Naslovnica Tags Objavi tag s "članstvo u EU"
Tag:

članstvo u EU

IzdvojenoVijesti

Jandroković: Skoplje ima političku i ekspertnu potporu Hrvatske za članstvo u EU-u

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Hrvatska će nastaviti pružati političku, institucionalnu i ekspertnu potporu Sjevernoj Makedoniji u njezinoj težnji za članstvo u Europskoj uniji, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u četvrtak u Skoplju na sastancima s premijerom Hristijanom Mickoskim i predsjednicom Gordanom Siljanovskom-Davkovom, priopćio je Hrvatski sabor. 

Jandroković je ponovio da će Hrvatska nastaviti snažno podržavati Sjevernu Makedoniju na njezinom putu prema članstvu u Europskoj uniji, pružajući stalnu političku, institucionalnu i ekspertnu potporu.

Siljanovska – Davkova zahvalila je na snažnoj i vrlo konkretnoj hrvatskoj potpori te istaknula važnost ujednačenih standarda i izbjegavanja bilateralizacije tijekom eurointegracijskog procesa država kandidatkinja.

Podsjetio je kako je od svih država članica Europske unije upravo Hrvatska najprisutnija u Sjevernoj Makedoniji kada su u pitanju twinning projekti, od kojih je dosad uspješno provedeno ili se trenutačno provodi njih ukupno 18.

Čelnici država članica EU usvojili zaključke o europskoj obrani: Utvrđen prvi popis prioritetnih područja za djelovanje

Kontinuiran i kvalitetan politički dijalog

Na oba sastanka potvrđeni su odlični bilateralni odnosi i kvalitetan politički dijalog.

Kontinuirani politički dijalog dviju država dodatno je osnažen nakon službenog posjeta premijera Mickoskog Hrvatskoj krajem kolovoza prošle godine, kada je potpisana Zajednička izjava o daljnjem jačanju bilateralnih odnosa na područjima od obostranog interesa, kao i dva sporazuma o sektorskoj suradnji.

Kao posebno važan aspekt bilateralnih odnosa istaknuto je i istinsko prijateljstvo između građana Hrvatske i Sjeverne Makedonije, temeljeno na međusobnom razumijevanju i uvažavanju, zajedničkoj povijesti te na snažnom angažmanu pripadnika hrvatske manjine u Sjevernoj Makedoniji i makedonske u Hrvatskoj, ističe se u priopćenju.

Jandroković je također izrazio nadu da će hrvatska manjina u budućnosti biti uvrštena u Ustav Republike Sjeverne Makedonije, o čemu je u srijedu razgovarao s Hrvatima koji žive u Sjevernoj Makedoniji.

Jandroković je prvo s premijerom pa s predsjednicom Sjeverne Makedonije razgovarao o situaciji o geopolitičkim izazovima, situaciji na jugoistoku Europe i naporima da se postigne mir u Ukrajini, za koji predsjednik Hrvatskog sabora ističe da mora biti “održiv i pravedan”.

Drugog dana posjeta održao je i sastanak sa Skupinom prijateljstva s Hrvatskim saborom u Sobranju Sjeverne Makedonije te s članovima Hrvatskog poslovnog kluba, odnosno s predstavnicima hrvatskih tvrtki koje posluju u Sjevernoj Makedoniji. – Hina.

VIDEO Vukovarska heroina napada Vukovarsko-srijemsku županiju, bastion HDZ-a: Dosta je bilo naslovnica s crnom kronikom

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
SvijetVijesti

Trumpova politika “obesmislila” EU, čelniku RS “glupo trčati na tu stranu”: Dodik najavio odustajanje od ključnog vanjskopolitičkog cilja BiH

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik ustvrdio je u četvrtak kako je politika američkog predsjednika Donalda Trumpa obesmislila proces europskih integracija pa je najavio kako će to imati utjecaj i na stanje u BiH jer će Republika Srpska revidirati svoju načelnu potporu za priključenje Europskoj uniji.  

Dodik je pred novinarima u Banjoj Luci kazao kako dosadašnji postupci predsjednika SAD-a Trumpa govore da će Europa imati dosta problema s Amerikom pa je “glupo trčati na tu stranu” odnosno težiti ka punopravnom članstvu u EU-u što je ključni vanjskopolitički cilj za kojega se odlučila BiH kao država i oko čega je do sada postojala kakva-takva suglasnost među svim političkim strankama u toj zemlji koje su uglavnom posvađane oko svih drugih ciljeva i politika.

