Skupine koje zagovaraju prava južnoafričke etničke grupe Afrikanera u subotu su objavile da njezini članovi ne žele napustiti Južnoafričku Republiku usred spora u pogledu odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa po kojoj zemlji kani obustaviti pomoć, kao razlog navodeći rasnu diskriminaciju bjelačke manjine.
“Mi se ne želimo preseliti drugdje i od naše djece nećemo tražiti da se sele u druge zemlje”, rekao je Kallie Kriel, izvršni direktor nevladine organizacije AfriForum, predstavnik bjelačke zajednice koja govori afrikaans.
Kriel je kazao da će surađivati s južnoafričkom i američkom vladom u nastojanju da se pronađe rješenje za probleme Afrikanera.
Konferenciju za novinare održali su pripadnici AfriForuma i sindikata Solidarnost kao reakciju na Trumpovu izvršnu uredbu objavljenu u petak, kojom se nudi preseljenje Afrikanerskih izbjeglica.
Bjelačko stanovništvo Južnoafričke Republike, koje čini manje od 10 posto stanovništva, i danas posjeduje većinu privatnog zemljišta u zemlji, čak i nakon više od 30 godina od ukidanja rasističkog apartheida.
Južnoafrička vlada je u subotu priopćila da je Trumpova izvršna uredba “kampanja dezinformacija i propagande” i da joj nedostaje “činjenične točnosti”.
Etničku grupu Afrikanera čine potomci nizozemskih doseljenika i prognanih francuskih protestanata.
Premda se Afrikaneri ispočetka nisu profilirali kao posebna etnička grupa, nakon britanskog osvajanja kolonije Cape na jugu Afrike krajem 18. stoljeća, do izražaja su počele dolaziti i jezične i kulturne, ali i političke razlike između Afrikanera i angloafrikanaca. Afrikaneri su dotad već razvili poseban kreolski jezik zvan afrikaans.
Američki sudac blokira Muskov nadzor plaćanja ministarstva financija
Danas mnogi naziv Afrikaner smatraju “politički nekorektnim” je je to podsjetnik na prevladanu mračnu prošlost.
Trump potpisao uredbu o smanjenju financiranja JAR-a zbog zemljišne politike i Međunarodnog kaznenog suda
Predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu naredbu o smanjenju američke financijske pomoći Južnoj Africi, priopćila je Bijela kuća u petak, navodeći kao razlog neodobravanje njezine zemljišne politike i njezinu tužbu za genocid pred Međunarodnim sudom pravde protiv saveznika Washingtona Izraela.
Sjedinjene Države dodijelile su gotovo 440 milijuna dolara pomoći Južnoj Africi 2023., pokazuju najnoviji podaci američke vlade.
Južnoafričko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u subotu da izvršnoj uredbi “nedostaje činjenična točnost i da ne prepoznaje duboku i bolnu povijest južnoafričkog kolonijalizma i apartheida”.
Bijela kuća je rekla da će Washington također formulirati plan za preseljenje bijelih južnoafričkih farmera i njihovih obitelji kao izbjeglica.
Rečeno je da će američki dužnosnici poduzeti korake za davanje prioriteta humanitarnoj pomoći, uključujući prihvat i preseljenje kroz Američki program za prihvat izbjeglica za Afrikanere u Južnoj Africi, koji su uglavnom bjelački potomci prvih nizozemskih i francuskih doseljenika.
Južnoafričko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako je “ironično da izvršna uredba predviđa izbjeglički status u SAD-u za skupinu u Južnoafričkoj Republici koja je i dalje među ekonomski najpovlaštenijima, dok se ranjivi ljudi u SAD-u iz drugih dijelova svijeta deportiraju i uskraćuje im se azil unatoč stvarnim poteškoćama”.
Trump je rekao, bez navođenja dokaza, da “Južna Afrika konfiscira zemlju” i da se prema “određenim klasama ljudi” postupa “jako loše”.
Elon Musk, milijarder rođen u Južnoj Africi koji je blizak Trumpu, rekao je da su bijeli Južnoafrikanci žrtve “rasističkih zakona o vlasništvu”.
Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa, koji je prošlog mjeseca potpisao zakon u svrhu da se državi olakša eksproprijacija zemljišta u javnom interesu, brani tu politiku. Rekao je da vlada nije konfiscirala nikakvu zemlju i da je politika usmjerena na izjednačavanje rasnih nejednakosti u vlasništvu nad zemljom u naciji s crnačkom većinom.
Ramaphosa je rekao da Južna Afrika “neće biti maltretirana”.
Južna Afrika ima povijest kolonijalnih osvajanja i oduzimanja posjeda što je gurnulo crnačku većinu u prenapučena gradska naselja i ruralne rezervate.
Britanski imperijalni gospodari zemlje dali su većinu poljoprivrednog zemljišta bijelcima. Godine 1950. Afrikanerska nacionalna stranka donijela je zakon kojim je uzela 85% teritorija i izbacila 3,5 milijuna crnaca iz domova njihovih predaka.
U 30 godina koliko je Afrički nacionalni kongres na vlasti, nešto povrata zemlje dogodilo se po modelu “voljan kupac, voljni prodavač”, ali kritičari su to osudili kao bolno sporo i optužili bijele zemljoposjednike za gomilanje.
Bijeli zemljoposjednici još uvijek posjeduju tri četvrtine slobodnog poljoprivrednog zemljišta Južne Afrike. To je u suprotnosti s 4% u vlasništvu crnaca, koji čine 80% stanovništva u usporedbi s oko 8% bijelaca, prema posljednjoj reviziji zemljišta iz 2017. godine.
Washington se također žalio na tužbu koju je Južnoafrička Republika pokrenula pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), u kojoj je optužila Izrael za genocid zbog izraelskog vojnog napada na Gazu u kojem su ubijeni deseci tisuća i koji je izazvao humanitarnu krizu.
Izrael poriče optužbe i kaže da je djelovao u samoobrani nakon smrtonosnog napada palestinskih militanata Hamasa 7. listopada 2023.
Bijela kuća je taj slučaj navela kao primjer južnoafričkog stava protiv Washingtona i njegovih saveznika. (Hina)
