Home Izdvojeno Što bi raketni udari dugog dometa u Rusiji mogli značiti za ukrajinski rat?

Što bi raketni udari dugog dometa u Rusiji mogli značiti za ukrajinski rat?

by Kristina B

Odluka SAD-a da odobri dugometne ukrajinske udare, koja bi mogla pomoći Kijevu u obrani uporišta u ruskoj regiji Kursk, koju želi iskoristiti kao polugu u eventualnim ratnim pregovorima, moguće je došla prekasno za promijenu tijeka rata, kažu analitičari.

Dva mjeseca prije odlaska s dužnosti, predsjednik Joe Biden, u velikoj promjeni svoje politike, ukinuo je neka ograničenja koja su blokirala Kijev u korištenju američkog oružja za napade dublje na ruski teritorij,  izvijestio je Reuters u nedjelju.

Vojni analitičari rekli su da će utjecaj na bojno polje, gdje je Ukrajina mjesecima bila u začelju, ovisiti o tome koja ograničenja ostaju. No, iako bi promjena mogla poduprijeti operaciju Kursk, malo je vjerojatno da će općenito promijeniti igru.

“Odluka dolazi kasno, kao i druge odluke u tom smislu, i može biti prekasno da se bitno promijeni tijek borbi”, rekao je Michael Kofman, viši suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir u Washingtonu.

“Dalekometni udari uvijek su bili jedan dio slagalice i bili su pretjerano opterećeni različitim očekivanjima u ovom ratu.
Također ne postoji način da se zna koliko će nova politika trajati”, kritizirao je Richard Grenell, jedan od najbližih vanjskopolitičkih savjetnika povratnika, predsjednika Donalda Trumpa, koji 20. siječnja mijenja Bidena u Bijeloj kući.

Trump je dugo kritizirao razmjere američke pomoći Kijevu i obećao je brzo okončanje rata, a da nije rekao kako. Trumpov glasnogovornik nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Ukrajina je lobirala za promjenu mjesecima, tvrdeći kako njezina nemogućnost da gađa područja unutar Rusije, a posebno vojne zračne baze u kojima su smješteni ratni zrakoplovi uključeni u udare na Ukrajinu, predstavlja veliki hendikep.

Ruske snage, koje su u ofenzivi više od godinu dana, napreduju najbrže od 2022. u istočnoj Ukrajini i vrše pritisak na sjeveroistoku i jugoistoku.

Rusija kaže da Ukrajina ne može ispaliti projektile na ciljeve unutar Rusije bez izravne pomoći NATO saveznika, nazivajući ovo velikom eskalacijom. Kremlj je u ponedjeljak priopćio da bi takva odluka značila da su Sjedinjene Države izravno uključene u sukob.

Prvi ukrajinski napadi mogli bi se dogoditi sljedećih dana i vjerojatno će biti izvedeni pomoću raketa ATACMS, koje imaju domet do 190 milja (306 km), izvijestio je Reuters.

Europski obrambeni dužnosnik rekao je za Reuters kako bi udari Kijevu dali veću priliku za obranu od zračnih napada, ali ne bi presudno preokrenuli sukob u korist Ukrajine. Rusija je već premjestila mnoga svoja zračna sredstva izvan dosega zapadnog oružja u Ukrajini, rekao je dužnosnik, iako će domet pokrivati ​​područje izvan Kurske regije koju je okupirala Ukrajina.

VIDEO/ Majka Jeana-Michela Nicoliera: Neću prestati dolaziti dok se ne pronađe tijelo moga sina

Litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis rekao je kako “još ne otvara šampanjac” jer nije poznato koliko Ukrajinci imaju raketa i imaju li dovoljan domet da pogode bojno polje”.

Odluka o odobravanju napada tek nakon višemjesečnog ukrajinskog lobiranja slijedi obrazac koji se ponavljao tijekom cijelog rata dok je Bidenova administracija pokušavala uravnotežiti svoju potporu Ukrajini sa zabrinutošću oko eskalacije.

