U Otvorenom je Robert Jankovics iz Kluba zastupnika nacionalnih manjina ustvrdio da je u Hrvatskoj postalo normalno da određene strukture dijele informacije “privilegiranim novinarima” te dodao kako misli da su za takve usluge određeni novinari plaćeni. Sandra Benčić (Možemo!) i Nikola Grmoja (Most) rekli su da se radi o skandaloznim izjavama, a Nikola Mažar (HDZ) da je Kazneni zakon iskorak u slobodi medija te da su novinari zaštićeni u svome radu.
Na pitanje hoće li biti kandidat za premijera, Nikola Grmoja (Most) rekao je da je bolje čekati početak kampanje, nego mjesecima prije ući u utrku. Idući tjedan objavit će ime kandidata. Nikola Mažar (HDZ) je izjavio da je zanimljivo gledati oporbu kako danas, kada jedino HDZ ima kandidate, obris programa, oporba nema kandidata, slogan, a tražili su da izbori budu što prije.
Zaključio je da su zatečeni, na što je Grmoja odgovorio da imaju i program i nositelje lista i kandidata za premijera. – Nemamo donatore novac za silu kampanju, čekali smo njih da povuku potez, a za to smo bili već dug spremni.
Sandra Benčić, saborska zastupnica stranke Možemo ustvrdila je kako su se još prošle godine počeli pripremati za izbornu kampanju jer su pretpostavljali kako će izbori biti održani u travnju.
– Neću otkrivati slogan, ali pripremili smo se za kampanju. Počeli smo s pripremama u kasno proljeće prošle godine jer smo pretpostavljali da će izbori biti u travnju ove godine. Tada smo i objavili način izlaska na izbore. Još u lipnju smo rekli da izlazimo samostalno, ali da u pojedinim izbornim jedinicama imamo partnerstva na razini tih izbornih jedinica.
– Izrazito me začudilo kad je premijer rekao da je tek sada definirao koordinatoricu izbornog programa, a to je Nina Obuljen Koržinek. Nevjerojatno da bi se izborni program za ovako važnu izbornu godinu išao raditi dva mjeseca prije rokova. Unutar stranke imamo participativni proces izrade programa. Uključene su naše tematske skupine i vanjski stručnjaci.
Upitana misli li da se s SDP-om “tuku za isto biračko tijelo” – odgovorila je kako na ta dva bloka gleda kao na “komplementarne cjeline”.
– Mi gledamo na ove izbore i na ova dva bloka koja izlaze na ljevici, nas i tzv. veliku koaliciju kao komplementarne cjeline koje pokrivaju biračko tijelo od centra do ljevice, rekla je.
Mažar: Iskorak vezan uz slobodu medija
Mažar je rekao da kritike “lex AP-a” u izvješću Vijeća Europe o slobodi medija nema veze s izmjenama Kaznenog zakona, nego su se referirali na radni prijedlog Zakona o medijima.
– On nikada nije došao niti u fazu javne rasprave, a kamoli u fazu rasprave u Hrvatskom saboru ili u prvo i drugo čitanje. U konačnici je i portal Faktograf, koji vodi računa onome što političari govore i onda na temelju činjenica utvrđuje što je istina ili nije, napisao da je ministar Malenica koji je rekao da priopćenje vijeća Europe nema veze s izmjenama Kaznenoga zakona i ovoga dijela vezano za curenje, bila točna informacija, odnosno da je oporba lagala. Dio oporbe htio uvući politikantstvo kako bi se maknulo s ključnog – ustavne zaštite svih građana RH.
Ustvrdio je da je napravljen dodatni iskorak vezano i za slobodu medija, vezano za sve ono što novinari imaju, da su zaštićeni u svome radu.
Naglasio je da neće biti nikakvog oduzimanja mobitela, laptopa…
– Vidjeli smo i danas u raspravi da praktički oporbe nije bilo. U jednom dijelu nikoga od oporbe nije bilo u sabornici, čak i preko njih deset izgubilo riječ. Time su pokazali da su svi njihovi argumenti su pali u vodu. I sloboda medija, zaštita novinara i zaštita javnoga interesa, rekao je.
