Saborska zastupnica platforme Možemo! Urša Raukar-Gamulin je u srpnju 2021. godine prvi put objavila svoju imovinsku karticu. Tada je veliki interes javnosti izazvalo podosta nekretnina koje su se na njoj našle. Naime, Raukar prema imovinskoj kartici posjeduje dvije kuće, tri stana, šume u Jelsi i Klenovniku, vikendicu u Jelsi, vinograd u Klenovniku te dva poslovna prostora u Zagrebu, donosi Direktno.hr.
Prihod saborske zastupnice u struci glumice je 1802,46 eura neto. Također, ima dodatak na plaću od 536,92 eura, a u napomeni piše kako je to dodatak na plaću u Zagrebačkom kazalištu mladih do pune saborske plaće. Nadalje, u podacima o ostalim prihodima navedeni su neto iznosi od 3000 eura i 500 eura (od imovine i imovinskih prava), 199,10 eura (primici koji se ne smatraju dohotkom i primici na koje se ne plaća porez na dohodak). Dakle, ukupni neto mjesečni prihodi za zastupnicu iznose 6038,48 eura.
U imovinskoj kartici prva kuća u središtu Zagreba koja je navedena ima vrijednost od 836.153,69 eura, dok je druga kuća u Zagrebu također značajne vrijednosti od 995.421,06 eura. Jedan od tri stana vrijedan je 149.313,16 eura, dok je drugi u vrijednosti od 200 tisuća eura. Ukupna vrijednost dvije kuće je 1.831.574,75 eura, dok je zajednička vrijednost ovih dvaju stanova 349.313,16 eura. Možemovka posjeduje vikendicu s pripadajućim zemljištem, dva poslovna prostora, tri šume, vinograd i oranicu. Vrijednost vikendice na zemljištu od 772 kvadrata je 348.397,37 eura. Sama kuća ima 90 kvadrata.
Ukupna vrijednost dvaju poslovnih prostora je 102.196,56 eura. Jedan prostor ima 22, a drugi 12 kvadrata. Tri šume zajedno vrijede 1.007.287,28 eura. Jedna šuma je površine od oko 400 tisuća kvadrata, druga 650 tisuća kvadrata, a treća 830 četvornih metara. Nadalje, vinograd ima vrijednost od 2654,46 eura, a oranica 1659,04 eura. Vinograd ima površinu od 3428 kvadrata, a oranica 2100 kvadrata. Cjelokupna imovinska kartica saborske zastupnice dostupna je OVDJE.
Vrijedne umjetnine i zlatne poluge
Što se tiče pokretnina, bračni par Raukar-Gamulin posjeduje umjetnine vrijedne 15.926,74 eura koje su dobili u nasljedstvo te zlatne poluge vrijedne 6636,14 eura koje su kupili. Također, u pokretninama je upisan i automobil Citroen c5 u vrijednosti od 5308,91 eura. Zastupnica ima i štednju od gotovo 54 tisuće eura i 24 tisuće švicarskih franaka.
Podsjetimo, sa suprugom Nikom Gamulinom zastupnica je u Zagrebu suvlasnik kuće na zagrebačkom Gornjem gradu površine veće od 200 kvadrata. Stan na Gornjem gradu je objekt vrijedan 6,3 milijuna kuna te je stečen nasljedstvom te nije jedina kuća koju posjeduju. Posjeduje i polovicu stana vrijednog gotovo milijun kuna, a taj stan od, u naravi, 60 kvadrata pripast će njezinom sinu Luki Gamulinu.
Urša Raukar-Gamulin bogatstvo temelji na povratu imovine, ali i onome što su partizani suprugovoj obitelji dali nakon 1945., što je prethodno bilo oduzeto drugima…
Stan koji će pripasti sinu ima upis darovnog ugovora. Inače, sudeći prema svemu obitelj Raukar-Gamulin u modernoj Hrvatskoj iskoristila je sve pogodnosti denacionalizacije, a istodobno i pogodnosti komunističke Jugoslavije, zadržavši ili prodavši nekretnine koje su isto tako nekome drugome prethodno bile nacionalizirane.
Tko je tu lud: Pokušaj sanacije štete, potencijalnog ubojicu prikazuju kao pijanca i dobricu: On nije nacionalist, on je pijana seoska budala!
