Ante Rašić

Mostov Marin Miletić u Saboru je od premijera Andreja Plenkovića zatražio ostavku i raspisivanje novih parlamentarnih izbora. Njegov nastup otvorio je i pitanje zašto oporba upravo sada toliko inzistira na izborima te postoji li u tome koordinacija s predsjednikom Zoranom Milanovićem, koji također posljednjih dana sve otvorenije pritišće Vladu.

Miletić je Plenkoviću poručio da bi, kako smatra, trebao priznati politički poraz i omogućiti građanima da ponovno odlučuju.

„Vi biste trebali priznati poraz i raspisati nove izbore, to bi jedino bilo pošteno“, rekao je Miletić.

Premijeru je pritom spočitao odgovornost zbog slučaja s tisućama šlepera otpada za koje tvrdi da su ih talijanska i hrvatska mafija koristile za sustavno trovanje Hrvatske.

„To je smišljeno, sustavno trovanje hrvatskog naroda, naše vode, naše zemlje. Ako niste znali, trebate dati ostavku, morali ste znati. A ako ste znali i ništa niste učinili, vama će se morati baviti institucije ove države“, poručio je zastupnik Mosta, prenosi N1.

Miletić je od Plenkovića zatražio da pokaže političku odgovornost i prepusti građanima odluku o tome kako žele da se vodi država.

Plenković: Zašto bismo odmah išli na izbore?

Plenković je na Miletićev istup odgovorio ironičnim pitanjem.

„Što ste vi mene pitali u ovom monologu“, rekao je premijer, dodajući kako razumije želju oporbe da se odmah ide na izbore.

No, Plenković ne vidi razlog za njihovo raspisivanje.

„Zašto bi mi odmah išli na izbore? Koji je to razlog koji bi Vladu, većinu, mene ili bilo koga tko ima zdrav razum potaknuo na izbore? To nije u našoj političkoj filozofiji“, poručio je.

Kao cilj vlasti istaknuo je stabilnost, čime je odbacio zahtjeve oporbe za prijevremenim izborima.

Miletić mu je potom uzvratio tvrdnjom da je Plenkovića „potpuno uzela moć“, ali ona koja, kako je rekao, „kvari čovjeka“.

„Nećete dobro završiti“, poručio je premijeru.

Zašto se Mostu toliko žuri na izbore?

Miletićev zahtjev za raspisivanjem izbora dolazi u trenutku kada i predsjednik Zoran Milanović sve otvorenije govori o političkim odnosima u Hrvatskoj i odnosu prema Vladi.

Zato se nameće pitanje radi li Miletić samostalno politički pritisak na Plenkovića ili Most svojim zahtjevima ulazi u širi obrazac pritiska oporbe i predsjednika Republike na Vladu?

Za sada nema javnog dokaza da Miletić djeluje po Milanovićevu nalogu, no politički zahtjev za izborima svakako otvara pitanje zašto se oporbi, pa tako i Mostu, toliko žuri s izlaskom na birališta.

Aktualno prijepodne u Hrvatskom saboru obilježio je žestok sukob premijera Andreja Plenkovića i zastupnica Možemo Ivane Kekin i Sandre Benčić. U raspravi su se otvorile teme korupcije, otpada, Jakuševca i Gospića, a Plenković je oporbi poručio da će se do izbora „igrati malo čvršće“.

Kekin je Plenkoviću poručila da je HDZ, kako tvrdi, tijekom deset godina izgradio sustav u kojem se institucije više brinu o stranci nego o javnom interesu. Pritom je spomenula i bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša te snimku na kojoj govori kako „Andrej bira put“.

„Ne događa se vama korupcija unatoč institucijama, nego zahvaljujući ljudima koje stavljate na čelo tih institucija. Dosta je građanima da ih se laže, krade i truje. Ovo je vaš kraj. Jeste li toga svjesni?“ upitala je Kekin, prenosi N1.

