Piju li Hrvati vino od grožđa ili od vode i šećera nije nova priča i novo pitanje. Ta priča traje godinama, a upravo ovo vrijeme prije blagdana pravi je eldorado za prodaju patvorenog vina. Puno je čimbenika koji su uzrok tome,od slabe kupovne moći do cijena koje psihološki mame kupca. Prema dostupnim podacima iz 2024. i 2025. godine podaci državnog inspektorata i udruga vinara bitno se razlikuju.
Što kažu brojke:
1. Službeni nalazi (Državni inspektorat)
Službene kontrole pokazuju da problem postoji, ali brojke nisu “katastrofične” na papiru. Prema podacima za protekle tri godine:
Uzorkovano je 313 vina, a kod njih 88 provedena je dubinska analiza na patvorenje, od toga 17 uzoraka (oko 19% onih na koje se sumnjalo) potvrđeno je kao patvorina (dodatak vode i šećera koji ne potječu od grožđa). Izvještaji iz veljače 2026. pokazuju da otprilike svako peto vino (20%) koje inspekcija ciljano provjerava ne zadovoljava standarde (bilo zbog patvorenja, bilo zbog pogrešnog udjela alkohola ili kiselosti).
2. Analize vinara (Udruga Graševina Croatica) provela je svoju analizu vina s polica trgovačkih lanaca (osobito onih na akcijama). Njihovi rezultati su šokantni. Tako u jednoj od takvih akcija, od 7 kupljenih uzoraka jeftinih vina, čak 6 je bilo patvoreno. Zanimljivo da se najčešće patvore sorte poput graševine. istarske malvazije i plavaca malog. Zanimljivo je kako trgovci plasiraju takva vina a, inspektorima to promakne, a metoda je toliko prozirna i jednostavna. Kratkotrajne akcije s ograničenom količinom vina, planski da se proda vrlo brzo u roku dva dana, a ako se ne proda vino se sklanja. No kako je kupcima cijena od 2-3 eura primamljiva, oni to lakomo kupuju.
Evo što kažu iz Udruga Graševina Croatica
“Nažalost moram reći da je to trenutno top tema, tema s kojom se vinari, posebno oni u retailu, već suočavaju s ozbiljnim problemima. Naravno, naše ministarstvo je tu još malo „spavalo“, ne samo ministarstvo, nego općenito sustav koji bi trebao regulirati ulazak takvog vina.
Gdje nam ulazi to vino i ono što nas najviše brine jest da se redovito pojavljuje pod nazivima naših sorti. U akcijama se pojavljuje s našim oznakama, čak i zaštićenim oznakama izvornosti. Dakle, riječ je o lažnom deklariranju vina.
Mi kao regionalna organizacija nismo policija – možemo samo uočiti da se na tržištu pojavljuje vino koje nema uporište u našoj proizvodnji. Članovi Graševine Croatice kontroliraju najveći dio proizvodnje u vinogradima i praktično poznajemo okvire tržišta.
Danas, kada dođete u bilo koji ozbiljniji trgovački centar, vidjet ćete niz velikih pakiranja koja se ovdje prodaju pod graševinom, a takve graševine zapravo nema. Na tržište dolazi vino, primjerice sorta bianca i još neke sorte iz Mađarske, koje obilno rađaju i daju vina niže kvalitete. Naravno, kada bi pisalo „bianca“, potrošači to ne bi kupovali – ali „graševina“ hoće.”
Zbog svega toga hrvatski kupci sve manje kupuju vina u velikim trgovačkim centrima ili od baka na dalmatinskim tržnicama koje nude ekstra djevičansko maslinovo ulje i vrhunsko vina koje je već bevanda, okreću tzv malim boutique vinarijama gdje sigurno kupuju vino od grožđa. Ta vina jesu skuplja od onih na akcijama u trgovačkim centrima, ali zato tu vrijedi parola. pij malo, pij dobro. Zanimljivo da ni u jednoj tzv maloj vinariji u Hrvatskoj nije pronađeno patvoreno vino, a teško će i naći jer ti tzv mali vinara proizvode vino od grožđa i u pravilu vrhunske kvalitete, a ne pristaju na ucjene trgovačkih lanaca. Takva vina najčešće čete popiti u vrhunskim restoranima nego ga naći na policama trgovačkih centara.