Proslavljeni hrvatski nogometaš, osvajač brončane medalje na Svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj i bivši izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Igor Štimac gostovao je u emisiji Fenomen tjedna, koju uređuje i vodi Marin Vlahović. Govorio je o hrvatskom suverenitetu, političkim podjelama, Domovinskom ratu, povratku komunističkih simbola u javni prostor i potrebi okupljanja domoljubnih snaga.
Štimac smatra da Hrvatskoj nije potrebno novo ideološko razvrstavanje, nego okupljanje ljudi kojima su važni nacionalni identitet, dostojanstvo građana i poštenje u državnim institucijama.
„Nama je potrebna Hrvatska koja će disati zajedno, bez obzira na nekakve ideološke smjerove i sve ono čemu svjedočimo danas”, poručio je Štimac.
Dodao je kako bi političko okupljanje radije nazvao domoljubnim ujedinjenjem, čiji je cilj sačuvati hrvatski suverenitet, vratiti dostojanstvo hrvatskom čovjeku i obnoviti povjerenje građana u sustav.
Štimac: Hrvatska se mora probuditi
Štimac smatra da su političke podjele postale prepreka zajedničkom djelovanju te da se u javnosti premalo pozornosti posvećuje pitanjima koja izravno utječu na budućnost države.
„Vrijeme je za istinu. Vrijeme je za pravednost, vrijeme za povratak poštenja na ove prostore. Ali prije svega za borbu za očuvanje suvereniteta”, istaknuo je.
Govoreći o potrebi okupljanja domoljubnih snaga, naglasio je da ono ne bi smjelo biti ograničeno samo na političku desnicu. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj postoje i ljudi lijevih uvjerenja koji vole svoju državu i žele njezino uređeno, pošteno i suvereno funkcioniranje.
Štimac je pritom ustvrdio da današnja politička ljevica ne zastupa dovoljno socijalne interese građana te da se dio političkih i društvenih aktera više bavi ideološkim pitanjima nego problemima hrvatskih radnika, poljoprivrednika i poduzetnika.
Kako je Hajduk 1990. skinuo petokraku s dresa
Jedan od središnjih dijelova razgovora odnosio se na događaje iz 1990. godine, kada su nogometaši Hajduka tijekom turneje u Australiji nastupili bez petokrake na dresovima.
Štimac je objasnio da se prije odlaska na turneju govorilo o povratku povijesnog Hajdukova grba s hrvatskom šahovnicom, ali da uprava kluba nije donijela očekivanu odluku.
Igrači su se tako našli u neugodnoj situaciji. S jedne strane, među hrvatskim iseljenicima u Australiji prodavali su suvenire s povijesnim Hajdukovim grbom, a s druge su trebali nastupati u dresovima s petokrakom.
Štimac je ispričao da je svjesno, u dogovoru s tadašnjim kapetanom Pralijom, vratarom i drugim suigračima, sudjelovao u odluci o uklanjanju zvijezde s dresova.
„Ja imam tvrd stav kada netko želi manipulirati sa mnom. Kada želi iz bilo kojih interesnih razloga natjerati mene da napravim nešto, to je nemoguće”, rekao je Štimac, objašnjavajući razloge svojeg postupka.
Prema njegovu svjedočenju, igrači su utakmice na australskoj turneji odigrali bez klupskog grba na dresovima. Time su, kako je objasnio, željeli potaknuti upravu i skupštinu Hajduka da konačno odluče kakav će grb klub nositi.
Štimac tvrdi da mu je ponuđeno 500 dolara da ostane u Australiji
Govoreći o posljedicama te odluke, Štimac je ispričao da su ga nakon jedne utakmice pozvale dvije osobe povezane s tadašnjim vodstvom kluba. Prema njegovim riječima, upozorile su ga da bi po povratku u Hrvatsku mogao biti priveden i pozvan na odgovornost zbog organiziranja uklanjanja petokrake.
Tvrdi da mu je tada na stol stavljeno 500 dolara uz savjet da bi mu bilo bolje ostati u Australiji nego se vratiti u domovinu.
Štimac je rekao da je novac uzeo i da je iskorišten za potrebe momčadi, ali da se ipak vratio u Hrvatsku. Prema njegovu opisu, igrače je po povratku dočekala velika skupina navijača.
Dvadeset godina poslije ponovno je govorio o tom događaju na obilježavanju povratka povijesnog Hajdukova grba. Tada je, kako je ispričao, uslijedila tužba osobe koju je povezao s događajima u Australiji. Tužitelj je, prema Štimčevim riječima, tražio povrat novca i naknadu zbog duševnih boli i štete za političku karijeru.