Porijeklo imovine
Politička aktivistica ranije je objasnila kako je svu svoju imovinu njezina obitelj stekla prije drugog svjetskog rata, što ne čudi s obzirom to da joj je šukundjed s majčine strane bio je Ivan Kukuljević Sakcinski.
Kukuljević Sakcinski bio je hrvatski političar, povjesničar i književnik te jedan od nositelja ilirskog pokreta, tj. hrvatskog nacionalnog preporoda. Svoj život posvetio je politici te kulturnom i znanstvenom djelovanju. Bio je jedan od sazivača Narodne skupštine koja je 25. ožujka 1848. godine Josipa Jelačića proglasila banom.
Zalagao se za uvođenje hrvatskoga jezika umjesto latinskog kao službenoga te je bio prvi zastupnik koji je na materinskom jeziku progovorio u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. godine.
No imovina koju je obitelj stekla nacionalizirana je, ne bi li tek ’90-ih HDZ omogućio povrat imovine onima kojima je ista oduzeta.
Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u Saboru je 30. svibnja 1990. kazao: “Naša demokratska vlada preuzima Hrvatsku u zabrinjavajućem stanju gospodarske osiromašenosti i općeg zaostajanja za Europom. Potrebno je što prije iznaći putove za izlaz iz društvenog vlasništva i stvoriti uvjete za pravnu i financijsku sigurnost svih gospodarsko poduzetničkih pothvata. Da bismo našli najpovoljnija i najbrža rješenja za izmjenu vlasničkih odnosa, za potrebnu denacionalizaciju i reprivatizaciju, za učinkovit porezni sustav i bankovno i burzovno poslovanje valja nam angažirati, uz sve naše, i mjerodavne strane stručnjake”.
Nasljednica Ivana Kukuljevića Sakcinskog tako je baš zahvaljujući desnici dobila natrag ono što joj nasljednim pravom pripada, ne bi li se bez tereta kojeg nose egzistencijalna pitanja mogla baviti aktivizmom, ali i politikom.
Gamulin kao zaslužni građanin Jugoslavije
Bez provedbe te Tuđmanove ideje, očito je kako Neda Urša Raukar ne bi imala u posjedu brojne nekretnine koje su joj u ovom trenutku u vlasništvu. No isto da nije bilo partizanske nacionalizacije i otimanja židovskih stanova obitelj Raukar-Gamulin bila bi ipak manje bogata.
Naime, u cijeloj priči o bogatstvu Urše Raukar zanemaruje se i nasljedstvo njezina supruga Nike Gamulina, čiji je otac bio jedan od najpoznatijih povjesničara umjetnosti i sveučilišni profesor Grgo Gamulin, koji je gotovo cijeli Drugi svjetski rat proveo po ustaškim logorima što mu je partizanska vlast nakon 1945. obilno nadoknadila.
Židovske nekretnine, prodaja imovine i gradnja na pomorskom dobru
Gamulin je, a tu imovinu sada baštini i Urša Raukar, kao saborska zastupnica platforme Možemo!, kao zaslužni i privilegirani građanin Jugoslavije iskoristio sve povlastice bivšeg režima. Prodajom nekretnina Gamulini su dodatno zamrsili porijeklo imovine.
Prema podacima portala Direktno Gamulini su u Jugoslaviji besplatno dobili nacionaliziranu zemlju, vilu u Jelsi izgradili na pomorskom dobru, potom parcelizirali građevinsku česticu, dio zemljišta skupo prodali i nije ih smetalo što je novi investitor de facto izgradio vilu na pomorskom dobru.
S druge strane, podsjetimo, Urša Raukar u Zagrebu je prosvjedovala i ‘vezala se’ lancima kada je zbog izgradnje garaže na Cvjetnom smatrala da je povrijeđen javni interes.
Zastupnica Možemo! očito principe tumači kako joj odgovara, ovisno o tome što joj ide u korist. Imovinu Gamulinovih koja je nacionalizirana nakon Drugog svjetskog rata nisu vratili – već su ili prodali (stan u središtu Zagreba) i kupili kuću na Gornjem gradu (Basaričekova ulica) ili i dalje koriste ranije oduzetu židovsku imovinu (vila na moru), donosi Direktno.hr.