“Europski put je štetan za RS. On joj oduzima institucionalne kapacitete i ovlasti”, kazao je Dodik u četvrtak.

Nastavak i ubrzanje procesa europskih integracija bio je i temelj sporazuma o koaliranju kojega su nakon izbora 2022. godine sklopiti Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), HDZ BiH i bošnjačko-građanska “trojka” koju čine SDP BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka.

U prvih godinu i pol mandata uspjeli su osigurati suglasnost Europskog vijeća za otvaranje pregovora o pridruživanju no nakon ožujka 2024. godine kada je ta odluka donesena, u BiH je zaustavljena provedba reformi pa za sada nema niti naznaka kada bi pregovarački proces mogao početi.

Usvajanje dodatnih reformskih zakona na kojima je inzistirala EU kočio je upravo Dodikov SNSD što je “trojku” potaknulo da u siječnju proglasi raspad vladajuće koalicije i pozove na uspostavu nove iz koje bi bio izbačen SNSD a zamijenile ga sadašnje oporbene stranke iz RS.

One su na to načelno i pristale no HDZ BiH za sada oklijeva prihvatiti tu ponudu upozoravajući kako se u takvom scenariju mogu očekivati nove blokade.

Aludirali su time na činjenicu da Dodikov SNSD i dalje ima tri od pet zastupnika u klubu Srba u Domu naroda parlamenta BiH i tako kontrolira kvorum u tom tijelu a bez njegove potvrde ne može stupiti na snagu niti jedan zakon kojega donese Zastupnički dom iako bi u njemu postojala matematička većina za novu koaliciju koju želi “trojka” i koja je ranije uz potporu srpske oporbe uspjela smijeniti SNSD-ovog Nebojšu Radmanovića iz kolegija tog doma.

Za Dodika Zastupnički dom parlamenta BiH sada “više nije ustavan” jer u kolegiju nema zastupnika iz reda Srba a uz to je istaknuo kako bez odluka Doma naroda ništa ne može biti riješeno.

“U tome se mnogi ne snalaze”, ocijenio je Dodik čija je stranka već podnijela inicijativu za smjenu ministra vanjskih poslova BiH i lidera NiP-a Elmedina Konakovića.

“Trojka” je gotovo istodobno pokrenula inicijativu za smjene državnih ministara financija i vanjske trgovine Srđana Amidžića i Staše Košarca koje je postavio Dodik.

O tome bi narednog tjedna trebao raspravljati Zastupnički dom a iz Stranke demokratske akcije (SDA) već su najavili kako će iz svojih razloga poduprijeti smjenu Konakovića dok će oporbeni srpski zastupnici glasati za smjene Amidžića i Košarca.

No konačnu odluku o eventualnim smjenama trojice ministara opet mora potvrditi Dom naroda državnog parlamenta a neizvjesno je hoće li tamo biti potrebne većine. – Hina.

Izrael se povlači iz UN-ova vijeća za ljudska prava – ministar

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
SvijetVijesti

Kompromisi neizbježni za nastavak europskog puta BiH: EU poziva političare na odgovornije ponašanje

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Bosna i Hercegovina i dalje ima priliku napredovati na putu ka članstvu u Europskoj uniji a hoće li u tome uspjeti isključivo je stvar spremnosti njenih političara da surađuju, poručio je glavni ravnatelj Općeg ravnateljstva za susjedstvo i proširenje pri Europskoj komisiji Gert-Jan Koopman.

On je boravio u dvodnevnom posjetu BiH u nastojanju da političare u toj zemlji uvjeri u to kako moraju postići kompromise i nastaviti europski put koji je blokiran od ožujka kada je Europsko vijeće formalno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora uz uvjet usvajanja dodatnih reformskih zakona. No niti jedan od traženih zakona do sada nije usvojen u parlamentu BiH a u toj zemlji nisu uspjeli usuglasiti ni program reformi nužan za pristup fondu od šest milijardi eura osiguranih kroz Plan rasta za zapadni Balkan.

Koopman je tijekom odvojenih susreta s političarima u Sarajevu pozvao da se ta prilika ne propusti, potvrdili su u utorak iz delegacije EU u BiH.

