Naslovnica Tags Objavi tag s "crna gora"
Tag:

crna gora

IzdvojenoSvijet

Više crnogorskih medija traži reakciju Delegacije EU zbog pritisaka i neutemeljenih optužbi

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Skupina urednika nekoliko crnogorskih medija zatražila je od Delegacije Europske unije u Crnoj Gori da reagira na, kako navode, zastrašivanje i lažne optužbe prema kojima se njihova uređivačka politika navodno određuje izvan redakcija.

U pismu upućenom veleposlaniku EU Johanu Satleru, glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac, urednici Televizije E Draško Đuranović, M portala Danica Nikolić, Antene M Darko Šuković, Portala Analitika Rosanda Mučalica i Portala Standard Jasmina Muminović upozorili su na, kako su naveli, “neviđenu zloupotrebu moći i pokušaj da se ušutka svaki slobodan i kritički glas”, piše ETV.me

Povod za njihovu reakciju bio je tekst objavljen u dnevnom listu i na portalu Vijesti pod naslovom „Uređivao državu i medije: Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da je Mijajlović stvorio mrežu za obračun s neistomišljenicima“. Urednici ističu da su u tom članku objavljeni detalji iz naredbe o provođenju istrage, iako su ti podaci, prema zakonima i izjavama odvjetnika, povjerljivi.

U tekstu se, tvrde, iznose optužbe da je poduzetnik Aleksandar Mijajlović godinama “gradio mrežu lojalnih medija i novinara kako bi utjecao na politička i sigurnosna zbivanja te diskreditirao protivnike”. Također se bez dokaza navodi da je on davao upute pojedinim redakcijama o tome kako trebaju izgledati njihovi tekstovi i koliko dugo ostati na naslovnicama.

Urednici su poručili da se sličan napad na novinare nikada ranije nije dogodio u Crnoj Gori:

“Naše uređivačke politike uvijek su vođene isključivo osnovnim novinarskim načelima – istinitošću, provjerom informacija i pravom javnosti da zna. To su vrijednosti na kojima počiva svaka slobodna i demokratska država.”

Autori pisma upozoravaju da se mora postaviti pitanje poštuju li se uopće više temeljna načela novinarstva, ako državni organi – uz podršku pojedinih medija – optužuju novinare da dopuštaju drugima da uređuju njihov sadržaj.

“Očekujemo jasnu reakciju i odgovor Delegacije EU na ovakav, do sada nezabilježen primjer zloupotrebe moći i pokušaj gušenja slobodnog novinarstva”, poručili su.

U pismu se podsjeća da vlast stalno ističe europski put Crne Gore i opredijeljenost demokraciji, ali da se teško može govoriti o demokratskim standardima “u zemlji u kojoj se novinarima prijeti pritvorom, zastrašuje ih se i neutemeljeno optužuje da uređivačku politiku ne vode samostalno”.

Urednici su naglasili kako i dalje poštuju medijske zakone i Kodeks novinara Crne Gore, te će – unatoč pritiscima – nastaviti profesionalno i istinito informirati građane.

“Nitko nas neće spriječiti da govorimo, upozoravamo i pišemo o svim nezakonitostima – bilo da dolaze s vlasti ili iz oporbe. Slobodni i odgovorni mediji jedini su pravi put prema demokraciji kojoj svi težimo”, zaključili su.

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Teror crnogorske policije i vojske prema Hrvatima u nekadašnjem logoru Morinj

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

 Izaslanstvima koja su u subotu u Morinju odale počast povodom 34. obljetnice uspostave tog logora crnogorska vojska zabranila je snimanje, upozorili su dubrovačko- neretvanski župan Blaž Pezo, predsjednik dubrovačkog Gradskog vijeća Marko Potrebica i načelnik Konavala Božo Lasić.

Zabrana snimanja odnosila na izaslanstva, službene fotografe i članove protokola s obje strane, izvijestio je župan Pezo te ocijenio nevjerojatnom zabranu dokumentiranja polaganja vijenaca.

“Moramo istaknuti poštovanje prema potpredsjedniku Vlade Crne Gore Ervinu Ibrahimoviću koji je pokazao dostojanstvo, ljudskost i način na koji se treba odati poštovanje prema svima koji su prošli strahote logora Morinj. Međutim, razočaran sam što smo i danas svjedočili postojanju i ‘one druge’ Crne Gore koja nije spremna osuditi velikosrpske politike koje su dovele do napada na dubrovačko područje, razaranja, stradanja i oduzimanja nevinih života”, rekao je Pezo.