U raspravu se uključio i HDZ-ov Ante Deur pitanjem znaju li u Možemo što je Jakuševec. Sandra Benčić odgovorila mu je kako je Jakuševec „sramota HDZ-a“ jer, kako je rekla, vlast to pitanje nije riješila 30 godina.

Zbog dobacivanja i replika predsjednik Sabora Gordan Jandroković izrekao je nekoliko opomena zastupnicima HDZ-a.

Plenković je na prozivke Kekin odgovorio tvrdnjom da Vlada ispunjava ono što je obećala te da u tom pogledu ima što pokazati. Dodao je i da Kekin možda raspolaže informacijama o bivšem glavnom državnom inspektoru koje on nema.

Plenković o Jakuševcu i Gospiću

Premijer je zatim povukao paralelu između Jakuševca i problema s otpadom u Gospiću.

„Vaša poruka je bila da ćete riješiti sve u vezi smeća i otpada. Pokušavam si zamisliti scenarij da se u Gospiću dogodilo ovo što se na Jakuševcu dogodilo, da je komunalni djelatnik ostao bez ruke. Što biste vi ovako napumpani napravili? Ne da biste zapalili Gospić i Liku, nego sve institucije diljem Hrvatske“, rekao je Plenković.

Pritom je oporbi zamjerio što je, kako tvrdi, slučaj u Gospiću prešutjela.

„A ovo ste odšutili, nesretan slučaj… Nije bilo medijske paljbe i mužnje teme narednih pet godina“, rekao je premijer.

Plenković je potom poručio Možemo da ih, prema njegovu mišljenju, više zanima politički PR nego stvarni problemi, dodajući da će HDZ do izbora odgovoriti čvršće.

„Dušice (Radojčić, op.a.), ovo ne ide kako smo si zamislili. Idemo brzo doma i onda ćemo mi na ulicu. Pa što vi mislite, da smo mi budale? Da Hrvatska javnost i ljudi ne vide što radite? Smijete se, ali moram vas ovako grubo razotkrivati, da ne bi slučajno ljudi pomislili da ste vi stvarno zainteresirani za Gospić“, poručio je Plenković.

A zatim je dodao:

„Mucice, igrat ćemo se do izbora, igrat ćemo se malo čvršće. I veselimo se toj igri, jer je povjerenje građana i postignuća koje imamo ono što nas zanima, a vas zanima PR.“

Kekin: „Vi niste svemoćni, vi ste nemoćni“

Kekin mu je uzvratila tvrdnjom da su Plenkovićevi napadi „jalovi“ i da ne funkcioniraju.

„Beroša i Mikulića nismo birali mi, nego vi“, rekla je Kekin.

HDZ je ponovno optužila da je tijekom deset godina omogućio djelovanje, kako ga je nazvala, „otpadne mafije“.

„Deset godina otpadna mafija u ovoj zemlji radi što hoće“, rekla je.

Plenkoviću je poručila i da se ponaša kao da je svemoćan, ali da je, prema njezinoj ocjeni, nemoćan kada treba riješiti ozbiljne probleme.

„Kad zaista treba biti hrabar i obračunati se s mafijom, manji ste od makova zrna. Gdje je vaša moć kad treba zaštititi zdravlje građana, obračunati se s organiziranim kriminalom? Vi niste svemoćni, vi ste nemoćni“, poručila je Kekin.

Na kraju je svoju repliku zaključila porukom na njemačkom jeziku:

„Kao što vi volite reći, gute Reise, bis bald, auf Wiedersehen.“

Šef SDP-a prozvao je premijera zbog korupcije, urušavanja institucija i problema s otpadom, a Plenković mu odgovorio pitanjem o slučaju Poznanovec.

Hrvatski sabor nakon ljetne stanke nastavio je rad, a novu sjednicu zastupnici su otvorili aktualnim prijepodnevom.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u svom je pitanju premijeru Andreju Plenkoviću iznio niz optužbi, tvrdeći da iza njega ostaje „kronologija korupcije i urušavanja institucija“.

