Home Izdvojeno Veliki Božićni prijem SNV-a, slavlje Pupovca, Save Štrbca i vlade SAO Krajne u egzilu!

Veliki Božićni prijem SNV-a, slavlje Pupovca, Save Štrbca i vlade SAO Krajne u egzilu!

by Ante R.

Na primanju SNV-a u povodu proslave Božića po julijanskom kalendaru dužnosnici iz Hrvatske i Srbije poslali su poruke o važnosti suradnje, a čelnik SNV-a Milorad Pupovac istaknuo da je izgradnja mira nespojiva s prakticiranjem pravednosti temeljenoj na kolektivizaciji krivnje.

“Historija u svojem dobru i zlu podiže razne kuće, a na nama je da spoznajemo i osvještavamo u kojoj od njih je pšenica za slavski kolač, za slavski hljeb. U toj spoznaji i svijesti ovisi koju ćemo prepoznati kao utočište svojeg historijskog opstanka”, istaknuo je u govoru predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.

Na tradicionalnom domjenku u hotelu Westin uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića bili su potpredsjednici Vlade Davor Božinović i Anja Šimpraga, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te ministrica kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek.

Domjenku su nazočili i izaslanik srbijanskog predsjednika za rješavanje problema nestalih s Hrvatskom Veran Matić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić, potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin, brojni zastupnici u Hrvatskom saboru te zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet, Božićni blagoslov vjernicima uputili su episkopi Srpske pravoslavne crkve, vladika Jovan Ćulibrk, slavonsko-pakrački episkop SPC-a i vladika Kirilo Bojović, episkop SPC-a i administrator Mitropolije zagrebačko – ljubljanske.

Pupovac je zahvalio svima koji su u proteklom razdoblju održavali poruku mira i obnavljali njezinu snagu, istaknuvši da “nije uvijek bilo kao što je danas”.

“Danas i ovdje treba reći u ime mnogih, a za dobro svih u ovoj zemlji, prostoru bivše Jugoslavije, i na drugim mjestima u današnjem svijetu, da je izgradnja mira nespojiva s prakticiranjem pravednosti koja se temelji na kolektivizaciji krivice”, poručio je.

Istaknuo je kako je pogrešno vjerovanje da se oslobođenje od kolektivne krivnje može postići političkim, sudskim ili vojnim kolektivnim okrivljivanjem i kažnjavanjem drugoga. “Takvo vjerovanje i na njemu zasnovano djelovanje, proizvodi jedino začarani krug dugotrajne i obnovljive nepravde”, istaknuo je Pupovac.

Plenković: Suradnja sa srpskom nacionalnom manjinom je izvorna

Premijer Plenković istaknuo je važnost suradnje Vlade sa srpskom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj. “Kada je riječ o suradnji (…), želim naglasiti jedan ključni aspekt: ta je suradnja izvorna, ona je naša, ona je rezultat međusobnog povjerenja i političke volje hrvatske Vlade i države, da strukturira odnos sa srpskom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj na način da zajednički radimo na miru, poštovanju i na poboljšanju položaja srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj”, istaknuo je Plenković.

Rekao je da su u proteklim godinama, zajedničkim odlascima na komemoracije u Vukovar, Knin, Škabrnju, Varivode i Grubore, poslane važne poruke o važnosti mira i pomirenja.

“Ali jednako tako ne posustajemo na onom temeljnom preduvjetu nakon svakog konflikta i sukoba, a to je istina. A istina znači i utvrđivanje odgovornosti za ratne zločine, i pronalazak svih nestalih. Te dvije teme važne su u odnosima između Hrvatske i Srbije”, poručio je Plenković naglasivši da će jedna od važnih tema, koju treba staviti na stol, biti i pitanje zastupljenosti hrvatske manjine u predstavničkim tijelima u Srbiji.

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Korlaet istaknuo je da je Zagreb otvoren grad, grad za sve te je podsjetio na projekte kojima grad doprinosi srpskoj zajednici, među kojima je i rad na izgradnji srpskog kulturnog centra u Preradovićevoj ulici.

Vojnić je istaknula da manjine mogu biti most, “ali ako se na obalama konstantno postavljaju ploče s upozorenjima, most nema svoju funkciju, svoju svrhu ako se još uvijek bojimo da će nas suprotna obala ugroziti”, a Matić se osvrnuo na napore za pronalaskom nestalih osoba. “Volio bih kada bi se činilo mnogo više. I dalje zaista mislim da je potrebno formirati zajedničke timove koji će raditi na potrazi za nestalima”, poručio je.

Na domjenku je uslijedila tradicionalna posveta te lomljenje česnice, božićne pogače u kojoj je kovanicu za sreću pronašao potpredsjednik Vlade Božinović.

Dodijeljene su i nagrade SNV-a te su Nagrade Svetozar Pribičević za unapređenje hrvatsko srpskih odnosa dodijeljene profesorici Antoniji Petričušić s katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu i Goranu Bukovcu, gradonačelniku Otočca.