Zaista je nevjerojatno, dodao je, da je odlukom vlasti, koju su provodili pripadnici policije i vojske Crne Gore, zabranjeno na bilo koji način dokumentirati polaganje vijenaca i paljenje svijeća u logoru Morinj.

„Dokaz je to da se veliki dio službene vlasti u Crnoj Gori ne želi suočiti s prošlošću i strahotama logora Morinj, što je za nas porazno i neprihvatljivo“, ustvrdio je.

Predsjednik dubrovačkog Gradskog vijeća Marko Potrebica u objavi na društvenim mrežama također je ocijenio da nastup ministra Ibrahimovića pokazuje Crnu Goru koja je iskreno posvećena europskom putu i suočavanju s prošlošću, dok su prema nalogu ministra obrane Dragana Krapovića – prema kojem nije bilo dopušteno fotografiranje svečanosti polaganja vijenaca, iako je to prethodnih godina bilo uobičajeno –  pripadnici Ministarstva obrane “grubo i neprimjereno” pokušali zabraniti snimanje.

„Prilikom odavanja počasti polaganjem svijeće s hrvatskim grbom na spomen- obilježje, dogodio se neprimjereni agresivni verbalni nastup djelatnika Ministarstva obrane Crne Gore prema članici izaslanstva Grada Dubrovnika. Reagirao sam povišenim tonom i prekinuo takvu komunikaciju. Zabranom slikanja ne može se izbrisati povijest. Kultura sjećanja i poštovanje prema žrtvama temelj su istinskog pomirenja i europskih vrijednosti koje svi trebamo dijeliti“, napisao je Potrebica.

„Podržavam Crnu Goru na njezinu putu prema EU, ali taj put mora uključivati i priznanje zločina počinjenih prema našem Gradu i našim ljudima”, istaknuo je.

Konavoski načelnik Božo Lasić naveo je u objavi da je izrazito neugodnu situaciju potencirala crnogorska vojska koja je zabranila fotografiranje i snimanje televizijskim ekipama, ali i svakom ponaosob, no da je ipak uspio napraviti dvije fotografije kao trajni podsjetnik. “Ovakve situacije nam pokazuju da unutar Crne Gore postoje struje koje se nikad nisu pomirile, a ni prihvatile agresorski dio svoje povijesti“, ustvrdio je Lasić.- Hina

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Milanović održao sastanak s predsjednikom Crne Gore: Podgorica i Zagreb moraju “gledati što je neposredno pred nama”

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Posjet predsjednika Zorana Milanovića Crnoj Gori na početku njegovog mandata zajednička je poruka dobrosusjedstva u vrijeme „pogoršanih” odnosa dviju zemalja, rekao je u srijedu crnogorski predsjednik Jakov Milatović. 

Nakon što je prošli mjesec posjetio Ljubljanu, prvo inozemno putovanje u mandatu koji je počeo u siječnju, Milanović je u srijedu stigao u Podgoricu. Taj posjet nije „samo znak poštovanja, nego i snažna zajednička politička poruka u trenutku pogoršanih odnosa između naših država”, rekao je njegov domaćin Milatović.

Dvojica predsjednika su istaknula važnost dobrosusjedskih odnosa i usredotočenosti na budućnost u vrijeme geopolitičkih previranja i neizvjesnosti.

Podgorica i Zagreb moraju „gledati što je neposredno pred nama”, rekao je Milanović za kojega je posjet Crnoj Gori „važniji od nekih drugih dijelova Europe koji su nam bliski jer smo članica EU-a, no ne dosežemo do njih”.

Marin Miletić žestoko udario: Pripadnici koruptivne Plenkovićeve hobotnice jako su se uznemirili radi našeg zajedništva i napokon – okupljanja

Crnogorski predsjednik je rekao da je Podgorica spremna rješavati sva otvorena pitanja sa svojim susjedima i da treba ”priznati svoje greške”, ali i ukazati na one s druge strane.

Kritizirao je „određene stavove” iz Hrvatske, posebno u kontekstu Lore, koji ne doprinose poboljšanju odnosa. Time se referirao na nedavni intervju hrvatskog šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana za crnogorski medij u kojem je rekao da Lora nije bila logor, nego istražni zatvor.

Milanović je rekao da ne može govoriti u ime hrvatskog ministra koji „ima svoje ovlasti, šefa i stranačku hijerarhiju” te da bi mu njegova izjava vjerojatno promakla da nije na nju upozoren prije dolaska u Crnoj Gori.

„Je li to moglo biti rečeno na drugi način ili nije, to je neko pitanje koje morate postaviti njemu”, rekao je hrvatski predsjednik. Za Loru je rekao da je bila „neka vrsta logora” u kojem su „ljudi ubijani”, a da je na hrvatskom pravosuđu da procesuira zločine, što ono „sporo, ali dosadno i uporno” ipak čini. – Hina.