Hajdaš Dončić pritom je kao jedan od primjera izdvojio problem odlaganja otpada.

„Tek kad ljudi izađu na ulice, vi reagirate. Ali ne reagirate da imate cjelovito rješenje, nego samo sanirate političku štetu. Zakopano je 37 tisuća tona otpada, vi nemate plan. To je prozor, slika, vašeg upravljanja Hrvatskom, to ste vi“, rekao je šef SDP-a.

Potom je iznio i najtežu optužbu na račun premijera.

„Vi niste predsjednik Vlade kojem se slučajno događa korupcija, vi ste mecena korupcije koji hrani sustav koji ima koristi od korupcije“, poručio je Hajdaš Dončić.

„Zar nakon svega još uvijek imate obraz da ovdje sjedite i prebacujete odgovornost na nekog drugog?“ upitao je premijera.

Plenković mu uzvratio: „Što se ne držite Poznanovca?“

Plenković je na prozivke predsjednika SDP-a odgovorio spominjanjem njegova punca, uz opasku da Hajdaš Dončić navodno ne poznaje slučaj Poznanovec.

„Što se ne držite Poznanovca?“ poručio mu je Plenković.

Premijer je odbacio optužbe da se u Hrvatskoj korupcija prikriva ili da su pojedinci zaštićeni.

„Nama govoriti što je ostalo iza nas… Pa ako baš hoćete, možemo cijeli Aktualac posvetiti tome da govorimo što je ostalo iza nas nakon 10 godina. Nema nikog tko je zaštićen, ništa se ne sakriva, sve je transparentno“, odgovorio je Plenković predsjedniku SDP-a.

Bivši hrvatski reprezentativac Igor Štimac nakon obilježavanja obljetnice oslobođenja Jajca žestoko je prozvao hrvatsku Vladu, ministra Grlića Radmana, političare i one koji su, kako tvrdi, koristili oltar za političke poruke

Igor Štimac nakon obilježavanja 31. obljetnice oslobođenja Jajca objavio je jednu od svojih dosad najizravnijih političkih poruka.

Bivši hrvatski reprezentativac nije se zadržao na čestitki povodom obljetnice operacije Maestral i podsjećanju na ulogu HVO-a i Hrvatske vojske. U objavi je prozvao politiku aktualne hrvatske vlasti, odnos prema Hrvatima u BiH, Bruxelles, dio crkvenog vrha, ali i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana.

Štimac pritom nije birao riječi. Grlića Radmana nazvao je „korisnom budalom“ interesa pojedinaca i briselskih ureda, a vladajućima poručio da će im narod uskoro pokazati gdje im je mjesto.

Od Jajca do kritike hrvatske politike

Štimac je objavu počeo podsjećanjem na oslobođenje Jajca.

„31. obljetnica oslobođenja Jajca. Dan ponosa i sjećanja na žrtve, na odlučnost, hrabrost i radost koju su te 1995. godine udruženim snagama donijeli pripadnici HVO-a i HV-a u Kraljevski grad“, napisao je.

Pozvao se i na riječi generala Stanka Sopte:

„Pošteni ljudi slobodu ne ugrožavaju, ona je svima dragocjena.“

No, Štimac odmah potom govori o današnjem položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i politici Zagreba.

„No, ta sloboda je danas ponovo ugrožena ‘profiterskim’ politikama, osvajačkim porukama iz istočnih krajeva, ugrozom konstitutivnosti našeg naroda u BiH, veličanjem najvećeg ratnog zločinca Mladića, ali i izdajom nacionalnih interesa od strane pojedinaca iz aktualne vlasti u RH“, napisao je.

To je ključni dio njegove poruke. Štimac problem više ne vidi samo u politici koja dolazi izvan Hrvatske, nego odgovornost izravno pripisuje i dijelu vlasti u Zagrebu.

„Oltar“ i političke poruke

Posebno se osvrnuo na ono što se događalo tijekom euharistijskog slavlja.