Nagrada Diana Obexer Budisavljević, koja je posvećena principima solidarnosti, pravednosti i humanosti dodijeljena je Milovanu Kubatu, Nagrada “Diana Budisavljević” za pravednost i humanost dodijeljena je Marici Šeatović, predsjednici udruge Porodica protiv zaborava, koja se bori za prava srpskih civilnih žrtava rata u Hrvatskoj.

Nagrade “Dr. Gojko Nikoliš” za antifašizam dodijeljene su Neli Pamuković i Lazi Đokiću, a nagradu “Nikola Tesla” dodjeljujemo Predragu Ličini.

Odluka Vlade koja je učinila veliki ustupak SDSS-u i Pupovcu, ali i izazvala oduševljenje kod bivših dužnosnika SAO Krajne poput Save Štrbca

Vlada je otpisala troškove parničnog postupka u odnosu na tužbe vezane za Domovinski rat. Vijest je već idućeg dana objavio srpski Dokumentacijsko-informacijski centar Veritas kontroverznog Save Štrpca. Ovaj potez može se doživjeti kao ustupak čelniku Srpskog narodnog vijeća i koalicijskom partneru HDZ-a Miloradu Pupovcu pred izbore, piše portal Direktno.

Konkretno, otpisuju se nenaplaćene tražbine troškova parničnog postupka dosuđenih Republici Hrvatskoj pravomoćnim presudama donesenim nakon 31. srpnja 2003. godine, u postupcima koji se odnose na Domovinski rat pokrenutim na temelju Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija i Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, kojima su tužbeni zahtjevi odbijeni, a tužitelji obvezani Republici Hrvatskoj naknaditi troškove parničnog postupka.

Otpisuju se i nenaplaćene tražbine troškova parničnog postupka u postupcima koji se odnose na Domovinski rat radi naknade štete pokrenutim na temelju Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata i Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, kojima su tužbeni zahtjevi usvojeni, a tužitelji obvezani Republici Hrvatskoj naknaditi troškove parničnog postupka.

Što se još navodi u obrazloženju odluke
Također, otpisuju se nenaplaćene tražbine u regresnim parnicama koje se odnose na Domovinski rat za naknadu novčanih iznosa koje je Republika Hrvatska isplatila na temelju pravomoćnih presuda sukladno Zakonu o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata i Zakonu o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija. U odluci su naveli da se mogu otpisati i druge tražbine dosuđene Republici Hrvatskoj koje se odnose na Domovinski rat u određenim postupcima, dok će se za naplaćene tražbine izvršiti povrat.

Ovlašćuju se i nadležna državna odvjetništva da ne pokreću postupke naknade štete, a u pokrenutim postupcima naknade štete povuku tužbu, dok će se u pokrenutim postupcima u kojima se tužbe povuku svaka stranka snositi svoje troškove postupka. Za provedbu ove Odluke osniva se Povjerenstvo koje čine predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva financija i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Naime, Zakon o parničnom postupku propisuje da je stranka koja izgubi spor dužna protivnoj stranci naknaditi prouzročene parnične troškove. Troškovi koje ostvari državno odvjetništvo u zastupanju su prihod državnog proračuna. Iz Vlade su obrazložili da je najveći broj zahtjeva i tužbi zaprimljen tijekom 2003., 2004. i 2005. godine, nakon čega broj ovih predmeta pada. Procjena da je na temelju navedenih zakona pokrenuto od 1500 do 2000 zahtjeva, a poslije i tužbi pred nadležnim sudovima.

Samo 16 posto je platilo
Tek 16 posto tužitelja koji su bili obvezni platiti parnične troškove je platilo ili plaća te troškove, naveli su iz Vlade. Za iznose koje Republika Hrvatska isplati sukladno uvodno navedenim propisima, Republika Hrvatska ima pravo regresa. Većina takvih slučajeva nije naplativa ni u ovršnim postupcima, pojasnili su.

Međutim, iako su obveznici plaćanja u teškoj socioekonomskoj situaciji, na većinu navedenih slučajeva nije primjenjiva Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja jer navedenom Uredbom propisano da se sukladno navedenoj Uredbi ne mogu otpisati dugove i potraživanja s osnove stečenog bez osnove, stoji u odluci Vlade.

Prema dostupnim podacima, procjena je da je za provođenje ove Odluke potrebno oko 700.000 eura što su sredstva povrata, dok provedba ostalih odredbi ne iziskuje sredstva iz državnog proračuna, već rasterećuje državne i javne službe. Otpisivanje postojećih dugova kao i povrat naplaćenih sredstava kroz ovrhe i dobrovoljna plaćanja troškova postupka ima izravne učinke na socijalnu uključenost i zaštitu izravnih i neizravnih stradalnika Domovinskog rata, dodali su. Cijelu odluku možete pročitati pod zadnjom točkom dnevnog reda, točkom 23.