Naslovnica IzdvojenoDOSJE HAVC Hrvatska daje novac, Srbija glumce i redatelje, tko kupi vrhnje, a kome ostaje sirutka

DOSJE HAVC Hrvatska daje novac, Srbija glumce i redatelje, tko kupi vrhnje, a kome ostaje sirutka

Financijski nesrazmjer u koprodukcijama i do 1:5, no sustav opstaje zbog podjele resursa

od Ante Rašić

Analiza službenih godišnjih izvještaja Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) i Filmskog centra Srbije (FCS) u razdoblju od 2021. do 2026. godine pokazuje mjerljiv recipročni nerazmjer u sufinanciranju zajedničkih filmskih projekata. Hrvatska je kroz fondove HAVC-a vodeća u podršci srpskim projektima kroz svoj fond za manjinske koprodukcije.

Tijekom 2021. godine, projektima sa srpskim udjelom dodijeljeno je 289.733 €, što je činilo 32,5% ukupnog proračuna za manjinske koprodukcije. Taj se proračun dodatno povećao u 2022. godini, kada je srpskim projektima pripalo 459.592 €, odnosno 45,6% cjelokupnog fonda. Prosječni grant koji HAVC dodjeljuje srpskim filmovima kreće se između 40.000 € i 85.000 €, što znači da u prosjeku svaka treća do svaka druga kuna namijenjena stranim manjinskim koprodukcijama završava u projektima koji uključuju Srbiju.

Financijski omjeri: Na svakih 100.000 € iz Hrvatske, iz Srbije se vraća 20.000 €

S druge strane, Filmski centar Srbije (FCS) ima znatno manji ukupni godišnji proračun, što se izravno odražava na iznose koje dodjeljuje hrvatskim manjinskim koprodukcijama. Udio hrvatskih projekata u njegovu fondu procjenjuje se na manje od 10% ukupnih sredstava namijenjenih međunarodnim koprodukcijama. Hrvatski projekti na srpskim natječajima tipično dobivaju iznose od 20.000 € do maksimalno 60.000 €.

Konačni financijski omjer jasno dokumentira asimetriju: na svakih 100.000 € koje HAVC izravno uplati srpskim koprodukcijama, FCS u hrvatske koprodukcije izravno ulaže otprilike 20.000 € do 30.000 €, što predstavlja omjer asimetrije od 1:3 do 1:5.

Ključni pokazatelji ovog financijskog i strukturalnog nesrazmjera jasno su vidljivi u usporednom prikazu:

ParametarHAVC (Hrvatska) → SrbijaFCS (Srbija) → Hrvatska
Udio u fondu za manjinske koprodukcije32,5% – 45,6% (2021.-2022.)< 10% (procjena)
Prosječni grant po projektu40.000 € – 85.000 €20.000 € – 60.000 €
Ukupni godišnji obujam~300.000 € – 460.000 €~50.000 € – 150.000 €
Primarna vrsta doprinosaIzravni državni novac (grant)Produkcijske olakšice (25% rebate) + manji grant

Podjela posla: Zašto ovaj sustav uopće opstaje?

Ovaj financijski nerazmjer nije prepreka, već odraz komplementarnosti dvaju filmskih sustava. Sustav funkcionira kroz preciznu podjelu uloga:

  • Hrvatska daje izravni državni novac (grant).
  • Srbija uzvraća infrastrukturom i olakšicama, nudeći konkurentne troškove radne snage, vrhunsku tehničku opremu i 25% povrata novca (cash rebate) za audiovizualna djela. Hrvatski producenti ove uvjete aktivno koriste za drastično smanjenje ukupnog proračuna vlastitih filmova.

Uz to, važnu ulogu igra i distribucijska matematika. Hrvatski udio u srpskom filmu garantira tom projektu automatsku kino distribuciju, medijsku vidljivost i pravo natjecanja na Pulskom filmskom festivalu, što srpskim producentima omogućuje brži povrat ulaganja na zajedničkom tržištu od preko 16 milijuna govornika.

DOSJE HAVC Kako zaobići zakone i pravilnik da bi film Svadba dobio novac hrvatskih poreznih obveznika

Na koncu, tu je i festivalski “boost”: hrvatski manjinski udio često je ključan za srpske filmove kako bi zadovoljili stroge kriterije “europske dimenzije” pri prijavama za veće fondove poput Creative Europe MEDIA ili Eurimages. Budući rast ove suradnje vjerojatno će ići u smjeru uključivanja trećeg ili četvrtog europskog partnera kako bi se ublažila bilateralna financijska asimetrija.

Možda će vam se svidjeti

Ostavite komentar