„I jučer smo svjedočili kako su pojedinci koristili oltar i euharistijsko slavlje za svoje poruke misleći kako narod ne zna reći dosta politici koja ga u BiH raseljava preko 20 godina i vodi u nestanak“, poručio je Štimac.

Time je otvorio još jedan front.

Njegova kritika nije usmjerena samo prema političarima. Prozvao je i one koji su, prema njegovu tumačenju, vjerski događaj koristili za političke poruke.

To je osobito oštar istup jer Štimac pitanje položaja Hrvata u BiH povezuje s politikom hrvatske vlasti, ali i s načinom na koji se o toj politici govori unutar Crkve.

Grlića Radmana nazvao „korisnom budalom“

Najžešći dio objave odnosi se na Gordana Grlića Radmana.

Štimac tvrdi da ministar „još jednom“ nije pokazao dovoljno brige za Hrvate u BiH.

„Ministar Grlić Radman još jednom je potvrdio kako mu nije stalo do vlastitog naroda, ni do boljeg života Hrvata u BiH“, napisao je.

Potom je uslijedila izravna poruka ministru:

„Vi ste ministre ‘korisna budala’ interesa pojedinaca i Briselskih ureda, a narod će vam uskoro pokazati gdje vam je mjesto!“

Upravo završna rečenica daje cijeloj objavi političku težinu.

Štimac govori o „narodu“ koji će vladajućima pokazati gdje im je mjesto, odnosno o političkoj odgovornosti koja bi, prema njegovu stavu, trebala doći kroz volju birača.

Štimac bira teme desnog i suverenističkog biračkog tijela

Nije nevažno ni koje je teme odabrao.

U jednoj objavi spojio je Domovinski rat, HVO, Hrvatsku vojsku, Hrvate u BiH, konstitutivnost, Ratka Mladića, nacionalne interese, Bruxelles i kritiku politike hrvatske Vlade.

To nije politički neutralan izbor tema.

Štimac se pozicionira na prostor na kojem već djeluju različite desne i suverenističke političke opcije. Njegova kritika vlasti pritom ne dolazi s lijeva, nego iz pozicije čovjeka koji smatra da Zagreb mora snažnije štititi hrvatske interese u BiH.

Tu se krije i najveća politička težina njegove objave.

Ako bi Štimac odlučio napraviti korak prema aktivnoj politici, ne bi ulazio kao politički anonimac. Njegovo ime poznato je milijunima ljudi, a političke poruke već neko vrijeme može slati izravno velikom broju pratitelja.

Ulazi li Štimac u politiku?

Za sada nema njegove službene objave da osniva stranku, ulazi u neku političku opciju ili najavljuje kandidaturu.

Zato nema razloga tvrditi da je odluka već donesena.

Ali njegova posljednja objava pokazuje nešto drugo: Štimac se sve otvorenije ponaša kao politički akter.

Ne govori više samo o nogometu, sportu ili društvenim pitanjima. Proziva ministre, ocjenjuje poteze Vlade, govori o nacionalnim interesima, odnosu prema Hrvatima u BiH, Bruxellesu i odgovornosti vlasti.

I to radi vrlo izravno.

Bez diplomatskih formulacija, bez ublažavanja i bez pokušaja da se svidi svima.

Politički teren već je odabrao

Ako je Štimac samo želio izreći svoj stav nakon obljetnice Jajca, onda je to učinio vrlo jasno.

Ako, međutim, ispituje teren za ozbiljniji politički angažman, onda je poslao poruku dovoljno razumljivu svakome tko prati hrvatsku politiku.

Kritizira vlast s desne strane, posebno njezin odnos prema Hrvatima u BiH, proziva Bruxelles, govori o nacionalnim interesima i izravno se suprotstavlja dijelu političkog i crkvenog establishmenta.

U tom smislu njegova objava nije obična reakcija na događaje u Jajcu.