Prethodno se Washington mjesecima kolebao prije nego što je odobrio davanje dalekometnih projektila, tenkova i aviona Ukrajini. Neki vojni analitičari kažu da su takva odgađanja dala Moskvi vremena da se oporavi od ranih neuspjeha i ojača obranu okupiranog teritorija, pridonoseći neuspjehu velike ukrajinske protuofenzive prošle godine.

UKRAJINA POD PRITISKOM

Sposobnost napada na ruski teritorij projektilima mogla bi imati najizravniji učinak u Kursku, gdje Ukrajina želi zadržati istaknuti položaj koji je osvojila nakon prvog velikog prekograničnog napada u kolovozu. Ruska bi zemlja mogla biti adut u pregovorima nakon što Trump uđe u Bijelu kuću.

Kijev kaže da je Rusija okupila 50.000 vojnika kako bi pokušala ponovno preuzeti teritorij u Kursku, te da je rasporedila 11.000 Sjevernokorejaca, od kojih su se neki, kako kaže, pridružili borbi. Rusija nije ni potvrdila ni demantirala raspoređivanje.

“ATACMS projektili mogu ugroziti ruske i sjevernokorejske mete visoke vrijednosti. To bi pomoglo ukrajinskim snagama u obrani isturenog dijela Kurska, koji je pod pritiskom”, rekao je Kofman.

Rob Lee, viši suradnik Instituta za istraživanje vanjske politike sa sjedištem u Philadelphiji, rekao je da će Ukrajini biti teško dugoročno održati svoju poziciju u Kursku, ali da će njezin status tamo ovisiti o resursima.

“Ukrajina je tamo poslala neke od svojih najboljih jedinica, tako da bi se one mogle zadržati neko vrijeme ako nastave dobivati ​​dovoljno streljiva i borbenih zamjena”, rekao je.

Vojni analitičar iz Kijeva Serhii Kuzan rekao je kako postoji cijeli niz ciljeva u Rusiji, na dubini do 500 km od Ukrajine, koje kijevske snage vide kao prioritete, ali od kojih će mnoge još uvijek biti izvan dometa ATACMS-a.

Izvor: Screenshot/Instagram/Ukraine 

Francuska i Britanija se nisu izjasnile hoće li slijediti Amerikance dopuštajući Ukrajini korištenje krstarećih projektila Storm Shadow/SCALP, koji imaju domet od 250 km (155 milja).

“Rusija može oboriti Storm Shadow i ATACMS, tako da je veličina salve koja se može lansirati također važna stvar”, dodao je Lee.

Na ulicama Kijeva u ponedjeljak, opći je osjećaj bio da će odluka pomoći, ali da je došla prekasno. “Ovo je trebalo biti korišteno ili kao preventivna mjera, ili kao oštra reakcija u veljači ili ožujku 2022. Sada to ne igra veliku ulogu”, rekla je Olga Korovyachuk, 21.

ŠTO SU PROJEKTI ATACMS?

Postoji nekoliko varijanti Army Tactical Missile Systems, raketnog sustava dugog dometa koji često nosi različite količine kazetnih bombica.

Ukrajinske snage prvi su put u listopadu 2023. upotrijebile rakete dugog dometa ATACMS koje je isporučio SAD, a predsjednik Volodymyr Zelenskiy rekao je da se oružje “dokazalo”.

Ukrajina vjerojatno ima ono što je poznato kao M39A1 Block IA ATACMS koji je djelomično vođen Global Positioning System i ima domet od 70 do 300 km (40 do 190 milja). Mogu nositi teret od 300 bombica. M39 Block IA korišteni su u operaciji Iraqi Freedom, prema vojnim dokumentima, a dodani su američkom arsenalu 1997. godine.

 

You may also like

Verified by MonsterInsights