Pitanje vraćanja obavezne vojne obaveze u Hrvatskoj, najprije je imao relativni konsenzus gotovo svih političkih stranaka u Hrvatskoj. Provedene su ankete koje su pokazale da je više od 70 posto građana za vraćanja vojne obuke prije svega da mladi očvrsnu i steknu životne navike. Kada je ministar obrane Ivan Anušić najavio da je gotov plan mogućeg dvomjesečnog služenja vojnog roka od početka iduće godine – stvari su se promijenile.
Lijeve oporbene stranke optužile su premijera Andreja Plenkovića da nameće nepotrebnu predizbornu temu, da je bolje ulagati u veću profesionalizaciju vojske. Uglavnom kao sve do sada i tema “vojni rok” postala je trivijalna.
Željko Šiljeg umirovljeni general HV-a rekao je da pitanje povratka vojnog roka nismo još uspjeli bagatelizirati, ali da sve ide u tom smjeru, te da to treba zaustaviti, piše HRT.
– Mi imamo vojnu obvezu koja je zamrznuta i treba je samo odmrznuti i zato postoje institucije koje to trebaju napraviti. S druge strane imamo vojnu obvezu, a nemamo obvezno obučavanje ljudi koji bi trebali sutra braniti Domovinu u slučaju potrebe, jer sigurnosna situacija je sasvim drugačija u odnosu na prošlu godinu, pretprošlu i prije 20 godina.
Na pitanje imamo li profesionalnu vojsku, rekao je da imamo dio. – Imamo limit od 65 tisuća ljudi u aktivnom sastavu po subregionalnom ugovoru o kontroli naoružanja na Jugoistoku Europe. Mi trenutno imamo manje od četvrtine toga. To je simbolična razina i moramo se vratiti na punu razinu, rekao je.
Istaknuo je kako je za njega optimalan model – šest mjeseci za obučavanje. – Kada je u pitanju pojedinačno obučavanje sasvim je dovoljno do tri mjeseca. Ali ne može čovjek sam djelovati, rekao je Šiljeg.
Dodao je i kako mi ne smijemo čekati da se nešto dogodi. – Mi kasnimo. Mi moramo četvrtinu od tih 65 tisuća obučiti da budu vrhunski časnici koji mogu sutra okupiti ljude i pripremiti ih na nove izazove u okolnostima razvoja novih tehnologija, rekao je.
Smatra i kako profesionalce treba stimulirati. – Ako nije stimuliran, tražit će način da se ne odazove ili da zaobiđu svoje obveze. Mi se ne možemo oslanjati na druge da će nas braniti. Prvo moramo biti sposobni sami sebe braniti i time doprinijeti kolektivnoj sigurnosti, naglasio je Šiljeg.
Osvrnuo se i na priziv savjesti. – U Prvom svjetskom ratu najkrvavija bitka je bitka na Sommi. Progutala je preko milijun i sto tisuća ljudi. Pariški taksisti, njih nekoliko stotina, se organiziralo da prevezu pojačanja na Sommu. Prema tome svatko može doprinijeti u datim okolnostima, kada je u pitanju opće dobro, zaključio je, piše HRT.