Beograd je ovih dana bio domaćin jednog od najvećih masonskih okupljanja posljednjih godina. Službeno, riječ je bila o povijesnom događaju, obilježavanju stote obljetnice mirovnog kongresa iz 1926. godine i porukama o miru među narodima. No, kada se na jednom mjestu okupe stotine članova međunarodne mreže koja desetljećima povezuje ljude iz politike, diplomacije, gospodarstva i prava, teško je izbjeći pitanje, razgovara li se osim o povijesti i o sadašnjosti?
Kako prenosi BBC na srpskom, Regularna Velika loža Srbije (RVLS) ugostila je slobodne zidare s pet kontinenata povodom obljetnice događaja iz 1926. godine, kada su se u Beogradu, tadašnjem glavnom gradu Kraljevine SHS, nakon Prvoga svjetskog rata susreli njemački i francuski masoni.
Tom prilikom obnovljena je simbolika tog povijesnog susreta. Potpisana je nova „Beogradska mirovna deklaracija”, otkriven je spomenik u obliku piramide na Novom Beogradu, a izaslanstva su položila cvijeće na Avali, kod spomenika Neznanom junaku, radu Ivana Meštrovića.
No, iza službenih poruka o miru i tradiciji ostaje činjenica da su masonske lože kroz povijest bile mjesta okupljanja ljudi iz različitih centara društvenog utjecaja. U europskom kontekstu posebno se često govori o vezama pojedinih članova loža s političkim i gospodarskim elitama.
Zato se postavlja pitanje: je li beogradski skup bio samo povijesna komemoracija ili i prilika za neformalne razgovore među ljudima koji imaju utjecaj?
Dvije stvari posebno privlače pozornost.
Prvo -europska kadrovska i politička slagalica.
Europska unija stalno prolazi kroz borbe za utjecaj, položaje i smjer buduće politike. Iako se ključne odluke donose u institucijama, poznato je da važnu ulogu često imaju i neformalni kontakti, osobna poznanstva i međunarodne mreže.
Drugo – izbor Beograda kao mjesta susreta.
Grad izvan Europske unije, ali povijesno i politički važan za regiju, pruža drugačiji prostor za međunarodne razgovore. Balkan je posljednjih godina ponovno u središtu interesa velikih europskih sila, od energetike i sigurnosti do političkog utjecaja.
Masoni će, naravno, odbaciti tvrdnje da djeluju kao politička organizacija. Njihova službena poruka temelji se na tradiciji, humanizmu i bratstvu među članovima. RVLS u Srbiji danas okuplja oko 2.000 članova u više od 60 loža.
Ali činjenica ostaje: kada se u jednom gradu okupe ljudi povezani s različitim sferama moći, javnost će uvijek postavljati pitanje gdje završava simbolika, a gdje počinje stvarni utjecaj.
Beogradska deklaracija i spomenici možda jesu glavni javni znakovi ovog susreta. No ono što se govori iza zatvorenih vrata često je dio priče koji privlači najveću pozornost.
