Hrvatska je izabrala novog-starog predsjednika, a dok se čeka inauguracija nakon superizborne godine, RTL je objavio Crodemoskop za veljaču koji otkriva kako stoje rejtinzi političara i stranaka u ovom kratkom predahu do lokalnih izbora u svibnju,
Milanovićev izborni trijumf, ali i građanska buna pod parolom “bojkot traje” utjecao je na rejtinge vladajućih, no oporba i nije nešto profitirala. Tako se u veljači vidi pad vladajućeg HDZ-a (u siječnju 26,9 posto) kojeg se proziva i za rekordnu inflaciju u eurozoni, ali i pad SDP-a (u siječnju 23,6 posto), dok je na ovom tronu tek blago narastao Možemo! (u siječnju 9,2 posto).
Kod ostatka desne oporbe trend je laganog rasta, četvrti je MOST (u siječnju 6,4 posto) koji jedini još prelazi izborni prag, dok su na oko 2 posto podrške Domovinski pokret (u siječnju 1,9 posto) i DOMiNO (u siječnju 1,9 posto). HSS (u siječnju 1,1 posto) predvodi stranke koje se kreću na oko 1 posto, naravno da je Hrvatska jedna izborna jedinica, ali pravila se na terenu mijenjaju, posebno kad su u igri nadolazeći lokalni izbori.
Kada bi se pitalo Remi, ona bi prije dala Porina Baji Malom Knindži nego Marku Perkoviću Thompsonu
Ispod jedan posto sve su ostale stranke. Od HSU-a (u siječnju 1,0 posto), Radničke fronte (u siječnju 0,5 posto), Fokusa (u siječnju 0,9 posto) sve do Odlučnosti i pravednosti (u siječnju 0,5 posto) dok su treća snaga u zemlji građani koji će glasati, ali su još neodlučni (u siječnju 17,9 posto) za koga.
Tko su najpozitivniji političari?
Nakon izbora se na listi najpozitivaca dodatno učvrstio predsjednik Milanović (u siječnju 27,16 posto), slijedi ga premijer Plenković (u siječnju 14,50 posto), a daleko iza njih na trećem mjestu je sa 6 na 3 posto pozitivne percepcije pala predsjednička kandidatkinja Kekin (u siječnju 6,04 posto).
Za njima slijedi skupina predsjednika političkih stranaka – Tomašević (u siječnju 1,76 posto), Petrov (u siječnju 1,55 posto), Hajdaš Dončić (u siječnju 1,12 posto) i Penava (u siječnju 0,86 posto).
Listu top 10 pozitivaca zaključuju Selak Raspudić (u siječnju 6,13 posto), ministar Anušić (u siječnju 1,74 posto) i sinjski gradonačelnik Bulj (1,33 posto). Za gotovo 19 posto ispitanih – pozitivnih političara nema.
Tko su najveći negativaci?
Popis negativaca predvode tvrdi kohabitanti premijer Plenković (u siječnju 34,4 posto) i predsjednik Milanović (u siječnju 16,3 posto), na treće se mjesto vratio bivši ministar zdravstva pred sudskim procesom Beroš (u siječnju 2,9 posto).
Četvrti je sada Milorad Pupovac (u siječnju 3 posto), a slijede ga Penava (u siječnju 2,1 posto), Primorac (u siječnju 2,3 posto) i Jandroković (u siječnju 0,7 posto).
Na kraju ove nepopularne liste 10 negativaca su još Zekanović (u siječnju 1,4 posto), Tomašević (u siječnju 1,6 posto), a očito zbog snimaka pucnjave i bivši ministar poljoprivrede Josip Dabro.
Bivšem ministru i potpredsjedniku Vlade Dabri očito nisu dobro “sjeli” rezultati ovog Crodemoskopa, pa se o tome javno krenuo jadati na svome Facebook profilu.
“Jako sam razočaran najnovijom anketom jer nipošto ne zaslužujem ovako nizak plasman na listi najnegativnijih političara. Pa svi znaju da sam ja koji razotkrivam nepravilnosti u Hrvatskim šumama i postupcima dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta državni neprijatelj broj jedan! Pored toliko poštenjačina, ja sam najgori od najgorih!
Zato vas molim da me već u sljedećoj anketi podignete na prvo mjesto najnegativnijih političara! Ne zaslužujem ništa ispod prvog mjesta”, napisao je na svome Facebook profilu Josip Dabro.
Ocjene za Sabor i Vladu
Kako u vrijeme izborne kampanje i sve do inauguracije uvijek preskačemo ocjenjivanje rada Ureda predsjednika – pogledajmo kako stoje Vlada i Sabor. Smatrate da su obje institucije popustile te im dajete dovoljan dva.
A sad i najveće iznenađenje ovog istraživanja: unatoč nacionalnoj euforiji, radosti i optimizmu koje su nam tijekom siječnja, a posebno prošle nedjelje priuštili rukometaši osvajanjem drugog mjesta na svijetu, ne pamti se ovoliki mjesečni porast pesimizma. Čak 8 posto više vas smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru – ukupno 76%.
Broj optimista s 21 posto pao je na samo 16 posto. Razlog se očito krije u događajima koje ste naveli da su obilježili siječanj: bojkot trgovina i najveća inflacija u Europi. Jer očito ni dolazak srebra u Hrvatsku nije pomogao da pri pogledu na cijene imamo osjećaj kao da kupujemo stvari od zlata.
