Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u emisiji Hrvatskog radija “S Markova trga” rekao je kako smatra da razloga za štrajk niti sudaca, a ni sindikata, nema. Oporba je, kaže odabrala svoj put za koji je uvjeren da će odvesti u politički poraz. Ističe kako je Hrvatska sigurna zemlja, ali i da je zbog brojnih izazova vojna obuka objektivna potreba.
Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, komentirao je u emisiji “S Markova trga” tzv. bijeli štrajk, odnosno mjere upozorenja sudaca, rekavši da očekuje da će da će današnji sastanak ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice s predstavnicima sudaca i državnih odvjetnika dovesti do rješenja.
Ponovio je da razloga za štrajk nema, jer plaće idu gore, kao i za sve ostale djelatnike državnih i javnih institucija. Rekao je da postoji objektivno nezadovoljstvo građana sudstvom i da ima razloga za unapređenje sektora pravosuđa. Smatra da ovaj štrajk ne pomaže percepciji sudaca niti radu pravosuđa.
Na pitanje o kritikama oporbe usmjerenima prema Ivanu Turudiću, kandidatu Vlade za glavnog državnog odvjetnika, rekao je da bi oporba isto činila i da je u pitanju bilo koji drugi kandidat. – Oporba svakoga tko je u vlasti optužuje, to im ne daje nikakve rezultate, to pokazuje i javno mnijenje, rekao je.
Istaknuo je da je cijeli postupak bio vrlo transparentan, za razliku od, rekao je nekih prošlih vremena. Ponovio je da je Turudić vrlo kvalitetan kandidat s dobrim referencama i da mu treba dati priliku.
– Oporba vrlo često poseže za klevetama, uvredama i sve više u raspravama dominiraju marginalni oporbeni političari. Najglasniji su oni koji su u Saboru najslabiji i takvi diktiraju rad oporbe u Saboru. To je više pitanje za SDP, Socijaldemokrate, kako je moguće da politički marginalci preuzimaju ulogu glavnih oporbenih političara.
Dodao je da su sami odabrali svoj put i uvjeren je da će ih to odvesti u politički poraz. Rekao je i da predsjednik RH Zoran Milanović koristi svoj uobičajeni vokabular koji smatra neprihvatljivim i da treba pitati njega zašto je tako kritički komentirao izbor Turudića.
– Postići dvotrećinsku trećinu u ovakvim političkim uvjetima nije moguće, to su naklapanja koja imaju za cilj onemogućiti izbor. Uvijek je odabirala parlamentarna većina, odgovorio je na pitanje bi li bilo prihvatljivo da se promijeni način izbora glavnog državnog odvjetnika.
– Važno je da nakon izbora imamo stabilnu političku većinu, ozbiljne ljude, jer vremena su teška i politički egzibicionisti trebaju biti u oporbi, rekao je.
“Prosvjed HND-a – klasičan primjer rada oporbe”
Prosvjed HND-a protiv izmjena kaznenog zakona kojeg zbog uvođenja sankcioniranja, curenja informacija iz istraga oporba zove Lex AP i smatra ga zakonom opasnih namjera, ocijenio je da je kao klasičan primjer rada oporbe.
– Zakon je donesen u prvom čitanju s izmjenama, određenim poboljšanjima do kojih je došlo jer je Vlada očito pratila i javnu raspravu i, kako bi odagnala bilo kakvu mogućnost kritike, uvodi se još jedan članak zakona gdje nema kaznenog dijela ako se radi o zaštiti žrtve, o interesima obrane ili o javnom interesu, dakle kada sud procijeni da je nešto od javnog interesa i da je javnost to treba znati.
Naveo je kako tijekom izvida iz državnih institucija cure informacije koje ne bi trebale biti u javnosti. – Izvidi su tajni i ako nešto iz izvida bude plasirano u medije, to je suprotno zakonu. A mi imamo kontinuirano takvu praksu gdje se zadire u osobni život pojedinih ljudi, rekao je ustvrdivši kako to diže tiražu medijima te da postoje odabrani novinari i mediji koji s takvim informacijama raspolažu te da ima dosta situacija u kojima su ljudi već presuđeni tijekom postupka, da bi u konačnici na sudu bili oslobođeni, a zbog toga nitko nije odgovarao.
