Hrvatski sabor, Vlada, Ustavni sud i državna revizija mjesta su s kojih se nekada odlazilo u mirovinu pod uvjetima koji su prosječnim građanima potpuno nezamislivi. Iako su ta pravila ukinuta krajem 2011. godine, proračunski trošak za bivše dužnosnike danas je veći nego ikada prije.
Do te prekretnice, dužnosnicima je za ostvarivanje povlaštene mirovine bilo dovoljno odraditi samo pola mandata, odnosno dvije godine. Uz uvjet od minimalno 20 godina ukupnog radnog staža, muškarci su u mirovinu mogli s 55, a žene sa svega 50 godina života, analizira novinar tportala Milan Dalmacija.
Iako je prošlo petnaest godina od ukidanja ovih propisa, popis onih koji primaju ili će tek primati ove iznose i dalje je aktivan. Primjerice, pravo na takvu mirovinu ima aktualni predsjednik države Zoran Milanović, čija je Vlada te povlastice i ukinula, ali je on svoj zastupnički staž odradio u okviru starog zakona. Isto pravo po dvije osnove ima i donedavni predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, koji je bio i ministar pravosuđa i ustavni sudac. Svi noviji dužnosnici umirovit će se po redovnim propisima, no zbog visokih plaća i doprinosa, ni njihova primanja neće biti mala.
Broj korisnika ovih povlaštenih mirovina vrlo je stabilan i kreće se oko 680 osoba, što je tek blagi porast u odnosu na razdoblje od prije osam godina. Međutim, iznosi koje primaju drastično su skočili.
Tijekom 2019. godine prosječna dužnosnička mirovina iznosila je 1.310,24 eura. Danas, nakon svih zakonskih usklađivanja, taj prosjek iznosi čak 2.444,51 euro. Riječ je o rastu od 46,4 posto, što znači da bivši dužnosnici u prosjeku primaju 1.134 eura više nego prije osam godina. Najveći skokovi zabilježeni su 2023. i 2024. godine kao izravna posljedica visoke inflacije i rasta plaća u državnim službama.
Gledajući po vrstama mirovina, najviše je starosnih, gdje je prosječni iznos narastao za gotovo 1.200 eura. Obiteljske dužnosničke mirovine bilježe rast od 51,5 posto, dok su invalidski umirovljenici u ovoj kategoriji, kojih ima svega petero, ostvarili skok od 53 posto, odnosno čak 1.608 eura više po osobi.
Sve to dovodi do konačnog računa koji plaćaju porezni obveznici. Dok se u svibnju 2019. godine za ovu skupinu umirovljenika mjesečno izdvajalo oko 880 tisuća eura, danas se za gotovo isti broj ljudi svakog mjeseca iz proračuna isplaćuje više od 1,66 milijuna eura. Ukupni trošak se u samo osam godina praktički udvostručio.