To je političko pozicioniranje.

Hoće li nakon toga uslijediti i konkretan ulazak u politiku, ostaje otvoreno. No Štimac je očito odlučio govoriti glasnije, izravnije i bez zadrške.

A njegova poruka vladajućima teško može biti jasnija:

„Narod će vam uskoro pokazati gdje vam je mjesto.“

Premijer Andrej Plenković nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a u Zagrebu komentirao je prozivke inicijative „Gospić je naš dom“ zbog imenovanja Krunoslava Capaka u Znanstveni savjet za otpad u Gospiću.

Plenković kaže da nije vidio objavu inicijative, ali je odmah odbacio njihove tvrdnje. Istaknuo je kako su Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ dvije različite institucije.

„Nisam vidio to priopćenje, ali možemo jednostavno odgovoriti. Capak je na čelu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. To je potpuno druga institucija od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’“, rekao je Plenković.

Premijer smatra da nema razloga dovoditi u pitanje rad i vjerodostojnost zdravstvenih institucija, kao ni Krunoslava Capaka.

„Ono što je bitno jest da pošaljemo poruku građanima da institucije u Hrvatskoj imaju svoj kredibilitet, svoje uloge i razlog zašto određene procese trebamo dati njima na analizu. Ne vidim u čemu je problem i zašto bi netko dovodio u pitanje istinitost rada i kredibilitet Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uključujući i njegova čelnog čovjeka. To ne prihvaćam“, poručio je Plenković.

Što tvrdi „Gospić je naš dom“?

Inicijativa je reagirala nakon odluke Vlade o osnivanju Znanstvenog savjeta za otpad u Gospiću, u kojem je Krunoslav Capak imenovan zamjenikom predsjednika.

U objavi pod naslovom „Opet na ulicu?“ podsjetili su da je Capak član Upravnog vijeća Nastavnog zavoda „Dr. Andrija Štampar“, ustanove koja je 2024. izradila analize vezane uz otpad u Gospiću.

Istodobno je Capak ravnatelj HZJZ-a, zbog čega iz inicijative postavljaju pitanje njegove uloge u cijeloj priči.

„Isti Capak sjedi na dva ključna mjesta u ‘pričI’ o Gospiću!“, navode iz inicijative.

Tvrde da su analize napravljene 2024., ali da je javnost za njih saznala tek u srpnju 2026., nakon prosvjeda i prijetnje blokadom autoceste.

„Dvije godine oni su imali nalaze, građani nisu. Građani sad trebaju vjerovati u neovisna mišljenja ove gospode!“, poručuju.

Traže neovisne stručnjake

Iz inicijative podsjećaju i na zahtjev koji su postavili na prosvjedu, a odnosi se na dugoročni monitoring i neovisnu procjenu rizika.

„Dugoročni, sveobuhvatni monitoring koji uključuje angažiranje neovisnih stručnjaka koji će izraditi sveobuhvatni plan dugoročnog monitoringa i neovisne procjene rizika“, naveli su.

Traže, kako kažu, stručnjake koji nisu dio institucija koje su dosad sudjelovale u postupku.

Odbijeno svih 76 primjedbi

Inicijativa se osvrnula i na e-Savjetovanje o Iskazu procjene učinaka izmjena Zakona o gospodarenju otpadom.

Tvrde da je savjetovanje trajalo od petka do nedjelje te da je odbijeno svih 76 pristiglih primjedbi.

„Svi komentari naše inicijative su odbijeni. Od 24 primjedbe Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, 23 su odbijene, jedna ‘primljena na znanje’“, navode.

Dodaju da su prijedlozi odbijeni bez stručnog ili pravnog obrazloženja, uz obrazloženje: „Nismo suglasni s prijedlogom.“

Iz inicijative tvrde da je savjetovanje provedeno protivno zakonu te su zatražili hitni nadzor nad njegovom zakonitošću.