“Pozvao je donositelje odluka da usuglase neriješena pitanja koja su spriječila domaće vlasti da finaliziraju reformsku agendu, a čime bi se u konačnici omogućilo Bosni i Hercegovini da dobije sredstva u okviru instrumenta za reformu i rast iz Plana rasta“, stoji u priopćenju.

Koopman je u Sarajevu boravio na početku tjedna u kojemu se očekuje da političari iz BiH dokažu jesu li spremni realizirati prošlotjedni načelni dogovor postignut na sastanku u Banjoj Luci da deblokiraju provedbu reformi. Novi sastanak najavili su za srijedu u Sarajevu.

Aktualna predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja se također sastala s Koopmanom nakon toga je izjavila kako sada vjeruje da je napredak ipak moguć. “Mislim da smo tu na dobrom putu da dođemo do konačnih rješenja”, izjavila je Cvijanović.

Podsjetila je kako je ostala sporna provedba dvije od 113 reformskih mjera na kojima je inzistirala Europska komisija kako bi dala zeleno svjetlo BiH za pristup fondu iz Plana rasta i smatra kako tu postoje mogućnosti da se postigne dogovor a da se istodobno poštuje ustavni okvir kakav je na snazi u BiH.

Iz Republike Srpske ranije su odbili zahtjev iz Bruxellesa da se što prije popuni Ustavni sud BiH s dva nedostajuća suca koje bira parlament tog entiteta a njegov čelnik Milorad Dodik odbacio je i prijedlog novog zakona o sudovima po kojemu bi sjedište Prizivnog odjela Suda BiH bilo u Istočnom Sarajevu. Tražio je da sjedište bude u Banjoj Luci.

U BiH su se nadali kako će do kraja godine otvoriti pristupne pregovore no još nisu odredili glavnog pregovarača osim što su se suglasili da ta pozicija treba slijediti etnički balans u tijelima državne vlasti pa bi u ovoj fazi to bila osoba srpske nacionalnosti. – Hina.

Ukrajina obilježava 1000 dana ruske invazije: Tisuće izgubljenih života, vojni gubici katastrofalni, za Zelenskog “Minska 3 neće biti”

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
SvijetVijesti

Američki veleposlanik prozvao Dodika za stalne sukobe i blokade: BiH je u dubokoj krizi, u EU neće još desetljećima

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Nastave li se političari u Bosni i Hercegovini ponašati kao do sada toj će zemlji trebati desetljeća da postane članicom Europske unije, ocijenio je američki veleposlanik u BiH Michael Murphy koji je uz to korupciju i manipulacije označio glavnim razlogom opstanka “etnonacionalističkih” stranaka na vlasti.

Murphy, koji je za veleposlanika SAD kao karijerni diplomat postavljen tijekom administracije Joea Bidena, odlazi potkraj godine iz Sarajeva. U intervjuu za medije u Republici Srpskoj u ponedjeljak je još jednom prozvao čelnika tog entiteta Milorada Dodika kao jednog od najodgovornijih za stalne sukobe i blokade koji, uz ostalo, priječe brži napredak na putu ka članstvu u EU.

“BiH je u prilično dubokoj krizi. Možda u jednoj od najozbiljnijih od 90-ih godina prošlog stoljeća. Etnonacionalizam je gori, korupcija je gora, nedostaje ekonomskih mogućnosti i privrednih prilika“, upozorio je Murphy u intervjuu za portal Srpskainfo istaknuvši kako zbog toga puno ljudi odlazi iz BiH.

Istaknuo je kako za to vrijeme političari poput Dodika nastavljaju zgrtati osobno bogatstvo, dok većina običnih ljudi živi loše i zapravo je to ono što ugrožava opstanak i entiteta, a ne politika SAD, uključujući tu sankcije.

Murphy vjeruje da se, bez obzira na pobjedu Donalda Trumpa, politika SAD koja se temelji na potporu opstanku i cjelovitosti BiH neće promijeniti pa bi s tim trebali računati i svi oni koji misle da će nova američka administracija donijeti i potpuno novu politiku.

Po njegovu mišljenju bitan problem u BiH je upravo vladavina etnonacionalističkih stranaka koje stečenu vlast koriste za manipulacije tako što, koristeći strah birača i održavajući koruptivne mreže potpore, osiguravaju za sebe glasove na izborima.

