Škombra ili vrnut sinonimi su morske ribe iz porodice skušovki, u Hrvatskoj poznatije pod nazivom skuša. Smatra se najukusnijom plavom ribom Jadrana i vrlo je tražena. No, osim ugode koje pruža nepcu, s obzirom na njezin pozitivan zdravstveni učinak na organizam bilo bi poželjno dati joj prednost prilikom izbora tjednog jelovnika.
U kemijskom sastavu skuše ima mnogo bjelančevina i masti, a više ih ima u ribama ulovljenim tijekom zime u sjevernijim krajevima. Uobičajena količina masnoće je 13 grama, što je dovoljno da se riba definira kao masna. Bjelančevina je prosječno 18 grama i apsorbiraju se tri puta brže od bjelančevina u govedini.
Skuša je niskokalorična riba. Da bismo dobili dnevni unos kalorija, trebali bismo pojesti otprilike 700 grama ribe, ali ne smijemo zaboraviti na masnoće koje se u njoj nalaze, prenosi Krstarica.
Nezasićene masne kiseline
Skuša ima velike količine nezasićenih masnih kiselina pa je kao kao namirnica vrijedna i prepuna antioksidansa. Oni pomažu u jačanju staničnih membrana organizma na račun neutralizacije slobodnih elektrona.
To su radikali koji mogu probiti stanične stijenke i umanjiti njihovu aktivnost. To dovodi do pojave niza bolesti, uključujući onkološke. Da biste to izbjegli, važno je jesti prave proizvode.
Nije slučajno što se djeci daje riblje ulje – ono je puno nezasićenih masnih kiselina. Kemijski sastav skuše ima blagotvoran učinak na skladan rast i razvoj djece te je vrlo korisna za trudnice i dojilje.
Minerali i B vitamin
Kako bi se izbjegla neravnoteža između rasta i razvoja unutarnjih organa kod adolescenata, skuša bi trebala biti prisutna u njihovoj prehrani.
Minerali su vrijedne komponente skuše. Sadrži kalij, fosfor, fluor, sumpor, cink, klor, natrij. To su mikroelementi od velike koristi. Cijeli spektar B vitamina sadržan je u ovoj ribi. Visoka je koncentracija vitamina B12 i vitamina PP.
Vitamin B pomaže u sintezi DNA i sudjeluje u metabolizmu masti. Česta konzumacija skuše regulira šećer u krvi, pomaže probavnom sustavu i jača živčani sustav. Pomaže u stvaranju hemoglobina i zasićenju kisikom.
Fosfor
Zahvaljujući mastima i nezasićenim masnim kiselinama, vrlo je blagotvoran za mozak, kožu i kosu. Visoka koncentracija fosfora pomaže u izgradnji mnogih enzima koji su pokretači kemijskih reakcija u stanicama.
Cjelokupnu vitalnost organizma može osigurati samo jedna vrsta ribe. Fosforna kiselina u skuši je tkivo ljudskog kostura, zbog čega je vrlo korisna za zdravlje djece, ali i za odrasle, s obzirom da s godinama imaju problema s mišićno-koštanim sustavom.