Benčić: Izvor kao predmet istrage
Benčić je rekla kako više ne postoji nikakva značajna razlika između nejavne istrage i tajne istrage. – Zapravo sve što se tiče takozvanog prethodnog postupka je tajno. Jer ako odate informaciju, izlažete se kaznenom progonu. I kada pogledate regulaciju unutar kaznenog zakona koje regulira i tajnu istragu, onda se pitate zašto imamo dva različita članka kada reguliraju istu materiju na isti način, rekla je.
Naglasila je da je isključena protupravnost kada se radi o novinarskom poslu, bilo u smislu pomaganja, počinjenja djela ili poticanja.
– Međutim, to je kazneni zakon, ali Zakon o kaznenom postupku koji predviđa mjere koje su potrebne da bi se došlo do otkrivanja dokaza za kazneno djelo, predviđaju i mjere kao što su oduzimanje primjerice mobitela, mjere praćenja itd., koje se mogu koristiti ne zato da bi se shvatilo tko je novinar koji je dao informaciju, nego tko je njegov izvor, objasnila je.
– Jer izvor, ako dolazi iz onog kruga potencijalnih počinitelja, je sigurno predmet istrage. Znači ako je to državni odvjetnik, državni službenik, policajac, okrivljenik, odvjetnik, dakle imamo jako širok krug ljudi koji mogu počiniti to kazneno djelo i da novinari mogu biti izloženi u pritisku da odaju izvor.
Jankovics: Iz određenih struktura DORH-a selektivno cure informacije
Robert Jankovics, saborski zastupnik Kluba nacionalnih manjina, otkrio je kako će njegov klub podržati izmjene Zakona o kaznenom postupku.
– Klub zastupnika nacionalnih manjina podržao je izmjene Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona u prvom čitanju. Zakoni tada nisu sadržavali ovaj dio koji je sad između dva čitanja ubačen. Naravno da ćemo podržati u drugom čitanju i ovakve izmjene. Ustvrdio je kako je u Hrvatskoj postalo normalno da određene strukture dijele informacije “privilegiranim novinarima” te dodao kako misli da su za takve usluge određeni novinari plaćeni.
– Mislim da je ovdje ključna politička rasprava vezana uz motive zašto se sve ovo radi. Podsjetio bih da smo u situaciji gdje postaje normalno da određeni sustavi DORH-a – jer oni jedini imaju pristup informacijama – u nekom trenutku selektivni dio SMS-ova daju određenim novinarima. Daje se samo određenim novinarima, ne samo da bi se moderirala politička rasprava, nego da bi se, na neki način ušlo u sustav privilegiranih novinara koji dobivaju određene podatke i na kraju budu junaci u svom pozivu. – Najvjerojatnije je da je za tu uslugu, da dobivaju selektivne informacije, protuusluga značajan iznos novca. To želimo zaustaviti, ustvrdio je.
“Skandalozne izjave”
I Benčić i Grmoja ustvrdili su da je riječ o skandaloznim izjavama, gdje Jankovics tvrdi da netko za novac “dila informacijama”.
– Ne znam zašto vladajućima smetaju te informacije, zasmetalo im je kada su se pojavili inicijali AP, a Vlada je uložila silnu energiju u zaštitu lika i djela Andreja Plenkovića, rekao je Grmoja.
Ustvrdio je da Hrvatskoj prijeti demografski kolaps, Hrvati odlaze iz Hrvatske, dolazi nam strana radna snaga, a mjesecima se raspravlja o jednom zakonu koji ima samo cilj zaštititi jednog čovjeka i uski krug njegovih suradnika.
Mažar se referirao na izlaganje Benčić, ustvrdivši da obmanjuje javnost kada govori da će novinari morati govoriti svoje izvore. Pozvao se na Zakon o medijima, članak 30, koji zakonski štiti novinare da ne moraju odavati svoje izvore. Rekao je i da Grmoja spominje curenje informacija, dilanje informacija, korupciju, novce.
