Ova projekcija nastala je korištenjem više matematičkih, statističkih i trendovskih parametara prilikom analitike. Parametri koji su korišteni su:
1. Prosječni prikaz ispitivanja javnog mijenja zadnjih 6 mjeseci i to tako da su ankete s najvećim i najmanjim rejtingom izbačeni od preostale tri napravljena prosječna vrijednost
2. Projekcija osvojenih mandata 2016 i 2020 s projekcijom izlaznosti 1.900.000 birača
3. Utvrđenje postotka izlaznosti
4. Projekcija prosječne vrijednosti mandata i to 1 mandat, dva mandata, tri mandata, četiri mandata, pet i šest mandata po izbornoj jedinici
5. Utjecaj D’Hondtova sustava
6. Analiza posjećenosti različitih manifestacija u prošloj godini i strukturu birača koji su ih pohodili / Obljetnica VRO Oluja i Bljesak, Kolona sjećanja u Vukovaru i Škabrnji
7. Psihosociološki utjecaj stanja šoka
8. Analiza zadnjih lokalnih izbora uključujući broj birača lokalne zajednice, izlaznost i rezultat
9. Osobnosti nositelja listi u kategoriji od 1 do 10
11. Utjecaj percepcije javnosti po političkoj stranci u kategoriji 1 do 10
12. Projekcija mladih koji su stekli pravo glasanja između 2020 i 2020
13. Demografski slom
14. Odnos javnosti prema stranim radnicima u kategoriji 1 do 10
15. Utjecaj migranata u kategoriji 1 do 10
16. Vrsta i način provođenja kampanje u kategoriji od 1 do 10
17. Poruke poslane biračima u kategoriji 1 do 10
18. Svjetonazorski okvir u kategoriji 1 do 10
Foto HG
Nakon unesenih svih parametara u posebno dizajniran program, u osnovi rađen za druge države s sličnim izbornim sustavom dobili smo rezultat vidljiv u tablici koju vam prezentiramo.
Iz podataka je vidljivo da je stopa pouzdanosti 75 % i to isključivo što ankete koje smo unijeli u sustav imaju veliku stopu odbijanja, od 70 do 90 %, ta je pouzdanost anketa koje stratificiraju uzorak u prosjeku od 25 % nevjerodostojan. Iz dostupne analitike agencija, vidljivo je da su koristili uzorak najvećim dijelom u ruralnim sredinama gdje je stopa odbijanja bila najmanja. Kako se ne može raditi o reprezentativnom uzorku, naš algoritam nije moga postići relevantnost veću od 75 %.
No iz ove analize vidljivo je da je ključ vlasti u rukama Domovinskog pokreta i HHZ-a, dok stranke ljevice okupljene pod sloganom Rijeke pravde nemaju nikakvih izgleda za pobjedom.