Istaknuvši kako je nužno da Europa bude zastupljena u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije, premijer Plenković smatra da treba jasno odrediti tko će je za stolom predstavljati, upozorivši na nejasnoće koje se javljaju u tom pitanju s obzirom na brojne različite formate koji zastupaju Europsku uniju odnosno Europu.
To bi trebala biti osoba koja je vrlo cijenjena od svih, koju će se uvažavati i u Moskvi i u Kijevu, koja ima podršku i SAD-a i europskih država i drugih lidera. Trebamo jaku vidljivost nekog snažnog tko može voditi taj proces, poručio je premijer u Münchenu gdje sudjeluje na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Münchenu u glavnoj raspravi na temu europske sigurnosti, uz predsjednika Finske Alexandera Stubba, predsjednika Latvije Edgarsa Rinkēvičsa i predsjednicu Vlade Islanda Kristrún Mjöll Frostadóttir.
Upitan smatra li da uspon krajnje desnice u Europi utječe na njenu sigurnost, premijer je ustvrdio da je krajnja desnica iskoristila strah europskih građana od ilegalnih migracija i njihovih posljedica na europsku sigurnost i način života.
Istovremeno su mnoge od tih stranaka, kada se pogledaju njihovi vanjskopolitički narativi, pune razumijevanja prema Moskvi, upozorio je.
Usporedio je i trenutnu situaciju s Helsinškom konferencijom iz 1975., s obzirom da se današnji panel održava pod nazivom „Europska sigurnosna arhitektura 50 godina nakon Helsinkija“, istaknuvši da se tada konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji održala u vrijeme detanta te da je posljedično pridonijela razmontiranju komunističkih režima s krive strane željezne zavjese.
Rusija je 1990-ih bila znatno oslabljena, kazao je premijer Plenković, ukazujući na Putinov osnovni cilj, a to je upravo ispraviti, kako ih on vidi, pogreške ranijih ruskih lidera i vratiti se u poziciju snage u kojoj on kontrolira svoje susjedstvo radije nego netko drugi.
UN je zbog Rusije blokiran, a umjesto konsenzusa na djelu je politika konfrontacije
To je vidljivo i na primjeru Ukrajine, kazao je premijer, skrenuvši pozornost na tri različita narativa u prve tri godine ruske agresije. U prvoj godini bila je negacija Ukrajinaca, koje je Putin nazivao „malim Rusima“, u drugoj je uslijedio narativ sukoba s NATO-om, a u trećoj zazivanje novog svjetskog poretka.
Glavni problem za međunarodne odnose je kada se jedna od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a počne ponašati suprotno međunarodnom pravu i sustavu koji je na snazi 80 godina, smatra premijer Plenković i dodaje da je UN, kao organizacija temeljena na konsenzusu, blokiran, a na djelu je politika konfrontacije.
Osvrnuo se i na najave nove američke administracije predsjednika Trumpa o mirovnim pregovorima.
Kako bi razumjeli što se trenutno zbiva, premijer Plenković smatra kako je važno razumjeti da Trumpova administracija smatra da su se prva i druga agresija na Ukrajinu, ona iz 2014. i ona iz 2022., dogodile u vrijeme administracija Demokratske stranke u SAD-u.
Europa ne može biti ostavljena izvan mirovnih pregovora
Stoga se, iz perspektive predsjednika Trumpa, ne osjeća identifikacije s ta dva rata s obzirom da je u svom prvom mandatu govorio da je predsjednik mira, a tako govori i sada, u svom drugom mandatu.
In the main part of the #MSC2025 program, I participated in a panel “In the Eye of the Storm: European Security Architecture 50 Years after Helsinki”. I once again emphasized that peace negotiations without the participation of 🇺🇦 and 🇪🇺 are not acceptable. Europe needs a… pic.twitter.com/SkGwHn6Weh
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 16, 2025
I vidljivo je i iz inicijativa prema Bliskom istoku, kao i prema Ukrajini, da je osnovni cilj Trumpove administracije zaustaviti ubijanje.
Međutim, rekao je premijer Plenković, rješenje ne može biti samo primirje, a da se sve ostalo odgodi pa da onda u nekoj budućnosti netko drugi rješava pitanje teritorijalne cjelovitosti i povratka okupiranih ukrajinskih regija.
Stoga je, iz europske perspektive, u pitanju transatlantski dijalog, hoće li on u budućnosti biti drugačiji te hoće li Europa i SAD biti zajedno oko ključnih pitanja ili ne.
S obzirom na to koliko je Europa pomogla Ukrajini, vojno, financijski, humanitarno, energetski i svakako drugačije, premijer Plenković ne vidi scenarij u kojem bi Europa bila ostavljena izvan mirovnih pregovora.
To stajalište, dodao je, dijeli i predsjednik Zelenski te svi europski partneri.
Podsjetio je na 16 paketa sankcija prema Rusiji, koje smatra snažnim odgovorom Europske unije koji dosad nije viđen prema nekom drugom.
Ključno za shvaćanje ukrajinske pozicije, naglasio je premijer, je podsjetiti na ugovor iz Budimpešte, kada su Ukrajinci odustali od svog nuklearnog arsenala u zamjenu za sigurnost koja im je jamčena.
To se nije dogodilo, a izigrani su i nakon što se nisu implementirao sporazum iz Minska.
Kada bi ovi mirovni pregovori rezultirali time da agresor dobije više teritorija, Ukrajinci bi bili izigrani i treći put.
Zelenski imao nekoliko minuta za američki prijedlog, a Rubio i Lavrov već rade na popravljanju rusko-američkih odnosa
I radi ishoda pregovora važno je nastaviti jačati Ukrajinu u vojnom smislu
S obzirom da je i Hrvatska bila žrtva agresije, premijer Plenković podsjetio je da je svoja okupirana područja uspjela vratiti uz pomoć dvije metode.
Prva metoda bile su vojne akcije, koje je osnažena Hrvatska bila u stanju izvesti. Ta ravnoteža moći, kazao je, vrlo je važan dio. Zato je važno nastaviti jačati Ukrajinu u vojnom smislu.
Druga metoda bila je mirna reintegracija okupiranih područja.
Smatra kako bi, u pogledu mirovnih pregovora, Europa trebala jasno odrediti tko će je za stolom predstavljati, upozorivši na nejasnoće koje se javljaju u tom pitanju s obzirom na brojne različite formate koji predstavljaju Europsku uniju odnosno Europu.
To bi trebala biti osoba koja je vrlo cijenjena od svih, koju će se uvažavati i u Moskvi i u Kijevu, koja ima podršku SAD-a i europskih država i drugih lidera.
Trebamo jaku vidljivost nekog snažnog tko može voditi taj proces, zaključio je.