Milanović: ‘Koalicija voljnih’ je fikcija u kojoj hrvatski vojnici neće sudjelovati

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Grlić Radman: Kostelić je bio u moru pet sati, spašen je u zadnjem trenutku

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman zahvalio je u utorak Crnoj Gori i Albaniji na spašavanju Ivice Kostelića, istaknuvši da je proslavljeni hrvatski skijaš bio u moru oko pet sati i nalazio se u pogibeljnoj opasnosti. 

“Zahvaljujući vrhunskoj tehnološkoj opremljenosti helikoptera koji je imao termovizijske kamere i optički termalni senzor koji je uočio kajak i Ivicu, oni su spašeni, ja bih rekao, u zadnjem trenutku jer Ivica je bio u moru negdje pet sati”, rekao je Grlić Radman novinarima u utorak.

Grlić Radman je rekao da Janica Kostelić obavijestila premijera Andreja Plenkovića u kakvoj je nevolji njezin brat, a potom je on zvao crnogorske i albanske kolege.

Crnogorska vojska izvukla je Kostelića i još jednog muškarca, francuskog državljanina, iz mora kod ušća Bojane, u blizini Ulcinja. Ondje su bili na kajakarenju, ali je olujno jugo izazvalo valove visoke do četiri metra i prevrnulo Kostelićev čamac. Spašeni su “u složenim okolnostima” uz upotrebu vojnih patrolnih čamaca za brze intervencije i helikoptersku podršku iz zraka.

Ivica Kostelić i još jedan muškarac spašeni iz valova kod Ulcinja

Nakon prevrtanja kajaka u vrlo uzburkanom moru, Ivica Kostelić ostao je plivati na moru, držeći se za kajak drugog člana ekspedicije, čime se našao u pogibeljnoj situaciji. No brzom reakcijom spasilačkih službi i koordiniranom akcijom crnogorskih i albanskih institucija, izvučeni su obojica iz mora i prevezeni u bolnicu u Baru.

Grlić Radman je izrazio zahvalnost svima uključenima u spašavanje našeg proslavljenog sportaša.

Odgovarajući na pitanja novinara, ministar je rekao da Hrvatska i Crna Gora imaju više otvorenih pitanja, ali kaže da u ovakvim situacijama treba pokazati solidarnost, što je Crna Gora i učinila.

“Jedno je ponašanje u situacijama koje traže solidarnost i pomoć u pogibeljnim situacijama”, ističe Grlić Radman i kaže da bi Hrvatska isto pomogla da se našla u takvoj situaciji te podsjetio da je Hrvatska slala kanader Crnoj Gori kad se borila s požarima.

Odnose dvije zemlje opterećuje više pitanja, poput odštete logorašima, zaštite hrvatske manjine u Boki kotorskoj, povrata školskog broda Jadran, promjene imena bazena u Kotoru, pitanje granice na moru. “To su pitanja koja trebamo rješavati, ali zato mora postojati volja druge strane”, rekao je hrvatski ministar. – Hina.

Hrvatska zahvalila Crnoj Gori i Albaniji na spašavanju Ivice Kostelića

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Vijesti

Hrvatska zahvalila Crnoj Gori i Albaniji na spašavanju Ivice Kostelića

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Hrvatska izražava zahvalnost Crnoj Gori i Albaniji na suradnji i spašavanju na moru hrvatskog skijaša Ivice Kostelića, za kojeg su liječnici rekli da je stabilno, objavilo je u utorak ministarstvo vanjskih i europskih poslova u priopćenju.

“Ministarstvo vanjskih i europskih poslova izražava zahvalnost Vladi Crne Gore, pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova i Vojske Crne Gore, albanskim vlastima, kao i (hrvatskim) veleposlanstvima u Podgorici i Tirani na brzoj i učinkovitoj suradnji u spašavanju na moru hrvatskog državljanina Ivice Kostelića i francuskog državljanina”, ističe se u priopćenju.

Vojska Crne Gore izvukla je u ponedjeljak navečer iz mora kod ušća Bojane, u blizini Ulcinja, dvojicu stranih državljana, od kojih je jedan bio proslavljeni hrvatski skijaš a drugi francuski državljanin.

Ivica Kostelić i još jedan muškarac spašeni iz valova kod Ulcinja

Potvrđeno je da su Kostelić i još jedan strani državljanin spašeni “u složenim okolnostima” uz upotrebu patrolnih čamaca za brze intervencije Mornarice Vojske Crne Gore i helikoptersku podršku iz zraka. “Posebno zahvaljujemo ravnatelju bolnice u Baru i medicinskom osoblju koje im je pružilo svu potrebnu skrb”, dodaje ministarstvo u priopćenju.

