Home Izdvojeno Stručnjak za ustavno pravo: Niti Sabor, niti Vlada, niti predsjednik po bilo kojem važećem propisu RH nisu ovlašteni zatražiti od SOA-e provedbu sigurnosne provjere kandidata vezanu za imenovanje GDO

Stručnjak za ustavno pravo: Niti Sabor, niti Vlada, niti predsjednik po bilo kojem važećem propisu RH nisu ovlašteni zatražiti od SOA-e provedbu sigurnosne provjere kandidata vezanu za imenovanje GDO

by Ante R.

Vladajuća većina odbila je prijedlog oporbe da saborski Odbor za pravosuđe održi tematsku sjednicu o izboru Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. I dok vladajući ponavljaju da je njegov izbor proveden transparentno i zakonito, oporba ga naziva farsom, a koplja se između njih i dalje lome oko toga je li za Turudića, prije njegove potvrde u Saboru, trebala biti provedena sigurnosna provjera. Stručnjak za ustavno pravo, Mato Palić u središnjem Dnevniku HRT-a objasnio je postoji li ikakve zakonske ovlasti predstavničkog tijela, izvršne vlasti i predsjednika za traženje provedbe sigurnosne provjere od strane SOA-e vezane za postupak imenovanja glavnog državnog odvjetnika.

Ivan Turudić prije nego što je postao novi šef DORH-a morao je proći sigurnosnu provjeru – glasna je oporba. Kako bi provjerili je li poštovana procedura, zatražili su tematsku sjednicu Odbora za pravosuđe i ponovno prozvali vladajuću stranku.

– Ne postoji niti jedan validni argument da Turudić ne prođe sigurnosnu provjeru, tim više što je morao u sklopu prijave dati i pristanak da će proći sigurnosnu provjeru, ustvrdila je Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika Možemo!.

Iz HDZ-a su im ponovno poručili da imaju dvostruka mjerila. – Kad je bio izbor predsjednika Vrhovnog suda gospodina Dobronića, procedura je bila poprilično simularna, ista. Sada kada se ova Vlada ugradila u tom dijelu da se taj dio poštuje i bude vrlo sličan svim izborima za tako važne funkcije, odjednom se postavljaju se pitanja i sigurnosnih provjera i svega onoga što se ovdje govori, rekao je Krunoslav Katičić, Klub zastupnika HDZ-a.

Turudić je prošao nekoliko sigurnosnih provjera, posljednju 2019. godine. Po kojoj osnovi, objašnjava profesorica Đurđević.  – Sudac Turudić kad je imao provjeru iz 2019., ona je bila vezana uz to što je tada bio uskočki sudac, rekla je Zlata Đurđević, Pravni fakultet u Zagrebu.

A zadnja sigurnosna provjera i dalje vrijedi – istaknuo je predsjednik Sabora.  – Vidio sam da su rađene sigurnosne provjere za gospodina Turudića tri puta, zadnja 2019. godine i ona još uvijek važi. Vezano za to da Sabor ima neku ulogu u sigurnosnoj provjeri, za to ne postoji nikakav pravni temelj niti postoji kakav članak Ustava, zakona niti Poslovnika Hrvatskog sabora. Sabor tu nema nadležnosti, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskoga sabora.

Kao ni Vlada ni predsjednik Republike, tvrdi ustavnopravni stručnjak. – Niti sabor, kao tijelo koje donosi odluku o imenovanju, niti Vlada kao tijelo koje predlaže kandidata, niti predsjednik Republike po bilo kojem propisu koji je na snazi u RH nisu ovlašteni zatražiti od Sigurnosno-obavještajne agencije provedbu sigurnosne provjere koja bi bila vezana uz postupak imenovanja glavnog državnog odvjetnika, pojasnio je Mato Palić, ustavnopravni stručnjak.

Zakonom nije predviđena sigurnosna provjera za glavnog državnog odvjetnika. Onaj tko bi eventualno mogao to zatražiti je Državno odvjetničko vijeće.

– To je stvar ocjene DOV-a. Ako je njihov stav da je to uvjet, onda su je mogli zatražiti, ali s obzirom na to da su oni Vladi proslijedili popis četiri imena i prezimena na kojima je i Ivan Turudić, kao osobe koje ispunjavaju uvjete, očito je da su zaključili da ne treba, rekao je Palić.

Uspoređivao se ovaj slučaj imenovanja s onim predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića. On je na tu poziciju stigao kao sudac Trgovačkog suda. Iako svaki sudac koji želi na Vrhovni sud mora proći provjeru, Mato Palić objašnjava zašto Dobronić nije.

– Kad se nekoga prvi put imenuje za suca na nekom sudu, onda mora proći provjeru. Radovan Dobronić nije prošao takvu proceduru imenovanja, dakle nije bio raspisan oglas za popunu slobodnih sudačkih mjesta u Vrhovnom sudu nego ga je po sili zakonske odredbe Državno sudbeno vijeće, čim je on imenovan za predsjednika Vrhovnog suda, imenovalo za suca Vrhovnog suda, rekao je Palić.

Kao i u slučaju glavnog državnog odvjetnika – za predsjednika Vrhovnog suda, za razliku od ostalih sudaca tog suda, zakon ne nalaže sigurnosnu provjeru, piše HRT.

You may also like