Ništa od Taurusa: Njemačka ne šalje dalekometne rakete, Baerbock se slaže s Bidenom oko korištenja dalekomentih projektila

Smatra kako je stoga nužno što prije osigurati bolji integritet izbornog procesa, ali i da je potrebno da Ured visokog predstavnika (OHR) nastavi djelovati sve dok se stanje u zemlji trajno ne stabilizira.

“BiH se neće pridružiti Europskoj uniji u 2025., ako se nastavi ovim tempom koji sada koriste političari. Kada čujemo retoriku Dodika i nekih drugih, shvatimo da će taj proces trajati desetljećima. Što se tiče OHR i uloge kakvu ima u BiH, smatram da može biti dopuna poslu koji EU obavlja ovdje”, kazao je Murphy.

Na izjave američkog veleposlanika odmah je ljutio reagirao Dodik nazvavši ga “najvećim trovačem javnog prostora, spletkarošem i korumpiranim zaštitnikom zločinaca i kriminalaca” “Koristi posljednje dane da dodatno zagadi odnose u BiH”, napisao je Dodik na društvenoj mreži X. – Hina.

Čović: Herceg-Bosna osnovana na dan pada Vukovara branila se od istih agresora

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoSvijetVijesti

Izvješće Europske komisije otkriva glavne prepreke Srbije i BiH ka članstvu u EU

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Srbija nije uvela sankcije protiv Rusije, zadržala je odnose na visokoj razini s tom zemljom te intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanja o njezinu strateškom smjeru, kaže se u nacrtu izvješća Europske komisije o napretku te zemlje prema članstvu u Europskoj uniji.

“Srbija se još nije uskladila ni s jednom restriktivnom mjerom protiv Ruske Federacije kao ni s većinom izjava visokog predstavnika o tom pitanju. Zadržala je odnose na visokoj razini s Ruskom Federacijom i intenzivirala odnose s Kinom što otvara pitanje strateškog smjera Srbije”, piše u nacrtu izvješća za Srbiju u koji je Hina imala uvid.

Komisija će u srijedu objaviti paket o proširenju čiji su ključni dio izvješća s ocjenama o napretku u reformama svake od zemalja koje su na putu prema članstvu u EU-u. Izvješće o napretku se objavljuje jednom godišnje i igra važnu ulogu u praćenju napredovanja kandidatskih zemalja na njihovu putu prema EU-u.

Osim u pogledu Rusije, Srbija također nije prihvatila niz drugih izjava visokog predstavnika u ime EU-a i restriktivne mjere prema Kini, Bjelorusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji i Venezuelu. Osim toga letovi za Rusiju postali su frekventniji, navodi se.

“Od Srbije se očekuje da se postupno usklađuje s politikama prema trećim zemalja s politikama i stajalištima EU-a, uključujući i restriktivne mjere”, dodaje se u nacrtu izvješća. Također se kaže da je Srbija nastavila surađivati s EU-om u naporima za sprječavanje izbjegavanja sankcija i pružati financijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini.

Od Srbije se očekuje i da poboljša rezultate u procesuiranju ratnih zločina, kaže se da i dalje izbjegava podizati optužnice protiv visokorangiranih osumnjičenika te da procesuiranje slučajeva traje predugo.

“Srbija bi trebala poduzeti korake kako bi ubrzala procesuiranje ratnih zločina i riješila značajan broj neriješenih predmeta od preko 1 700 predistražnih slučajeva što i dalje izaziva veliku zabrinutost”, kaže se u tekstu. Srbija je nastavila suradnju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove, koji je zamijenio Haški sud. Po pitanju ratnih zločina nastavljena je suradnja s Bosnom i Hercegovinom, dok je u suradnji s Hrvatskom i Kosovom zabilježen mali napredak.

“Srbija tek treba pokazati istinsku predanost istrazi i presuđivanju ratnih zločina. Niz srpskih političkih stranaka, političara i medija i dalje bez reperkusija pružaju podršku i javni prostor osuđenim ratnim zločincima i negiraju ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici”, kaže se u nacrtu izvješća.

U tekstu se također navodi veliki broj nestalih osoba. “Neriješena sudbina osoba nestalih tijekom sukoba 1990-ih ostaje ključno pitanje koje treba riješiti na zapadnom Balkanu. Unatoč stalnom napretku u identifikaciji, 7 608 osoba i dalje se vodi kao nestalo”, kaže se u tekstu i da dodaje da su potrebni daljnji napori na regionalnoj razini putem skupine za nestale osobe osnovane 2018. u okviru Berlinskog procesa za jačanje suradnje, kao i na bilateralnoj razini.

