Redakciji Hrvatskog glasnika obratio se umirovljenik koji je svoj doprinos obrani i stvaranju hrvatske države dao sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Nezadovoljan svojim ostvarenim umirovljeničkim statusom zbog utvrđenog iznosa mirovine i ogorčen postupanjem nadležnih upravnih i sudskih tijela pred kojim je pokrenuo niz pravnih postupaka , istaknuo je želju da podijeli svoje iskustvo koje ocjenjuje iznimno negativnim i koje po njemu dodaje dodatni uteg već poznatom uvjerenju javnosti, lošoj predodžbi o efikasnosti uprave i pravosuđa.
Pisano priopćenje za javnost prenosimo u cijelosti:
SUSTAVNA PREVARA UMIROVLJENIKA KOD OBRAČUNA MIROVINA!
“Možemo se složiti da je zbog malih mirovina položaj umirovljenika u društvu težak, ako ne i dramatičan. U izborno vrijeme sve stranke ističu njihov težak položaj, no ne i vladajuća stranka. Nude se rješenja za poboljšanje njihova položaja i to od povećanja u postotku do novog modela izračuna mirovina. U tome prednjače stranke koje su se do sada naizmjence mijenjale na vlasti. Stranka na vlasti obećava znatno veća mirovine, dok ona koja je vladala u određenom izbornom razdoblju obećava drugačiji obračun mirovine.
Pri tome naglašava da će im to biti jedan od prvih poteza nakon što osvoje vlast, ne daje odgovor na pitanje kako to učiniti, odnosno kako namaknuti sredstva za tu namjenu. Državni mediji ih u tome zdušno prate ostavljajući im za to prostor djelovanja. Kao da ne postoje druge stranke ili drugi ljudi koji bi o tome mogli nešto reći. Pa i stranki umirovljenika kojoj je to osnovni temelj djelovanja ne daju dovoljno prostora. Možda je to i opravdano budući da ovu problematiku nisu u suštini razumjeli. Mediji zdušno podržavaju ove stranke te pri tome nastoje da građani zaborave na činjenicu da su dosadašnje njihove mirovinske politike dovele do ovakvog položaja umirovljenika.
Postavljam si pitanje da li mediji i te stranke doista misle da je hrvatski narod kratke pameti i da je zaboravio što su do sada za njih učinile. Svaki razuman zna da visina mirovine ovisi o ekonomskoj snazi države, slijedom čega je razumno i zaključiti da nema zahvata u mirovinski sustav preko noći jer to neće dati očekivani rezultat. U tome se i vidi populizam tih stranaka.
Međutim, ono što je potrebno istaći da se neke stvari u sustavu mirovinskog osiguranja i u postupcima pravne države mogu promijeniti ako se na njih ukaže s primjerima koji ocrtavaju način rada upravnih i sudskih tijela. Ponukan osobnom sudbinom kao pravnih s dugogodišnjim iskustvom u radu na drugostupanjskom postupku i na pravnim poslovima u tijelu lokalne samouprave u daljnjem tekstu ću nastojati ogoliti način i postupke rada upravnih i pravosudnih tijela vezanih uz donošenje rješenja o ostvarivanju prava na mirovinu i njenom izračunu. Prije svega ističem da se rješenje o mirovini donosi po tzv. skraćenom postupku bez prisustva stranke. Dakle, ne provodi se ispitni postupak uz sudjelovanje stranke.
Svi smo mi zainteresirani za ostvarenja ovog prava jer se radi o pravu koje konzumiramo do kraja našeg života odnosno dugotrajnog prava koji se može protegnuti i na obiteljske mirovine. Naše pravo sudjelovanja u postupku doseže do porte i telefonskog razgovora s referentom koji vodi postupak. U najboljem slučaju ako imamo vezu i do najodgovornijih u službi. Vjerojatno ćemo se zapitati zašto su u naslovu ovog teksta navedene riječi; Sustavna prevara” umirovljenika.
Analizirajući rješenje o ostvarenju prava na mirovinu uočio sam nepravilnosti u obračunu vrijednosnog boda za pojedine kalendarske godine u kojem sam na radu proveo jedan ili nekoliko mjeseci. Naime, osnovica za utvrđivanje osobnih bodova su vrijednosni bodovi koji se prema odredbi članka 81. stavak 1. ZOMIO utvrđuju na temelju plaća i osnovica osiguranja tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u RH-j za istu kalendarsku godinu. Plaće ili osnovica koje su u bruto svoti dijele se s prosječnom bruto plaćom, a ako su u neto svoti s prosječnom neto plaćom.
