Ustav kaže da Sabor može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika, a da se njihov broj, uvjeti i postupak izbora uređuju zakonom. Po Zakonu o izbornim jedinicama po 14 zastupnika bira se u svakoj od 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj, još tri zastupnika biraju se u XI. izbornoj jedinici koja obuhvaća dijasporu, a osam zastupnika u XII. izbornoj jedinici, iz koje se regrutiraju predstavnici nacionalnih manjina.
Po važećem zakonu Sabor 1ma 151 zastupnika, dakle 140 biranih u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri u XI. izbornoj jedinici te 8 zastupnika u XII. izbornoj jedinici iz koje se biraju zastupnici nacionalnih manjina. Ukupno njih 151, ne 150 ili 152.
Sukladno zakonu ista broj 6. u I. izbornoj jedinici odlukom Mandatno imunitetnog povjerenstva iako je ostvarila mandat ostala je uskraćena konzumiranja tog prava te je prekršen Ustav Republike Hrvatske o pravu građana da biraju svoje zastupnike, koji će ih njihovom voljom zastupati u hrvatskom Saboru. Tim činom, MIP prekršilo je Ustav Republike Hrvatske. Pravni eksperti u svom javnom mišljenu dali su svoj sud, a u konačnici Ustavni sud bi trebao dati pravorijek.
Kolika je saborska većina, ako sabor trenutno broji 150 saborski zastupnika, po važećem zakonu ona iznosi 76 zastupnika jer broj zastupnika po važećem zakonu iznosi 151, nikako 150. Ako hipotetski dođe do izglasavanja povjerenja vladi ili izglasavanja proračuna rezultat bude 75-75, je li izglasano nepovjerenje vladi ili ako za proračun glasa 75 zastupnika je li prošao proračun. Ako je potreban broj glasova 76, onda bi pala vlada u oba slučaja. Sve ovo je rezultat ne donošenja odluka predviđenih zakonom i ping ponga između MIP-a i saborskog Odbora za Ustav i poslovnik. Ne postoji vremensko ograničenje donošenja preporuke Odbora za Ustav i poslovnik MIP-u das donese odluku o imenovanju osobe koja je ostvarila to pravo na temelju zakona, zamjenom zastupnika koja je to pravo ostvarila zakonom.
Izbornu listu broj 6. u I. izbornoj jedinici činili su Pravo i pravda, Blok za Hrvatsku i Domovinski pokret. Na izborima na prva dva mjesta bili su Mislav Kolakušić iz stranke Pravo i pravda, te Zlatko Hasanbegović iz stranke Blok za Hrvatsku. Oba kandidata ostvarili su više od 10 % preferencijalnih glasova. Lista je osvojila na temelju broja glasova jedan mandat koji je na temelju koalicijskog sporazuma i zakona pripao stranci Pravo i pravda, odnosno mandat je osvojio Mislav Kolakušić. Kako je Mislav Kolakušić dao ostavku na saborski mandat, isti je pripao Draženu Dizdaru kao drugom kandidatu stranke Pravo i pravda.
Problem nastaje u trenutku kada Dražen Dizdar iz osobnih razloga zamrzava mandat na najmanje 6 mjeseci, a kako ga ne može zamijeniti na temelju zakona Mislav Kolakušić jer je dao ostavku na mandat, a ta stranka na kandidacijskoj listi nema drugog kandidata koji ga može zamijeniti, sljedeći na listi koji ima pravo biti zamjena i to po nekoliko osnova:
1. Ostvario više od 10 % preferencijalnih glasova
2. Po redoslijedu
MIP u tom trenutku trebalo je na temelju odredbi zakona i prava koje je ostvario član stranke Blok za Hrvatsku, Zlatko Hasanbegović imenovati Zlatka Hasanbegovića zamjenom i aktivirati mu mandat. Međutim, MIP to ne čini, a tim činom krši Ustav Republike Hrvatske, prije svega uskraćujući pravo biračima iz I. izborne jedinice, listi broj 6. da se poštuje njihov glas i odabir kandidata. MIP tim činom proglašava ništetnim volju birača i lista broj 6. ostaje bez svog zastupnika u Saboru.
Plenković: Naš kredibilitet u EU-u i NATO-u srozava se zbog Milanovića
MIP i njegov predsjednik trebali bi dati javnosti i biračima koji su u I. izbornoj jedinici dali svoj glas listi broj 6. i zašto i po kojoj osnovi je suspendirao ustavnu odredbu o pravu glasa i odabir svog kandidata u I. izbornoj jedinici na listi broj 6. O svemu ovome trebao bi se po hitnom postupku očitovati Ustavni sud jer je ugrožen legitimitet i legalitet kompletnog saziva Sabora, te se postavlja pitanje jesu li odluke Sabora bez predstavnika liste broj 6. iz i. izborne jedinice legalne i imaju li legitimitet odluke i glasanje dok je Sabor donosio odluke s zakonskom snagom bez glasanja njihovog kandidata.