Na kraju poručuju:

„Devedeset devet posto energije ide na objašnjavanje građanima da nemaju razloga za brigu. Nijedan posto na to da ih se posluša.“

A zatim postavljaju pitanje:

„Opet na ulicu?“

Inicijativa traži neovisne stručnjake i nadzor nad savjetovanjem o izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom

Odluka Vlade o osnivanju Znanstvenog savjeta za otpad u Gospiću, na čije je čelo postavljen Krunoslav Capak, naišla je na protivljenje inicijative „Gospić je naš dom“. Iz inicijative upozoravaju na njegovu povezanost s institucijama koje su sudjelovale u izradi analiza o zakopanom opasnom otpadu u Gospiću.

Capak je član Upravnog vijeća Nastavnog zavoda „Dr. Andrija Štampar“, koji je 2024. izradio analize o otpadu, a istodobno je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Iz inicijative tvrde da su građani za rezultate tih analiza doznali tek u srpnju 2026., nakon prosvjeda i najave blokade autoceste.

Protivljenje je izazvalo i e-Savjetovanje o izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom, koje je trajalo od petka do nedjelje. Ministarstvo je, prema navodima inicijative, odbilo svih 76 pristiglih primjedbi, među kojima i one koje je podnijela inicijativa „Gospić je naš dom“.

Iz inicijative sada traže hitni nadzor nad zakonitošću provedenog savjetovanja, kao i angažiranje neovisnih stručnjaka za dugoročni monitoring i procjenu rizika.

Objavu inicijative „Gospić je naš dom“ prenosimo u cijelosti:

„Opet na ulicu?“

Premijer je danas osnovao Znanstveni savjet za otpad u Gospiću. Zamjenik predsjednika je Krunoslav Capak. Isti Capak sjedi na dva ključna mjesta u „pričI“ o Gospiću!

Član je Upravnog vijeća Nastavnog zavoda „Dr. Andrija Štampar“, ustanove koja je 2024. izradila analize koje su pokazale da je u Gospiću zakopan opasan otpad. Te analize nitko dvije godine nije imao pravo vidjeti.

Ravnatelj je HZJZ-a, ustanove koja je na temelju takvih nalaza trebala upozoriti ljude i alarmirati institucije.

Analiza je napravljena 2024., a javnost je za nju saznala u srpnju 2026. nakon prosvjeda i prijetnje blokadom autoceste. Dvije godine oni su imali nalaze, građani nisu. Građani sad trebaju vjerovati u neovisna mišljenja ove gospode!

Gospodo, zahtjev s našeg prosvjeda je:

„Dugoročni, sveobuhvatni monitoring koji uključuje angažiranje neovisnih stručnjaka koji će izraditi sveobuhvatni plan dugoročnog monitoringa i neovisne procjene rizika.“

Tražili smo neovisne stručnjake izvan lanca institucija koje su dosad postupale i to za izradu plana i za procjenu rizika.

Odbijeno svih 76 primjedbi

Osim toga, danas je objavljeno izvješće o provedenom savjetovanju koje je trajalo od petka do nedjelje.

Ministarstvo je danas objavilo izvješće o savjetovanju o Iskazu procjene učinaka izmjena Zakona o gospodarenju otpadom. Odbijeno je svih 76 primjedbi.

Svi komentari naše inicijative su odbijeni.

Od 24 primjedbe Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, 23 su odbijene, jedna „primljena na znanje“.

Prijedlozi su odbačeni bez argumenata, stručnog ili pravnog tumačenja.

„Nismo suglasni s prijedlogom.“

Unatoč tome što je savjetovanje provedeno protivno zakonu!

Devedeset devet posto energije ide na objašnjavanje građanima da nemaju razloga za brigu. Nijedan posto na to da ih se posluša.

Opet na ulicu?

P.S. Zatražili smo hitni nadzor nad zakonitošću savjetovanja koji je proveden protivno zakonu.