Srbija još nije usklađena ni s viznom politikom, iako EU stalno poziva da to učini. Beograd ima bezvizni režim sa 16 zemalja čiji građani trebaju vize za ulazak u EU. Usklađivanje s viznom politikom za EU je vrlo važno kako bi se smanjio pritisak nelegalnih migranata. Mnogi od njih dolaze kao turisti u Srbiju i nakon toga pokušavaju nelegalno ući u EU-u i tražiti azil. Srbija ima bezvizni režim uglavnom sa zemljama koje nisu priznale neovisnost Kosova.

Što se tiče bilateralnih odnosa, Srbija ostaje predana održavanju dobrih bilateralnih odnosa s ostalim zemljama iz procesa proširenja i sa susjednim članicama EU-a. Njezini odnosi su Hrvatskom “i dalje su obilježeni ad hoc antagonističkim javnim razmjenama i diplomatskim demaršima”.

Odnosi s Bosnom i Hercegovinom su dobri i općenito stabilni iako je rezolucija UN-a o Srebrenici dovela do političkih napetosti, kaže se u nacrtu izvješća. Kaže se i da visoki srbijanski dužnosnici sudjeluju na nelegalnom Danu Republike Srpske, 9. siječnja.

Penava raspisao javni poziv za uhljebljivanje na državnim jaslama

BOSNA I HERCEGOVINA

Europska komisija će u svom izvješću još jednom pozvati Bosnu i Hercegovinu da “hitno provede ustavnu i izbornu reformu kako bi osigurala da svi građani mogu učinkovito ostvarivati svoja politička prava”, posebice da uskladi svoj ustav s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

“Funkcioniranje demokratskih institucija podrivano je stalnim diskriminatornim elementima u ustavnom ustroju i stalnim kršenjem pravnog i ustavnog poretka od strane entiteta Republika Srpska, koji i dalje ne provodi odluke Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Suda”, kaže se u nacrtu izvješća.

Kao i Srbija, ni Bosna i Hercegovina nije usklađena s viznom politikom EU-a. Komisija poziva BiH da okonča bezvizni režim s Azerbajdžanom, Kuvajtom, Katarom, Turskom, Rusijom, Kinom i sezonskim bezviznim režimom sa Saudijskom Arabijom. BiH je u siječnju ove godine ukinula bezvizni režim s Omanom i u rujnu s Bahrainom

Dok se posve ne uskladi s viznom politikom EU-a, Komisija poziva BiH da primjenjuje dodatne sigurnosne mjere, poput povećanja kapaciteta granične straže i uključivanje u dijalog s trećim zemljama i drugim relevantnim stranama, primjerice sa zrakoplovnim prijevoznicima, koje dovezu ljude kao turiste, a onda se u BiH pretvore u migrante.

Bosna i Hercegovina je napravila veliki napredak, postigla je i održala punu usklađenost sa sankcijama Rusiji nakon njezine agresije na Ukrajinu. Ipak, dodaje se da provedba restriktivnih mjera “ostaje izazov zbog političkih opstrukcija.”

Odnosi Bosne i Hercegovine s Hrvatskom općenito su dobri, iako na njih utječu neriješena bilateralna pitanja. . Postoje otvorena pitanja koja se tiču granica na kopnu i moru. Na provedbu sporazuma o sukcesiji iz 2001. utjecala su pitanja privatnog vlasništva i stečenih prava. Bosna i Hercegovina i dalje se protivi i planu Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u blizini granice.

Stanje s medijima je vrlo zabrinjavajuće, novinari su izloženi političkom pritisku, zastrašivanju i prijetnjama. Državni javni servis Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) u ozbiljnoj je opasnosti od gašenja zbog višegodišnjeg uskraćivanja stabilnog financiranja i dugotrajnih sudskih sporova na entitetskim sudovima. Parlament Federacije BiH od 2013. godine nije imenovao direktora niti popunio upražnjena mjesta u upravnom odboru javne televizije FTV. Javni servis u RS-u (RTRS) širi ruske dezinformacije, i dalje se prenositi signal kanala Russia Today unatoč tome što se zemlja pridružila sankcijama EU koje zabranjuju emitiranje ruskih državnih medija, navodi se u nacrtu izvješća. – Hina.

Redoviti izvještaj visokog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a: “BiH je na raskrižju”

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail