrvatske vojske. Time su te oznake, u kontekstu komemoriranja Domovinskog rata, zaštićene zakonskim okvirima.

VIDEO Zajednička akcija branitelja i Boysa: Pod nadzorom policije obnovljen oskvrnuti mural postrojbama HV-a

Oštećenja murala komentirao je i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je oštro osudio prebojavanja i oštećenja murala, istaknuvši da se radi o napadu na vrijednosti Domovinskog rata, poručivši:

„Prije 33 godine ovdje smo napadani granatama i oružjem, a danas to rade kukavički bojom. Poruka im je da smo se obranili 1993. godine oružjem i da ćemo obraniti Domovinski rat i slavne grbove hrvatskih postrojbi… Poruka onima koji ne vole Hrvatsku i koji se usude dirati svetinje na kojima počiva hrvatska sloboda da se napokon suoče s činjenicom da se Hrvatska obranila u Domovinskom ratu, učinili su to najbolji hrvatski sinovi. Hrvatska će znati zaštititi naše vrijednosti i Domovinski rat.“

Ovo nije uobičajeno medijsko preispitivanje javnih ovlasti i komunalnih propisa s jedne strane te ustavno-pravnog i političkog štita koji se pruža uspomeni na ratne postrojbe s druge strane. Ovo je pokušaj udara na vrijednosti Domovinskog rata, hrvatske branitelje i vrijednosti na kojima počiva Hrvatska.

Nakon što je u New Yorku uhićen Vuk Vuković, oglasio se Robert Čulina, hrvatski ratnik i pukovnik Hrvatske vojske u mirovini. Čulina se osvrnuo na Vukovićevu karijeru, njegovu prisutnost u hrvatskim medijima i posao upravljanja investicijskim fondom u Sjedinjenim Američkim Državama.

Podsjetimo, kako je izvijestila Hanfa, Vukovića se tereti da je ulagateljima slao neistinite mjesečne izvještaje u kojima su prinosi fonda Orca Bason Fund bili prikazani višima od stvarno ostvarenih. Tereti ga se i da je najmanje jednom potencijalnom ulagatelju dostavio krivotvorene brokerske izvještaje.

Čulina svoj komentar naslovio je „Vuk s Wall Streeta”:

Vuk s Wall Streeta

Pad Vuka Vukovića priča je o tome kako se nepogrešivi medijski autoriteti raspadnu čim zagrebemo ispod površine.

Godinama je bio dežurno lice za ekonomske teme na portalima poput Index.hr-a, Tportala, Telegrama i N1, dok je istovremeno radio i kao predavač na privatnom ekonomskom veleučilištu koje je u javnosti često doživljavano kao tvornica diploma za bogate.

Priča o njegovu usponu ima i zanimljivu obiteljsku pozadinu. Sin je Nikole Vukovića, ekonomista rođenog u Koljanima kraj Vrlike, mjestu s većinski srpskim stanovništvom, i nekadašnjeg člana Partije koji je karijeru započeo u planiralištima SRH, da bi kasnije u RH obnašao visoke funkcije u državnim zavodima i Zagrebačkom holdingu.

Sa zvučnom oxfordskom diplomom i obiteljskim naslijeđem rada u sustavu, Vuković je u javnosti brzo izgrađen kao glas modernog kapitalizma. Publika ga je obožavala jer je s akademskih visina oštro napadao državu, birokraciju i klijentelizam, dok su mu mediji neumorno gradili imidž nedodirljivog financijskog maga.

No, jedno je pisati kolumne i držati predavanja, a nešto sasvim drugo upravljati tuđim novcem na surovom američkom tržištu. Njegov pokušaj proboja na američku scenu umjesto krunom karijere završio je uhićenjem.

Optužnica nije došla sa samog Wall Streeta, nego izravno od Ureda saveznog tužitelja SAD-a za Južni okrug New Yorka (SDNY) te FBI-a, a tereti ga se za lažiranje prinosa i slanje krivotvorenih izvještaja ulagateljima. Zanimljivo je da je i u Hrvatskoj HANFA ranije zabranila rad njegovu fondu Orca Bason zbog neovlaštenog pružanja usluga.

Najveća ironija leži u tome što se glasni kritičar sustava na kraju pred američkim pravosuđem suočava s višegodišnjim zatvorom zbog najobičnije financijske prijevare. Priča o Vukoviću gorka je lekcija o domaćim medijima koji olako stvaraju proroke na temelju zvučnih diploma i glatke retorike, zaboravljajući da se stvarni integritet dokazuje tek kada je u igri pravi novac.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) izvijestila je u petak da su nadležna tijela u SAD-u uhitila Vuka Vukovića, osnivača društva Oraclum Capital LLC te glavnog izvršnog i investicijskog direktora fonda Orca Bason Fund, zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela prijevare s vrijednosnim papirima i prijevare putem elektroničkih komunikacija.

