Home Svijet U UKRAJINI VLADA “KRVAVI” STATUS QUO U ratu iscrpljivanja, bojišnice stagniraju i kraj sukoba nije na vidiku Daljnji smjer rata mogla bi odrediti bitna odluka u ponedjeljak

U UKRAJINI VLADA “KRVAVI” STATUS QUO U ratu iscrpljivanja, bojišnice stagniraju i kraj sukoba nije na vidiku Daljnji smjer rata mogla bi odrediti bitna odluka u ponedjeljak

by Ante R.

Nije vjerojatno da će Ukrajina u prvoj polovici 2024. imati priliku prijeći na pozitivnu agendu i protjerati ruske trupe iz zemlje

Prošlo je skoro 700 dana otkako je Vladimir Putin 24. veljače 2022. počeo napad na Ukrajinu, a već mjesecima tamošnje borbe podsjećaju na Prvi svjetski rat. Rusi i Ukrajinci pokušavaju iscrpiti jedni druge, no unatoč masovnoj upotrebi artiljerije i dronova te golemom broju žrtava na obje strane, linija bojišta u 2023. pomaknula se samo nekoliko kilometara na par mjesta. To je krvavi status quo u kojem Rusija nije u stanju slomiti branitelje, a Ukrajina nema snage osloboditi svoje okupirane dijelove, piše Jutarnji.

Dokad može trajati takva situacija i čemu se nadati, vidi se iz opširne analize koju je objavio nezavisni portal Meduza u konzultaciji s vojnim stručnjacima.

Sudeći prema činjenici da je ruska vojska krajem prošle godine uspjela krenuti u ofenzivu, problem nadoknade ljudskih gubitaka trupa koje su djelovale u Ukrajini nije akutan, i to iako nije došlo do novog velikog vala mobilizacije. Međutim, to ne znači da Rusi nisu u problemima s ljudstvom. Zapadni analitičari procjenjuju kako bi ukrajinske trupe trebale nanijeti nenadoknadive gubitke ruskim oružanim snagama, a to je mjesečno 50-ak tisuća poginulih i teže ranjenih, i to će lišiti rusko zapovjedništvo mogućnosti da se “regenerira” borbeni potencijal trupa koje djeluju na fronti.

Nije u pitanju nemoguća misija jer je u prvih 15 mjeseci rata ruska vojska u Ukrajini gubila ljudstvo točno istom brzinom. Ruski gubici nisu smanjeni ni posljednjih mjeseci, što je vidljivo i iz skromnih uspjeha ove zime tijekom koje Rusija ne uspijeva probiti front ni u uvjetima nedostatka streljiva kod ukrajinskih oružanih snaga.

To se nadoknađuje artiljerijskom moći. Estonsko Ministarstvo obrane procjenjuje rusku proizvodnju granata kalibra 152 mm na 3,5 milijuna u 2023. (što je povećanje od tri puta u odnosu na 2021.) i 4,5 milijuna u ovoj godini. Najmanje još 350 tisuća granata kalibara 122 i 152 milimetra u Rusiju je prebacila Sjeverna Koreja, tako da će 2024. ruske oružane snage dnevno moći trošiti oko 12-13 tisuća granata, što je manje nego u ljeto 2022. kada su oslabljene ruske snage uzalud potrošile između 20.000 i 33.000 komada streljiva, ali više nego u gotovo bilo kojem trenutku 2023. godine.

Situacija je za Rusiju složenija s nabavom oklopnih vozila. Ruska je vojska lani svaki mjesec gubila oko 80 tenkova i stotine oklopnih vozila. Američke obavještajne službe procjenjuju da se udvostručila proizvodnja novih tenkova u Rusiji sa 100 na 200 godišnje, ali više od toga gotovo je nemoguće jer ruskoj vojnoj industriji nedostaju radnici i visokoprecizni alatni strojevi koji su prije rata nabavljeni na Zapadu.

Na drugoj strani, ukrajinska vojska i država u cjelini sve više ovisi o pomoći Zapada. To ima i prednosti jer Rusija ne može napasti zemlje članice NATO-a, ali i mane jer je sudbina Ukrajine povezana s političkim procesima u drugim državama, koje u Kijevu ne mogu kontrolirati ni na koji način. Dodatni je problem nesposobnost Zapada da proizvede potrebnu opremu i streljivo.