– Bilo bi jako zanimljivo da vidimo tko daje informacije i kako su novinari do njih došli. Ovaj zakon ne donosi se zbog zaštite niti predsjednika Vlade, niti bilo koga iz vladajućih struktura, nego se donosi da bi se na tom polju isto tako napravio red, naglasio je.
Ponovio je kako ovaj zakon ni na koji način neće ograničavati novinarske slobode, niti će novinari podlijegati bilo kakvim sankcijama koje proizlaze iz tog zakona.
“Nema razloga za nezadovoljstvo”
Nezadovoljstvo dijela sindikata koji imaju primjedbe na uredbe o koeficijentima ga je iznenadilo, jer se po prvi puta u povijesti plaće u državnom i javnom sektoru toliko dižu. Prosječna plaća ide gore 13,5%. Komentirajući najave štrajka, poručio je da ako netko misli da postoje razlozi za štrajk, onda neka štrajka, ali rekao je da mu se čini da nema razloga za nezadovoljstvo.
Za datum parlamentarnih izbora rekao je da će biti određen u ustavnim rokovima. Nije htio povezati nagađanja da se kalkulira oko datuma izbora zbog mogućih europskih ambicija premijera Andreja Plenkovića, naglasivši kako je ova godina u izbornom smislu dosad neviđena – europski, parlamentarni i predsjednički izbori.
– Već iduće godine imat ćemo i lokalne izbore. Dakle, jako je važno kako će se odrediti dinamika i kako će se i organizirati sve to što nas čeka. I logistički i financijski. Nije to ništa novo sada da se kalkulira s datumom izbora, ali vrlo skoro ćemo znati kada idemo na izbore.
Izbor ustavnih sudaca možda u idućem sazivu Sabora
U lipnju istječe mandat za 10 od 13 Ustavnih sudaca. Odbor za Ustav još nije raspisao javni poziv. – Za odabir sudaca Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska većina i moguće da će se izbor ostaviti idućem sazivu Sabora, rekao je dodavši kako bi bilo idealno kada bi se ta dvotrećinska većina mogla postići već sada, ali da su odnosi sada takvi da teško može zamisliti da bi se dogovor postigao.
U Ustavnom sudu čeka se i njihovo očitovanje oko ograničenja rada trgovina nedjeljom, a Jandroković kaže kako postoji 16 radnih nedjelja te da će se trgovci sasvim sigurno dobro organizirati.
Migrantska kriza i vojna obuka
Na pitanje kako odgovara na kritike desnice da Vlada ne štiti dovoljno granice i sigurnost građana, odgovorio je: “Brojkama, 6500 hrvatskih policajaca čuva granicu, opremljeni su najsuvremenijom opremom. Međutim, to je izazov koji ima cijela Europa. To je i sigurnosno pitanje”.
Smatra da je desnica uzela migrantsku krizu kao svoju predizbornu temu kako bi dizala napetost i izazvala strah među ljudima. – Hrvatska je sigurna zemlja, nema ozbiljnih niti demonstracija, kamoli uličnih nemira i tučnjava i nasilja, kakve vidimo u mnogim europskim zemljama. Dodao je kako je vojna obuka objektivna potreba jer svijet se mijenja – rat u Ukrajini, na Bliskom istoku, sve je više oružja na sve strane svijeta.
– Mnogi ministri europskih zemalja govore o mogućem ratnom sukobu s Rusijom u idućih nekoliko godina. Bilo bi neodgovorno od bilo koga tko vodi Hrvatsku da ignorira te činjenice. Naravno, nije lagano sad, nakon što nije bilo vojnog roka već dugi niz godina, ponovno krenuti s tim. Ideja kraće obuke je zasad dobra. Ali što će donijeti budućnost, to je jako teško predvidjeti. Ono što moramo učiniti kao odgovorna zemlja, odgovorna vlast, je pripremiti građane za bilo kakav oblik izazova koji se može, nažalost, dogoditi, zaključio je, piše HRT.