Semina Lončar i njezino djelovanje kroz Centar za razvoj demokracije (CERD), kao i sadržaji koje posljednjih dana dijeli na društvenim mrežama, ponovno su otvorili pitanje odnosa dijela civilnog društva prema Hrvatskoj, Domovinskom ratu i hrvatskim institucijama.

Priča o Semini Lončar i Centru za razvoj demokracije seže u devedesete godine, kada je djelovala u okviru različitih inicijativa i organizacija civilnog društva. Upravo taj kontinuitet u svojem tekstu analizira Robert Čulina, koji njezino djelovanje povezuje s političkim i ideološkim nasljeđem Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu, poznatijeg kao UJDI.

Bilo je to okupljalište osoba poput Branka Horvata, Žarka Puhovskog, Milorada Pupovca i Predraga Matvejevića. Čulina njihovo djelovanje promatra kroz nastojanja da se očuva Jugoslavija, a nakon njezina raspada smatra da se dio tog političkog i ideološkog angažmana nastavio kroz druge oblike djelovanja.

Semina Lončar godinama je djelovala kroz Centar za razvoj demokracije (CERD), splitsku udrugu koja je među svojim ciljevima isticala zaštitu i unapređenje ljudskih prava, poticanje demokracije i razvoj civilnog društva.

Prema podacima koje je ranije objavio Direktno.hr, Semina Lončar bila je osoba ovlaštena za zastupanje CERD-a do ožujka 2016. godine.

Direktno.hr podsjetio je i na njezine javne istupe vezane uz prava izbjeglih Srba i stanarska prava. Među ostalim, prenesena je njezina tvrdnja da je „Hrvatska jedina država koja je legalizirala oduzimanje stanarskih prava Srbima, obiteljima vojnih lica i ‘nelojalnim’ Hrvatima“.

CERD, gradski prostor i javni novac

U svojem tekstu Robert Čulina posebno problematizira odnos prema javnom novcu i gradskom prostoru.

„Kroz udrugu CERD, Semina Lončar dobiva na upravljanje i korištenje gradski poslovni prostor na elitnoj lokaciji u Splitu, na adresi Kraj Svete Marije 1, zahvaljujući odluci same gradske vlasti. Uz te kvadrate u samom srcu grada, u udrugu godinama pritječe novac iz državnog i lokalnog proračuna“, navodi Čulina.

Upravo zbog toga pitanje financiranja udruga javnim novcem nije nevažno. Javnost ima pravo znati kome je javni novac dodijeljen, za koje programe, na temelju kojih odluka i što je tim novcem financirano.

No, ono što je posljednjih dana ponovno privuklo pozornost nisu samo pitanja vezana uz CERD i njegovo djelovanje, nego i objave koje Semina Lončar dijeli na Facebooku.

Semina Lončar i Ratko Mladić

Na njezinu profilu nalazi se objava koju je podijelila s profila Dragana Stanimirovića.

Uz video B TV-a objavljen je naslov na ćirilici:

„АНТИСРПСКА СЛАГАЛИЦА ЗЛА: НАСЕР, ГОТОВИНА, ТАЧИ УЖИВАЈУ У СЛОБОДИ, А МЛАДИЋ НЕМА ПРАВО НИ НА СМРТ“

U toj objavi Ante Gotovina, Naser i Hashim Thaçi stavljaju se u isti kontekst, dok se za Ratka Mladića koristi formulacija da „nema pravo ni na smrt“.

Screenshot objave koji donosimo uz tekst pokazuje da je Semina Lončar taj sadržaj podijelila na svojem Facebook profilu.

Upravo tu objavu Robert Čulina vidi kao posebno problematičnu.

„Zato ni ne čudi što danas ta ista Semina Lončar bez imalo zadrške javno dijeli objave u kojima se veliča Ratko Mladić, srpski ratni zločinac osuđen za genocid“, piše Čulina.

Ratko Mladić pravomoćno je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Ante Gotovina, hrvatski general, pravomoćno je oslobođen svih optužbi pred Haškim tribunalom.