Ukrajina mjesečno treba 200 tisuća granata kalibra 155 mm, odnosno više od 6500 dnevno, kako bi zahvaljujući većoj preciznosti zadržala paritet s ruskim topništvom. Međutim, zapadna proizvodnja zaostaje za potrebama: Sjedinjene Države udvostručile su proizvodnju granata na 24 tisuće mjesečno, a države EU zajedno proizvode oko 50 tisuća projektila. To znači, da bi Ukrajina dobivala 200 tisuća granata svaki mjesec barem do početka 2025., Europa mora povećati ovogodišnju proizvodnju za 140 posto. Jednostavno, kako bi Ukrajina za nekoliko godina imala šanse za pobjedu, saveznici moraju aktivno povećavati isporuke oružja, a ne smanjivati ​​ih.

Sljedeće je pitanje tko će se boriti tim oružjem. Predsjednik Volodimir Zelenskij najavio je planove za mobilizaciju još 450-500 tisuća ljudi tijekom godine, što će povećati veličinu vojske za najmanje jedan i pol puta jer je trenutačno na fronti oko 300.000 Ukrajinaca. No, oskudnim financiranjem i stalnim potrebama za opskrbom protuzračne obrane te opskrbom i održavanjem zapadnih zrakoplova koji bi trebali stići u Ukrajinu u bliskoj budućnosti ukrajinske oružane snage vjerojatno neće moći formirati velik broj novih formacija. A bez takvih struktura sposobnih za izvođenje ofenzivnih operacija ubrzana mobilizacija dodatnih stotina tisuća vojnika nema smisla.

“Stoga možemo zaključiti da pobjeda Ukrajine u ratu iscrpljivanja ove godine vjerojatno neće biti moguća. U teoriji, to je moguće ostvariti u sljedećim godinama. Međutim, i poraz ukrajinskih oružanih snaga – osim ako opskrba oružjem sa Zapada iznenada ne prestane – također je malo vjerojatna”, zaključuje Meduza u analizi.

Ali, kakav scenarij se može očekivati ako zapadne države bitno reduciraju ili čak prekinu slati vojnu pomoć u Ukrajinu? Odgovor je jasan: došlo bi do katastrofe.

Prema ocjeni Marka Canciana, stručnjaka Američkog centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), već na ljeto će količine opskrbe pasti na najmanje 12 posto u odnosu na one tijekom ukrajinske protuofenzive u ljeto 2023. godine. To će dovesti do postupnog gubitka borbene učinkovitosti ukrajinske vojske koja je već izgubila sposobnost vođenja ofenzivnih operacija, a do ranog proljeća čak će i lokalni protunapadi protiv napredujućih ruskih trupa biti teško ostvarivi. Osim toga, protuzračna obrana zemlje će oslabjeti, što će Rusiji omogućiti nekažnjeno udaranje ciljeva u pozadini.

U takvim bi okolnostima već početkom ljeta ukrajinskim oružanim snagama bilo teško obuzdati ruske napade. Na kraju bi fronta bila probijena, a ruske oružane snage ostvarit će velike teritorijalne dobitke. Ukrajinske vlasti tada neće čekati potpuni kolaps, nego će se pokušati nagoditi s Vladimirom Putinom. Mark Cancian ipak dodaje kako je ovaj scenarij malo vjerojatan jer će se 8. siječnja Senat i Kongres vratiti s novogodišnjih praznika i gotovo sigurno odobriti novi paket pomoći. Pentagon će nakon toga otvoriti svoja skladišta za Ukrajinu.

Ali, sve u svemu, malo je vjerojatno da će Ukrajina u prvoj polovici 2024. imati priliku ponovno prijeći na pozitivnu agendu i protjerati ruske trupe iz svoje države. Stoga će glavna zadaća ukrajinskih oružanih snaga biti obuzdavanje ruske ofenzive, no i za postizanje tog “negativnog cilja” također će im biti potrebna opskrba streljivom i opremom sa Zapada, piše Jutarnji.