Mađarska otvara dosjee bivše državne sigurnosti, a u Hrvatskoj pitanje odgovornosti za komunističku prošlost i dalje ostaje otvoreno.
„Mađari su otvorili arhive da se zna tko je što bio. Da Hrvatska to napravi, izbio bi građanski rat”, napisao je povjesničar Ivica Granić na društvenoj mreži.
Njegova objava izravno se nadovezuje na pitanje koje je u svojem tekstu „Hrvatsku su stvorili branitelji, a tko je zarobio hrvatsku državu?” otvorio glavni urednik Hrvatskog glasnika Ante Rašić.
Hrvatska je svoju samostalnost izborila u Domovinskom ratu. No pitanje tko je nakon stvaranja države zadržao politički, gospodarski i institucionalni utjecaj nije nestalo. Jednako tako, nikada nije do kraja razriješen ni odnos prema nasljeđu nekadašnjih jugoslavenskih službi sigurnosti.
Mađarska otvara dosjee, Hrvatska još čeka
Mađarska priprema javnu objavu dokumentacije nekadašnjih komunističkih službi sigurnosti. Prema najavljenom planu, prva dokumentacija trebala bi biti dostupna od 4. studenoga 2026., a detaljniji dosjei do veljače 2027. godine.
Riječ je o važnom koraku u suočavanju s prošlošću zemlje koja ni nakon pada komunizma nije u cijelosti otvorila svoje arhive. Objavljeni dokumenti trebali bi omogućiti bolji uvid u djelovanje službi i njihovih suradnika, uz zaštitu određenih osjetljivih osobnih podataka.
Otvaranje arhiva, naravno, ne znači da je svatko čije se ime pojavljuje u dokumentima automatski kriv za suradnju. Dokumente treba istražiti, provjeriti i staviti u povijesni kontekst. Ali bez pristupa dokumentima nema ni cjelovite slike o tome kako je sustav funkcionirao.
Zašto je to pitanje i dalje osjetljivo u Hrvatskoj?
Upravo je to pitanje koje otvara Ante Rašić u svojem tekstu za Hrvatski glasnik. Ako su Hrvatsku stvorili branitelji, tko je nakon njezina osamostaljenja oblikovao institucije i zadržao utjecaj u državi?
To nije pitanje usmjereno protiv bilo koje političke opcije, nego pitanje odnosa prema vlastitoj prošlosti. Hrvatska javnost ima pravo znati što dokumenti govore o djelovanju nekadašnjih službi, njihovim suradnicima i ljudima koji su sudjelovali u održavanju bivšeg sustava.
Granićeva procjena da bi otvaranje arhiva izazvalo građanski rat njegova je tvrdnja, a ne činjenica koju je moguće unaprijed potvrditi. Ipak, ona pokazuje koliko je ta tema i danas opterećena i koliko bi svako ozbiljno otvaranje arhiva zahtijevalo jasna pravila, dostupnost dokumentacije i jednaka mjerila za sve.
Ne može se unaprijed znati čija bi se imena mogla pojaviti u dokumentima ni kakve bi političke posljedice njihova objava imala. Upravo zato arhive treba istraživati na temelju činjenica, a ne političkih obračuna.
Hrvatska je prošla rat, stvorila vlastitu državu i postala članica Europske unije. No pitanje odnosa prema komunističkoj prošlosti ostaje otvoreno.
Mađarska je odlučila da javnost treba znati više o ljudima i strukturama nekadašnje državne sigurnosti. Hrvatska još mora odgovoriti na pitanje koliko je spremna učiniti isto.