Kako Hanfa navodi, Vukovića se tereti da je ulagateljima dostavljao neistinite mjesečne izvještaje kojima su prinosi fonda Orca Bason Fund bili prikazani višima od stvarno ostvarenih. Tereti ga se i da je najmanje jednom potencijalnom ulagatelju dostavio krivotvorene brokerske izvještaje kojima su neto vrijednost imovine fonda i ostvareni prinosi bili prikazani višima od stvarnih vrijednosti.

Hanfa podsjeća na to da je tijekom svojih nadzornih aktivnosti utvrdila više nepravilnosti povezanih s ponudom i distribucijom ulaganja u taj fond na području RH te je poduzela odgovarajuće nadzorne mjere radi zaštite ulagatelja. Tako je 11. srpnja 2025. donijela rješenje kojim je, među ostalim, naložen prestanak i zabranjeno daljnje neovlašteno pružanje investicijskih usluga povezanih s ulaganjima u fond Orca Bason Fund, kao i neovlašteno držanje sredstava ulagatelja.

Podsjetimo, 11. srpnja lani Hanfa je izvijestila da je u provedenom nadzoru utvrđeno da je Zadruga Glas poduzetnika od građana, uglavnom malih ulagatelja, prikupljala naloge za ulaganje u inozemni hedge fond Orca Bason te ih prosljeđivala američkom društvu Oraclum Capital LLC na izvršenje. Time je bez potrebnih dozvola pružala investicijsku uslugu koja je u Hrvatskoj zakonom strogo regulirana, istaknuli su tada iz Hanfe. Osim toga, kazali su, novac koji su ulagatelji uplaćivali držan je na redovnom računu Zadruge bez odvajanja od ostalih sredstava i bez mjera zaštite koje zakon zahtijeva u pogledu novca klijenata. Jedan od osnivača te zadruge bio je i ekonomist Vuk Vuković.

Nadalje, Hanfa ističe da je rješenjem od 9. prosinca 2025. društvu Oraclum Capital LLC naložila prestanak i zabranila daljnje trgovanje na području Hrvatske, uključujući distribuciju i promidžbu udjela fonda Orca Bason Fund. Istim rješenjem društvu je naloženo da ulagatelje obavijesti o poduzetim mjerama i njihovim pravima, uključujući i pravo na zakonitu isplatu sredstava.

Naknadnim rješenjem od 1. lipnja 2026. utvrdila je da je to društvo postupilo po naloženim mjerama, pri čemu zabrane daljnjeg trgovanja i distribucije udjela fonda ostaju na snazi u opsegu određenom Hanfinim rješenjima.

Iz regulatorne agencije su kazali i da su tijekom provođenja nadzornih postupaka o utvrđenim činjenicama i okolnostima obavijestili nadležna regulatorna i druga tijela u SAD-u radi njihova daljnjeg postupanja, imajući u vidu da je riječ o fondu i društvu osnovanom u toj zemlji.- Hina

Ugledni hrvatski psihijatar dr. Herman Vukušić oglasio se na društvenoj mreži nakon što je hrvatska policija privela 60-godišnjakinju osumnjičenu za javno poticanje na nasilje i mržnju. Vukušić u objavi navodi da je riječ o osobi koja je na društvenim mrežama veličala velikosrpsku agresiju na Republiku Hrvatsku i ratnog zločinca Ratka Mladića, a pritom proziva političke aktere za koje tvrdi da o cijelom slučaju šute.

„Locirana, identificirana i privedena, a izbavitelji i sekta šute“, napisao je Vukušić, navodeći da je riječ o Mirjani Malbaši, koju opisuje kao članicu Možemo i njihove platforme Zagreb je naš. Pritom proziva Ivanu Kekin i Sandru Benčić te postavlja pitanje znači li njihova šutnja da podržavaju stavove zbog kojih je Malbaša privedena.

Hrvatski glasnik već je objavio da je riječ o Mirjani Minji Malbaša, članici stranke Možemo, koja je na svom Facebook profilu objavljivala sadržaj kojim je veličala tzv. Srpsku krajinu te pisala objave o Ratku Mladiću.

Policija je u svom priopćenju navela da je kriminalističko istraživanje provedeno nad 60-godišnjakinjom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju.

Prema policijskim navodima, osumnjičena je od 27. kolovoza do 4. rujna 2026. godine, svakodnevno i u više navrata, putem svog korisničkog profila na društvenoj mreži objavljivala poruke, fotografije, videozapise i simbole kojima je veličala osuđenog ratnog zločinca i tadašnji teritorij pod kontrolom pobunjenika.

Policija sumnja da je takvim objavama javno odobravala i znatno umanjivala kaznena djela genocida i ratnih zločina te poticala na nasilje ili mržnju prema građanima Republike Hrvatske zbog njihove nacionalne, vjerske ili etničke pripadnosti.

Po dovršenom kriminalističkom istraživanju protiv osumnjičene je podnesena kaznena prijava zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. stavka 1. i 4. Kaznenog zakona.