– Jedini od nas koji je tu bio u toj situaciji je bio kolega Grmoja koji se dopisivao u aferi Mreža. Prvo se išlo da se pod krinkom zaštite novinara kaže da se želi ugasiti medijske slobode. Kada je to otklonjeno stavkom 2, onda se išlo pod krinkom javnoga interesa. E sada, oporbi je javni interes kada određena osoba sukladno svojoj funkciji, dakle povlaštenoj, neovlašteno, protuzakonito, selektivno pusti određene informacije u medije kako bi nekome nanijeli štetu. Oporba bi prije svega suđenje prije suđenja, da kroz selektivne informacije se nekoga osudi, da sudovi uopće ne postoje, rekao je. Smatra da je Jankovics samo naglasio da je u interesu pravni sustav koji je samostalan, neovisan, kao i u drugim zemljama.
Nakon tekstova koje je Hrvatski glasnik objavio o hrvatskoj dijaspori u Latinskoj Americi našoj redakciji javio se Hrvat s Kube
– Ovaj zakon ide u smjeru zaštite žrtve, kaznenog progona, interesa obrane, zaštite ustavnih prava svih hrvatskih građana, presumpcije nevinosti dok se ne dokaže nekome da je kriv.
Benčić je rekla da je “lex AP” najavljen prije godinu dana, u trenutku kada su procurile poruke u kojima se spominje AP.
– U Vladi postoji paranoidna ideja da DORH radi s političkim motivima, protiv HDZ-a. To jasno pokazuje zašto Andrej Plenković sustavno uništava DORH. Dobro je da će sve to uskoro stati, dobit ćemo novu vladu, ukinuti “lex AP”, izabrati glavnog državnog odvjetnika koji je neucjenjiv, koji ne laže i ne druži se s kriminalcima, rekla je.
Jankovics je na to ustvrdio kako može zamisliti da netko u DORH-u uzima novac od pojedinih uredništava.
Grmoja je kazao da je vezano uz aferu “plin za cent” dobivao informacije od novinara i da ih je iznosio u javnost, a sve su se pokazale točnima.
– Umjesto da mi zahvalite, vi me napadate, rekao je. Istaknuo je da ne bi želio nikakvo mjesto u ministarstvima, ustvrdivši da su važnije institucije poput DORH-a, SOA-e, ali i dodao da su one okupirane od strane vladajuće stranke.
– Moramo osloboditi naše institucije, učiniti ih neovisnima i zato je potreban samo prvi korak, a to je izabrati ljude s integritetom, ljude koji su dovoljno hrabri i koji imaju političke volje za obračun s korupcijom. Ova vlada to nije. Jedini izlaz je izaći na izbore, poručio je.
Rekao je da je Most dogovorio političku suradnju sa Suverenistima u svim izbornim jedinicama.
Mažar smatra da je cilj oporbe zloupotrebljavati informacije kako bi nanijeli štetu predsjedniku Vlade Republike Hrvatske. Po svim anketama HDZ stoji najbolje te će, uvjeren je, kao relativni pobjednik izbora složiti buduću vladu Republike Hrvatske, prije svega sa svojim koalicijskim partnerima. – U ovih osam godina za sve krize smo pronašli rješenja, dok je oporba tražila probleme, poručio je.
Benčić je kazala kako treba razgovarati o kvaliteti života, o tome kako povećati produktivnost, kako povećati izvoz, kako reindustrijalizirati zemlju, kako osigurati svima da oni koji žive od svog rada mogu živjeti dobro. – Hajdemo se posvetiti tome, i to je moguće već od prvog dana od sljedećih izbora, rekla je.
Jankovicsu je cilj mu je eventualno još jedan mandat u Hrvatskom saboru.
Naglasio je kako je meritum zakona neovlašteno otkrivanje sadržaja dokaznih i izvidnih radnji i to je, zaključio je, sve što se njime htjelo postići.