Vidljivo je da ovaj članak Zakona govori o prosječnoj bruto odnosno neto plaći u jednini, tj. da bruto ili neto plaća koja je veća od prosječne ne može nositi manji vrijednosni bod od 1,0. S obzirom na to da sam radio u tijelima u kojima je plaća bila znatno viša od prosječne bruto ili neto godišnje plaće za godine u kojima sam kraće radio obračun vrijednosnog boda izvršen je stavljanjem u odnos sa zbirnom prosječnom godišnjom plaćom ostvarenoj u toj godini.
Primjerice, u obračun za mirovinu ulazi mi jedan mjesec u godini u kojoj sam prestao raditi i taj jedan mjesec odnosno plaća za taj mjesec (siječanj 2019.) stavlja se u odnos s ukupnom zbirnom prosječnom bruto plaćom za 12 mjeseci (13.051,11 kn naspram 105162,00 kune) zbog čega mi vrijednosni bod iznosi svega 0,1231. Obračun vrijednosnih bodova je izvršen u odnosu na cijele kalendarske godine iako sam u pojedinim radio i znatno kraće. Nasuprot tome izračun prosječnog vrijednosnog boda po pojedinim kalendarskim godinama izvršen je pravilno. Naime, zbir vrijednosnih bodova podijeljen je s obračunskim razdobljem.
Obračunsko razdoblje je predstavljalo razdoblje efektivnog rada, tj u ovom obračunu nisu obuhvaćeni mjeseci u kojima nisam radio. Da je ovakav obračun vrijednosnog boda nezakonit ukazuju i riječi obračunsko razdoblje, što podrazumijeva razdoblje osiguranja odnosno obračuna doprinosa. No, prvostupanjsko tijelo, a niti tijela koja su odlučivalo po mojoj žalbi, a kasnije i tužbama nije uočilo i očiglednu pogrešku kod izračuna vrijednosnog boda za godine staža osiguranja kod Zavoda za zapošljavanje (2 godine). Radi se o stažu osiguranja koje sam nakon gubitka posla u Ministarstvu financija ostvario na temelju Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja koji je važio u to vrijeme.
Prema rješenju donesenom povodom moje žalbe HZMO Središnje službe Zagreb od 13. prosinca 2021. proizlazi da sam za te dvije godine ostvario plaću u ukupnom iznosu od 607.685,44 kune, a prema dopisu Zavoda za zapošljavanje i da su na taj iznos plaćeni doprinosi. Međutim, kod obračuna vrijednosnog boda ovaj iznos nije uopće uzet u obzir, nije valoriziran (promjena valute) već su mi vrijednosni bodovi utvrđeni u vrijednosti od 0,2139 (za 1992.) i 0,0699 (za 1993.). Za 1991. na koju se je isto proteglo to razdoblje ne mogu utvrditi iz Ispisa podataka o plaći, osnovicama
osiguranja, nakadi i vrijednosnih bodova po godini.
Na nepravilan izračun ukazivao sam u postupcima po žalbi i tužbama, no sva tijela su se i po tom pitanju
oglušila ne dajući odgovore. Tek kasnije iz dopisa Zavoda za zapošljavanje Područna služba Osijek od 9.12. 2022. saznao sam da mi je za to razdoblje osnovica za uplatu doprinosa bio prosječni neto osobni dohodak isplaćen za godinu koja je prethodila godini prestanka rada. Radi se o neto iznosu od 7.114,50 dinara (jugoslavenskih). Za ilustraciju vrijednosni bod za tu godinu utvrđen mi je u visini od 1,4865, što je znatno više od prosjeka u to vrijeme. Dakle, umjesto da mi vrijednosni bodovi za te godine bude u najmanju ruku u istoj visini, upravno tijelo je utvrdilo vrijednosne bodove kao da u tim godinama nisam imao staž osiguranja po osnovi nezaposlenosti.
Ne mogu reći da se kod obračuna mirovina radi o sustavnoj prevari umirovljenika, no u svakom slučaju radi se o sustavnom gaženju osnovnih ljudskih prava umirovljenika u postupcima kako tijela koje je donijelo prvostupanjsko rješenje, tako i tijela – upravnih i sudskih koji su rješavali po žalbi i tužbama, sve do Ustavnog suda koji nije uopće razumio temelj ustavne tužbe. Je li to rezultat odabira tih kadrova od strane stranaka koje su se mijenjale na vlasti neka prosude čitatelji ovog teksta. Na kraju želim istaći da sam sudionik Domovinskog rata u trajanju od više od 3 godine, i da kao takav nisam zaslužio ovakav tretman u postupcima državnih tijela, zaključio je umirovljenik.
Osobni podaci o autoru poznati su redakciji Hrvatskog glasnika.