Slovenija nije poslala vojnu postrojbu niti službenog izaslanika na vojni mimohod u Zagrebu povodom obilježavanja obljetnice operacije Oluja, što je izazvalo niz reakcija i nedoumica u regiji. Iako je prvotno najavljeno simbolično sudjelovanje Slovenske vojske, do toga ipak nije došlo – vlada u Ljubljani odlučila je odustati od sudjelovanja, pozivajući se na nacionalnu praksu i nesporazum u vezi karaktera događaja.
“Slovenija tradicionalno ne sudjeluje na vojnim mimohodima drugih država, a došlo je i do nesporazuma jer se isprva vjerovalo da je riječ o NATO manifestaciji,” poručili su iz slovenskog Ministarstva obrane.
No takvo obrazloženje ne stoji lako kada se pogleda tko je sve, unatoč tome – došao.
Saveznici stigli, Slovenija izostala
Na mimohodu su sudjelovale Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Mađarska, koje su poslale predstavnike, pa čak i vojne kontingente. Njihova prisutnost jasno je potvrdila podršku Hrvatskoj u obilježavanju jednog od ključnih trenutaka suvremene povijesti.
Foto MORH
Izostanak Slovenije, stoga, nije ostao nezamijećen.
“Kad saveznici dolaze, a najbliži susjed ostaje kod kuće, to se ne može protumačiti samo kao protokol,” komentirao je jedan hrvatski vojni analitičar.
Poruka ili slučajnost?
Za neke je to bila taktika diplomatske suzdržanosti, možda i kalkulacija u svjetlu osjetljivih odnosa s Beogradom i povijesne interpretacije operacije Oluja. Za druge – politička pogreška. Potez Ljubljane posebno odjekuje u kontekstu šireg međunarodnog pozicioniranja Slovenije, ali i odnosa s Hrvatskom, koji unatoč članstvu u EU i NATO-u i dalje povremeno bilježe napetosti.
“Hrvatski mimohod ponosa: Snaga vojske, glas naroda i šutnja onih koji su izostali”
U regionalnom vakuumu
Ova odluka stavlja Sloveniju u neobičan položaj. Dok su druge države jasno izrazile političku i vojnu solidarnost, Slovenija se odlučila za šutnju – što, u diplomatskom žargonu, često govori više od riječi.
“Možda Slovenija ne želi birati strane, ali u ovom slučaju – sama je sebe stavila izvan kruga saveznika,” kaže izvor blizak diplomatskim krugovima u Zagrebu.
Odluka Ljubljane da ne pošalje vojsku ni izaslanika na mimohod u Zagrebu nije prošla nezapaženo. Umjesto da stane uz bok saveznicima, Slovenija se distancirala – i time izazvala pitanja o svojoj vanjskopolitičkoj dosljednosti i regionalnoj strategiji. U regiji koja pažljivo broji tko s kim (ne) stoji, takav potez nosi dugoročne posljedice.
Crnogorski ministar obrane odbio poslati predstavnika na godišnjicu Oluje