Na članak portala Misao.hr pod naslovom „Kako je i kada SPC postala vlasnik hrvatske srednjovjekovne crkve sv. Marka u Karinu?“ reagirao je odvjetnik Časlav Žaja. U svom pismu uredništvu, potaknut – kako je naglasio – „tužnim i ujedno skandaloznim podatkom o još jednom besramnom prisvajanju hrvatske crkvene i nacionalne baštine“, ponudio je pravni okvir kojim bi se moglo pristupiti rješavanju ovog slučaja. Pozvao se pri.tom na Sporazum o utvrđivanju sljedništva pravnih osoba Katoličke crkve u RH, sklopljen između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije.
Žaja je u pismu dostavio i poveznicu na objavu Sporazuma u „Narodnim novinama“ od 14. prosinca 2023., koji su u ime Vlade RH potpisali ministar pravosuđa Ivan Malenica te zagrebački nadbisku.p mons. Dražen Kutleša.
Narodne novine – tekst Sporazuma
Ključne odredbe Sporazuma
Članak 1. utvrđuje da se Sporazum temelji na ranijem Ugovoru između Svete Stolice i RH o pravnim pitanjima te ima snagu općeg pravnog akta.
Članak 3. jasno propisuje da su pitanja osnivanja, kontinuiteta, pravnog sljedništva i korištenja crkvene imovine u isključivoj nadležnosti kanonskog prava.
Članak 4. naglašava da Katolička Crkva uvijek ima pravnog sljednika – ne postoji situacija u kojoj bi crkvena pravna osoba ostala bez njega, a nadležna crkvena vlast jedina je ovlaštena to utvrditi.
Sporazum dodatno ističe da odluke komunističkih vlasti iz razdoblja Jugoslavije (nacionalizacija, agrarne reforme, oduzimanje imovine) ne mogu imati utjecaj na pravno sljedništvo.
Također je propisano da će se svaka institucija u RH, kada se pojavi dvojba o statusu ili pravnom nasljeđu crkvenih pravnih osoba, bez odgode obratiti mjesnom ordinariju.
Članak 12. osigurava da Sporazum vrijedi za sve postupke i situacije, neovisno o vremenu njihova nastanka.
Što je kanonsko pravo?
Kanonsko pravo je sustav crkvenih zakona i prav.ila kojima Crkva uređuje svoj unutarnji život, odnose među vjernicima i institucijama, kao i odnose s društvom. Naziv potječe od grčke riječi kanon (pravilo, norma). U Katoličkoj Crkvi ono predstavlja zbir pravnih propisa donesenih od strane crkvenih vlasti, a teme.lji se na odlukama prvih ekumenskih sabora.
Primjena na slučaj crkve sv. Marka u Karinu
Odvjetnik Žaja smatra da se upravo na temelju ovog Sporazuma može pokrenuti rješavanje spornog pitanja vlasništva nad crkvom sv. Marka u Karinu. Javnost je nedavno saznala da je kao vlasnik u zemljišnim knjigama upisana Srpska pravoslavna crkva, dok Ministarstvo kulture i medija financira ko.nzervatorske radove preko te institucije.
Tko je i na temelju čega SPC upisao kao vlasnika crkve sv. Marka u Karinu?
Žaja pritom ističe kako bi trebalo provjeriti cijeli registar nacionalne baštine jer, kako kaže, „poznajući način djelovanja, uvjeren sam da Karinsko pitanje nije jedini primjer“. Dodaje i da bi biskupije na čijem se području nalaze sakralni objekti trebale sustavno brinuti o upisu i zaštiti prava vlasništva nad crkvenim građevinama i njihovim ostacima.
Zaključno, Žaja drži da slučaj crkve sv. Marka nije izoliran i da zahtijeva ozbil.jnu reakciju kako bi se spriječili slični primjeri.