Home Izdvojeno Miljenko Jergović napao Ivu Rinčić, a onda je stigao brutalan odgovor

Miljenko Jergović napao Ivu Rinčić, a onda je stigao brutalan odgovor

Nakon provokativne objave književnika, riječanka gradonačelnica poručila da javni prostor mora imati granice pristojnosti i argumenta.

by Ante Rašič

Nakon što je dokumentarni film Fiume o morte! redatelja Igora Bezinovića osvojio Europsku filmsku nagradu u kategoriji najboljeg europskog dokumentarca, na društvenim mrežama reagirao je književnik i kolumnist Miljenko Jergović. Iako je čestitao autoru na uspjehu, njegov je osvrt ubrzo prerastao u otvorenu i vrlo grubu kritiku riječke gradonačelnice Ive Rinčić, što nije prošlo bez odgovora.

U objavi koja je izazvala burne reakcije, Jergović je film povezao s temama fašizma i suvremenog političkog konteksta u Rijeci, pritom koristeći provokativan i uvredljiv rječnik. Posebno se osvrnuo na, kako tvrdi, negodovanje dijela javnosti zbog nagrade filmu te kroz satirične i vulgarne metafore napao aktualnu gradsku vlast. Uz čestitke Bezinoviću, promovirao je i vlastiti raniji tekst posvećen redatelju i širem društvenom kontekstu filma.

Nedugo nakon toga reagirala je i gradonačelnica Iva Rinčić, koja je u javnom istupu zauzela bitno drukčiji ton. Na početku je priznala Jergoviću književnu vrijednost i značaj, istaknuvši njegov stil i doprinos regionalnoj književnosti, ali je potom jasno povukla granicu između umjetničkog ugleda i prava na javno vrijeđanje.

Rinčić je naglasila kako uspjeh u jednom području ne daje legitimitet za površno i omalovažavajuće prosuđivanje politike, povijesti i institucionalnog rada. Posebno je problematizirala način na koji joj se Jergović obratio, ističući da izrazi s jasnom spolnom i tjelesnom konotacijom ne predstavljaju satiru ni društvenu kritiku, već ponižavanje i oblik simboličkog nasilja.

Upozorila je i na kontradikciju u takvom diskursu: dok se zaziva društvena osjetljivost i borba protiv netolerancije, istodobno se koristi jezik koji reproducira obrasce omalovažavanja, osobito prema ženama u javnom prostoru. Prema njezinim riječima, takav pristup zaslužuje širu raspravu, uključujući i onu iz feminističke perspektive.

Na kraju je poručila kako antifašizam ne pripada nijednoj osobi, stranci ili ideološkoj skupini, već predstavlja temeljnu civilizacijsku vrijednost. Umjesto neprestanog vraćanja na retoričke sukobe, društvo bi se, smatra Rinčić, trebalo usmjeriti na odgovorno djelovanje u sadašnjosti i na kulturu javnog govora koja ne počiva na vrijeđanju, nego na argumentima i djelima.

You may also like