Štimac je naveo da je sud presudio u njegovu korist.
„Pod petokrakom je napadnuta Hrvatska”
Štimac je uklanjanje petokrake s Hajdukova dresa povezao s raspadom Jugoslavije i početkom stvaranja samostalne hrvatske države.
Podsjetio je da su nogometaši Hajduka u to vrijeme bili suočeni s političkim pritiscima te da su, prema njegovu mišljenju, morali odlučiti žele li nastupati s obilježjem koje je za velik dio hrvatskog naroda predstavljalo simbol komunističkog režima.
„Branili smo se od agresora koji je upravo pod tom petokrakom i njezinom krinkom napao Hrvatsku”, rekao je Štimac, iznoseći svoje viđenje povijesnog značenja tog simbola.
Odbacio je pokušaje relativiziranja razdoblja komunističke Jugoslavije i upozorio na, kako smatra, nedovoljno vrednovanje Domovinskog rata u dijelu javnog prostora.
Govoreći o današnjem isticanju petokrake i obilježavanju antifašističkih datuma, Štimac je postavio pitanje kako se takve pojave uklapaju u odnos prema žrtvama komunističkog režima i hrvatskom iskustvu iz Domovinskog rata.
Pritom je iznio oštru kritiku političkih i društvenih aktera koje smatra zagovornicima jugoslavenskog nasljeđa.
Udba, privatizacija i političko nasljeđe raspada Jugoslavije
U razgovoru se osvrnuo i na političke procese tijekom raspada Jugoslavije te na razdoblje stvaranja hrvatske države. Izrazio je uvjerenje da su strukture bivših jugoslavenskih službi zadržale znatan utjecaj u novim državama nastalima raspadom zajedničke države.
Štimac je ustvrdio da je dio tih struktura sudjelovao u preuzimanju vodećih položaja i da je privatizacija tijekom Domovinskog rata ostavila teške posljedice.
Posebno je istaknuo da se privatizacija vrijednih poduzeća odvijala dok su hrvatski branitelji ginuli na prvim crtama bojišta.
Kikaš: Špijunirao me Manolićev čovjek, nudim milijun dolara onome tko otkrije istinu
Istodobno je prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu pripisao zaslugu za prepoznavanje potrebe političke pomirbe radi stvaranja države. Smatra da je Hrvatska u prvim godinama samostalnosti ostvarila povijesni cilj, ali da nije izgradila sustav kakav su građani očekivali.
„Danas smo u tom trenutku da se suočavamo sa svim pošastima koje nas vode ka samouništenju jer nemamo politike koje su suverene, nemamo politike koje su domoljubne”, poručio je Štimac.
Hrvatski branitelji srpske nacionalnosti ne smiju biti zaboravljeni
Štimac je u razgovoru posebno upozorio na položaj hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su sudjelovali u obrani Hrvatske tijekom Domovinskog rata.
Naglasio je da se u javnim raspravama često zanemaruju njihova uloga i doprinos, dok se, prema njegovu mišljenju, istodobno previše toleriraju oni koji osporavaju hrvatsku državnost.
„Pa Bože dragi, Hrvatsku je branilo i tisuće hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Mi o njima ne vodimo računa”, rekao je.
Za Štimca domoljublje nije pitanje pripadnosti određenoj političkoj opciji, nego odnosa prema Hrvatskoj i njezinoj budućnosti. Domoljubima smatra sve one koji žele uređenu, poštenu i suverenu državu te su spremni braniti njezin identitet.
Štimac: Hrvatska mora vratiti povjerenje građana u institucije
Na kraju razgovora Štimac se osvrnuo na stanje u hrvatskom pravosuđu i odnos građana prema državnim institucijama.
Smatra da se autoritet države ne može graditi samo na zakonima i formalnim pravilima, nego i na uvjerenju građana da se zakoni primjenjuju jednako na sve.
Upozorio je na rašireno nepovjerenje u pravosuđe i ocijenio da građani imaju razloga sumnjati u sustav kada smatraju da se pojedine odluke donose pod utjecajem nečijih interesa.
„Pravosuđe i zakoni moraju biti jednaki za svakoga”, poručio je.
Prema njegovu mišljenju, povratak povjerenja u institucije, zaštita nacionalnog identiteta i okupljanje ljudi kojima je Hrvatska na prvome mjestu ključni su preduvjeti za promjenu smjera kojim se država kreće.
Štimčeva poruka iz emisije Fenomen tjedna bila je jasna: Hrvatskoj je potrebno domoljubno okupljanje koje će nadilaziti ideološke podjele, vratiti povjerenje građana u institucije i zaštititi hrvatski suverenitet.
