Američka predsjednička kampanja se zahuktava, šest mjeseci do izbora veće izglede za još jedan mandat ankete daju Donaldu Trumpu. Može li Joe Biden preokrenuti trendove? O tome se razgovaralo u Otvorenom…
Američki izbori prate se pomno u cijelom svijetu, rezultati imaju posljedice za sve – što je ovoga puta ulog? – Ulog je velik, ulog je pozicija Amerike u odnosu na savez demokracija, rekao je kolumnist Jutarnjeg lista Željko Trkanjec. Dodao je da se nalazimo u trenutku kada se međunarodni poredak fragmentira te da je došlo do jačeg homogeniziranja zemalja čvrste demokracije – to su zemlje članice NATO-a i njihove saveznice na Pacifiku. – Pojava Trumpa u Bijeloj kući mogla bi dovesti u pitanje sve te stvorene saveze koji djeluju kao čvrsti kontrapunkt širenju negativnih, pa čak i pogubnih ideja, primarno Rusije, a u velikoj mjeri i Kine, rekao je Trkanjec. Također je naveo kako Trump najavljuje tarife na sav uvoz, pa i do 30 i više posto, što bi svjetsku ekonomiju dovelo u još goru situaciju.
Prof. dr. sc. Ivan Grdešić, dekan Fakulteta za međunarodne odnose i diplomaciju Sveučilišta “Libertas” i bivši veleposlanik RH u SAD, misli kako će cijela kampanja demokrata i Bidena biti oslonjena na to da je Trump prijetnja demokratskom i ustavnom poretku SAD-a, te da bi se slom demokratskih institucija prelio i na svijet i ojačao sve “desne populiste i autoritarne likove” koji bi “dobili vjetar u leđa”. – Riječ je ne samo o pitanju gospodarskog razvoja, suradnje i očuvanja savezništva, nego je riječ o temeljnom pitanju očuvanja demokratskih institucija u Sjedinjenim Državama, rekao je Grdešić.
Prof. dr. sc. Marijana Grbeša-Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti rekla je kako i na prošlim izborima puno birača Demokratske stranke nije bilo oduševljeno Bidenom, ali da su ti izbori bili referendum protiv Trumpa. – Sva istraživanja pokazuju da su prioriteti dosta drugačiji između republikanaca i demokrata između tema koje ih zanimaju, rekla je Grbeša-Zenzerović.
– Demokratima je zaista na prvom mjestu pitanje očuvanja demokracije, na drugom mjestu pobačaj i na trećem mjestu ekonomija. Republikancima je na prvom mjestu ekonomija – dakle, to je pitanje svih pitanja i inače za Amerikance na izborima – onda je kriminal i imigranti, dodala je.
Grbeša-Zenzerović rekla je i kako Biden trenutno nije baš u dobroj poziciji te da Trump ne samo da vodi u istraživanjima javnog mnijenja, već da njegovi birači puno zdušnije stoje iza njega, iako ni oni nisu oduševljeni Trumpom, nego što demokrati stoje iza Bidena.
Odgovorila je i na pitanje kako je moguće da demokrati i republikanci u SAD-u nisu iznjedrili neke nove političke zvijezde, već na predsjedničke izbore opet idu s istim kandidatima, u dobi od oko 80 godina:
Koliko će utjecati ekonomija
Trkanjec je istaknuo problem visoke inflacije u SAD-u. – Izbore u Americi u konačnici dobiva cijena galona goriva na pumpi, rekao je. – Kad je počeo cjenovni rat naftom, energijom u Europi, tada je Bidenu počela padati podrška u Americi, dodao je Trkanjec. – Ekonomski problemi su najteži udarac na Bidena, rekao je.
Grdešić je rekao da je sve što je Biden učinio – učinio za Trumpove birače.
– Socijalnu zaštitu, zdravstvenu zaštitu, pa i taj benzin je četiri puta jeftiniji nego u Hrvatskoj. Dakle, sva ta ekonomska argumentacija koja bi trebala biti važna za Trumpove birače, pa i onda i za demokratske birače, više nije ono što je bila prije. Nisu to više odlučujuće riječi kojima se dobiva Bijela kuća. Mislim da su i Amerikanci postali pomalo Europljani. I oni sve više imaju tu identitetsku politiku, to slijeđenje vrijednosti, to slijeđenje nekih fiktivnih pojmova o poretku, režimu, o močvari, o elitama… Pogotovo Trumpovi birači ne razmišljaju racionalno o gospodarskim temama. Kakva god da je gospodarska situacija u SAD-u, oni će glasati za Trumpa. To je sljedba, to nije izborno tijelo, poručio je.
“Bidenova najveća šansa”
Sjedinjene Američke Države ujedno potresaju studentski prosvjedi zbog rata u Gazi. Grbeša-Zenzerović rekla je kako istraživanja pokazuju da se više od 70 posto demokrata ne slaže s politikom SAD-a prema tom ratu, dok je taj postotak na strani republikanaca tek oko 30 posto. – Biden tu ima puno veći problem s onim što se događa, dodala je.
Trkanjec je među ostalim rekao da će izbore definirati neopredijeljeni birači, oni koji nisu ni demokrati ni republikanci, te da je tu ključna uloga sudskih procesa protiv Trumpa. – Ti birači mogu u jednom trenutku reći – “aha, dobro, Trump je kažnjen za pokušaj urušavanja ustavnog poretka”, i okrenuti mu leđa. To je Bidenova najveća šansa, poručio je.
Grdešić misli da će ankete koje ukazuju na Trumpovu prednost osvijestiti Bidenovo biračko tijelo.m- Nemaju oni za koga drugog glasati nego za njega, dodao je Grdešić.
Usput stručnjaci se čude američkom sustavu elektorata pa spominju besmislice kao na primjer da je Hillary Clinton imala puno više glasova od Trumpa (3milijuna), a izgubila izbore. To im je glavni argument zašto elektorski sustav ne valja. Veliki stručnjaci ne razumiju da u Americi predsjednika ne biraju direktno građani već države, a građani unutar saveznih država biraju kome su skloniji. Tako čuva se američka federacija preko autonomije saveznih država koje razmjerno doprinose izboru.
Da su ovi genijalni stručni komentatori u zadnjim danima Jugoslavije imali dominantan utjecaj onda bi mi sada vjerojatno živjeli u Jugoslaviji u kojoj bi po Miloševićevom modelu vrijedio princip “jedan čovjek jedan glas, a predsjednik Srbin bi zauvijek vladao”, rekao je Peternel, piše HRT.
