Home Izdvojeno Bura u Saboru oko Zakona o hrvatskom jeziku kojeg nitko pravilno ne govori niti piše osim Milorada Pupovca

Bura u Saboru oko Zakona o hrvatskom jeziku kojeg nitko pravilno ne govori niti piše osim Milorada Pupovca

by Ante R.

Nakon što je Ministar obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo u četvrtak u Saboru da Zakon o hrvatskom jeziku ne ograničava upotrebu dijalekata niti jezika nacionalnih manjina, već štiti hrvatski jezik kao nematerijalno kulturno dobro, pojedini zastupnici oporbe kažu da je nepotreban, desni i kvazi desni zastupnici će podržati zakon.

Po hrvatskom zakonodavstvu zastupnici u hrvatskom parlamentu dužni su govoriti hrvatskim jezikom, no niti govore u Saboru ne govore u javnosti niti hrvatski mediji koriste hrvatski jezik i pismo u upotrebi. Pojedini mediji čak u upotrebi imaju više srpskog nego hrvatskog jezika, pogotovo kad prenose sadržaje iz Srbije i Bosne i Hercegovine da ju teško uopće registrirati o kojem se jeziku radi. Možda to rade s nekim ciljem, a možda im novinari nisu načisto ni s hrvatskim niti s jezikom s kojeg prenose tekst.

Hrvatski političari, osim Milorada Pupovca u svom izgovoru ili objavama na društvenim mrežama ili priopćenjima imaju toliko srbizama da kada se tekst ubaci u tekst editor toliko zacrveni da je ponekad potrebno i sat vremena da se isto priredi za objavu. Hrvatski političari, najviše oni koji bi trebali govoriti hrvatskim jezikom i što je paradoks raspravljaju u Saboru o njemu, još uvijek idu na dešavaj, za njih se stvari dešavaju, nikad ne izgovore da idu na događaj i da se u Hrvatskoj ništa ne dešava već isključivo događa ili zbiva.

Hina prenosi izjavu ministra Fuchsa koji je predstavljajući zakon u hrvatskom Saboru rekao: “U konačnom prijedlogu zakona dorađen članak kako bi se jasno propisalo da ovaj zakon ne ograničava primjenu zakona kojima se uređuju prava nacionalnih manjina. Kad govorimo o obrazovanju, pripadnici nacionalnih manjina imaju mogućnost obrazovanja na materinjem jeziku na svim stupnjevima obrazovanja, od predškolskog do visokoškolskog”.

Nacionalni jezik je nematerijalno kulturno dobro te je o njemu potrebno skrbiti na odgovarajući način. Zakon o hrvatskom jeziku uključiv je i tolerantan, a osigurat će pravne temelje za upotrebu hrvatskog jezika i razvoj te promicati kulturu jezika u službenoj i javnoj uporabi, istaknuo je Fuchs.

Zakonom propisano i osnivanje Vijeća za hrvatski jezik
”Također, jasno je propisano da se ovim zakonom potiče uporaba svih idioma hrvatskog jezika, svih funkcionalnih stilova hrvatskog standardnog jezika i hrvatskih povijesnih pisama u odgovarajućim prigodama, kao bitnih odrednica nematerijalne kulturne baštine hrvatskog naroda”, naglasio je ministar znanosti i obrazovanja. Zakon predviđa i osnivanje Vijeća za hrvatski jezik kao koordinacijsko savjetodavno tijelo koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku.

Oporbene Mrak-Taritaš, Peović – zakon nepotreban
Zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš takva tijelo smatra suvišnim, a spomenuti zakon nepotrebnim.
”Zašto nam je u 2024. trebao ovaj zakon? Za jačanje mišića, za pokazivanje tko je veći Hrvat i tko više voli Hrvatsku. Ne mogu se oteti dojmu da imamo još jedno tijelo, još desetak i više uhljeba koji će raspravljati tko zna o čemu”, ustvrdila je Mrak Taritaš.