Zbog toga usporedba njih dvojice nije tek pitanje političkog stava, nego otvara i pitanje odnosa prema pravomoćno utvrđenim činjenicama o ratnim zločinima.

Od zaštite ljudskih prava do relativiziranja zločina

Robert Čulina u svojem tekstu upravo taj kontinuitet stavlja u središte.

„Godinama se kroz takve strukture sustavno udaralo po hrvatskim institucijama i relativizirao pravni poredak Republike Hrvatske, pri čemu je aktivizam služio tek kao praktičan paravan za guranje ideoloških ciljeva“, navodi Čulina.

Pitanje ljudskih prava pritom ne može biti odvojeno od pitanja žrtava i odgovornosti za počinjene zločine.

Ako se govori o ljudskim pravima, onda se mora govoriti o svim žrtvama. Ako se govori o suočavanju s prošlošću, onda se ne mogu izjednačavati hrvatski branitelji i pravomoćno osuđeni ratni zločinci.

Čulina upravo u tome vidi najveći problem.

„Nema veće ironije ni opasnijeg apsurda od činjenice da je osoba, koja je od devedesetih i dana UJDI-ja pa sve do gašenja udruge živjela na račun gradskih prostora i javnog novca, na kraju otkrila svoje pravo lice i stala u obranu čovjeka odgovornog za masovna stradanja“, piše Čulina.

Ovdje je važno razdvojiti činjenice od interpretacija. Podaci o radu udruga, dodijeljenim sredstvima i korištenju gradskih prostora mogu se provjeravati kroz službene dokumente i odluke, dok su zaključci o političkim i ideološkim motivima stav autora koji ih iznosi.

Što govori objava koju je Semina Lončar podijelila?

Sama objava koju je Lončar podijelila posebno je važna zbog načina na koji prikazuje Ratka Mladića i uspoređuje ga s osobama poput Ante Gotovine.

Mladić nije pravomoćno osuđen zbog političkog stava, nego za najteža kaznena djela povezana s ratom u Bosni i Hercegovini, uključujući genocid.

Ante Gotovina, s druge strane, pravomoćno je oslobođen optužbi pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju.

Zato se pitanje odnosa prema takvim objavama ne može svesti samo na slobodu izražavanja ili političko neslaganje. Ono se tiče i odnosa prema žrtvama, pravomoćnim presudama i načinu na koji se u javnom prostoru govori o ratnim zločinima.

Tko financira udruge i za što se troši javni novac?

U cijeloj priči postoji još jedno pitanje koje nadilazi samu Seminu Lončar.

Ako određena udruga prima novac iz državnog ili lokalnog proračuna, javnost ima pravo znati za koje je programe novac dodijeljen i kako je potrošen.

To nije pitanje političke pripadnosti, nego transparentnosti korištenja javnih sredstava.

Čulina upravo zbog toga povezuje djelovanje Semine Lončar, CERD-a i šireg kruga organizacija civilnog društva s pitanjem odgovornosti prema državi iz čijih se proračuna takvi projekti financiraju.

„Žive li među nama ljudi koji bi nas ubijali?“

Na kraju svojeg teksta Čulina postavlja pitanje koje nadilazi samu Seminu Lončar.

„Sve to pred nas stavlja jedno mučno i neizbježno pitanje, žive li među nama ljudi koji bi nas ubijali?“, navodi Čulina.

Njegov odgovor također je vrlo oštar:

„Otvorena podrška osuđenim ratnim zločincima opomena je da ideologija mržnje nikada nije otišla.“

Čulina smatra da se takva ideologija i dalje pojavljuje u javnom prostoru, samo pod drugim imenima i kroz druge oblike djelovanja.

„Ona i dalje parazitira u javnom prostoru, godinama se hrani resursima države koju prezire i gura nam u lice činjenicu da kraj nas i dalje hodaju oni koji u genocidu i tuđoj smrti ne vide tragediju, nego svoju pobjedu“, zaključuje Čulina.