Katarina Peović iz Kluba Radničke fronte i HSS-a ocijenila je predloženi zakon “totalitarnim”, rekavši da ‘kriminalizira upotrebu dijalekata u javnom prostoru’.
”U javnom prostoru ograničili ste kada se dijalekti smiju koristiti, a to se svodi na folklor i neke posebne prigode. Protiv smo jezične diskriminacije, država ne smije ograničavati izražavanje ljudi u javnom prostoru”, rekla je Peović.

Fuchs: Ne ograničava se upotreba hrvatskih dijalekata
Ne znam iz kojeg članska zakona ste to iščitali, niti se sputava ni ograničava upotreba dijalekata , dapače potiče se, odgovorio je Fuchs.

Na izjavu zastupnice Radničke fronte reagirali su i HDZ-ovi zastupnici.
”Ovaj zakon nije totalitaran, on je uključiv, poštuje ljudska prava, sve jezike nacionalnih manjina, potiče korištenje hrvatskih idioma i dijalekata”, kazao je zastupnik Andro Krstulović Opara.

Mažar: 1971. odlukom Komunističke partije spaljen hrvatski pravopis
”Godine 1971., odlukom Komunističke partije spaljen je hrvatski pravopis u tvornici papira. To su povijesne činjenice, zašto nam branite da o tome govorimo? Čuvamo naš identitet, kulturu i povijest”, rekao je Nikola Mažar.

Zastupnici desnih oporbenih stranaka najavili podršku zakonu
Zastupnici desnih oporbenih stranaka najavili su da će podržati zakon.
Mostov zastupnik Marin Miletić kaže da mnoge europske države imaju zakone o svome jeziku, stoga nitko ”ne izmišlja toplu vodu”
”Ali, kakve poruke šalju zastupnici koji su protiv ovog zakona, a onda odu Sarajevo i potpišu deklaraciju o zajedničkoj kulturi i jeziku, jugoslavenskom jeziku, kao što je to bilo 2017.godine?”, pitao je Miletić.

Njegov stranački kolega Nino Raspudić smatra kako je šteta što zakon ostaje na razini deklaracije, odnosno što nema prekršajne i kaznene odredbe. „Treba biti i kaznenih i prekršajnih odredbi, prije svega jer umirovljenik u poslovnim prostorima u Radničkoj ulici u Zagrebu ima sve natpise na engleskom jeziku a možda ne zna engleski”, kazao je.

Zakon podržava i Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti). No, smatra da se donosi iz političkih razloga, iz oportunizma HDZ-a koji se priprema za izbore kako bi pokazali da su ‘najveći Hrvati’.

Fuchs te tvrdnje odbacuje ističući da je zakon o jeziku trebalo donijeti i ranije.
I IDS najavio podršku, važno je sačuvati čakavsko narječje

Osim desnih oporbenih stranaka, zakon će podržati i IDS, najavio je zastupnik Emil Daus.
”IDS-u je iznimno važno da se sačuva dijalekt. Čakavsko narječje bilo je presudno za očuvanje hrvatskog jezika u Istri te temelj i osnova hrvatskog narodnog preporoda u Istri”, naglasio je.

Marijana Petir (NZ) navela je da zakon o jeziku imaju Španjolska, Francuska, Rusija, Švedska, Srbija, Belgija, Švicarska, Slovenija.
„Kome smeta moderan i integrativan zakon o hrvatskom jeziku koji će biti na ponos i korist hrvatskoj kulturi i hrvatskom narodu”, upitala je ministra zastupnica Petir.

„Smeta onima koji de facto ne prepoznaju hrvatski jezik kao jedinstven jezik, kao jezik sa svim svojim specifičnostima i osobnostima, i koji dalje misle da možemo govoriti svi sve što se vrti u jezičnom loncu ovih prostora i što je određeno nasljeđe bivše države”, odgovorio je ministar Fuchs.