MVEP je kazao da su odmah po zaprimanju informacije o Kosteliću angažirana sva nadležna ministarstva te da je premijer Andrej Plenković nazvao crnogorskog kolegu Milojka Spajića i albanskog kolegu Edija Ramu “kako bi zamolio za angažman nadležnih albanskih i crnogorskih službi te im potom i zahvalio na uspješnom spašavanju Kostelića”.

“Nakon prevrtanja kajaka u vrlo uzburkanom moru, Ivica Kostelić ostao je plivati na moru, držeći se za kajak drugog člana ekspedicije, čime se našao u pogibeljnoj situaciji. Brzom reakcijom spasilačkih službi i koordiniranom akcijom crnogorskih i albanskih institucija, izvučeni su obojica iz mora i prevezeni u bolnicu u Baru”, objavio je MVEP.

“Liječnici su izvijestili da su obojica stabilno, kontaktni su, hodaju i konzumiraju hranu. Zadržani su noćas na promatranju, a Kostelić se uskoro vraća u Hrvatsku”, dodalo je ministarstvo. – Hina.

Grlić Radman: Kostelić je bio u moru pet sati, spašen je u zadnjem trenutku

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
Vijesti

Zategnuti bilateralni odnosi: Počinju pregovori Hrvatske i Crna Gore o otvorenim pitanjima

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Hrvatska i Crna Gora počinju u ponedjeljak u Zagrebu pregovore o brojnim otvorenim pitanjima, uključujući vlasništvo nad brodom Jadran, kopnenu granicu na Prevlaci te odštetu logorašima.

Početak pregovora najavili su sredinom siječnja ministri vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore, Gordan Grlić Radman i Ervin Ibrahimović. Oni su se sastali na brodu Jadran, koji je bio na redovitom remontu u crnogorskoj luci Bar.

Grlić Radman tada je ponovio da službeni Zagreb smatra kako školski brod Jadran pripada Hrvatskoj, da je kopnena granica na Prevlaci neupitna, a da će se granica na moru rješavati bilateralno.

Konzultacije se organiziraju u trenutku zategnutih odnosa, nakon što je Zagreb krajem prošle godine blokirao zatvaranje poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore s Europskom unijom, a tome je prethodilo usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu sredinom prošle godine.

Potpredsjednik crnogorske vlade zadužen za vanjske i europske poslove Filip Ivanović izjavio je za televiziju Crne Gore da je službena Podgorica spremna razgovorom riješiti otvorena pitanja sa Zagrebom.

“Postoji ne samo dobra volja, već i apsolutna spremnost da se u dobroj vjeri razgovara s našim partnerima i saveznicima u Republici Hrvatskoj te da se adresiraju sva pitanja od značaja za naše odnose. Sasvim sam siguran da ogromna većina tih pitanja o kojima će se razgovarati može biti riješena na obostrano zadovoljavajući način u najkraćem roku”, rekao je Ivanović.

Zastupnik Hrvatske građanske inicijative u crnogorskom parlamentu Adrian Vuksanović smatra da su konzultacije prava prilika da se s dnevne politike prijeđe na konkretna djela i stručni pristup pitanjima koja opterećuju odnose dviju zemalja.

“Želim također vjerovati da će se na odgovoran način pristupiti čitavoj ovoj problematici, da zapravo otvorena pitanja, kao što je to nekada bilo, ne budu otvoreni problemi, već da u jednom suglasju i političkoj komplementarnosti završimo taj proces”, rekao je Adrian Vuksanović iz HGI-ja.

Zahlađenje odnosa između Crne Gore i Hrvatske započelo je prošle zime nakon što je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić otkazao, tijekom posjeta Crnoj Gori, susret s crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu “Jadran” i spomen-ploči u nekadašnjem logoru Morinj u Kotoru.

Dodatno zaoštravanje odnosa uslijedilo je krajem lipnja, kada je crnogorski parlament na prijedlog predsjednika Skupštine Crne Gore i čelnika prosrpske i proruske desnice Andrije Mandića usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu te logorima Dachau i Mauthausen.

Hrvatska je burno reagirala na donošenje tog dokumenta, poručivši kako žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive njihove države da “ne politizira žrtve Jasenovca”. Tada je iz hrvatskog MVP-a Crna Gora upozorena da usvajanje ove rezolucije može ugroziti crnogorski put u EU.

Nakon toga, u lipnju, Zagreb je proglasio nepoželjnima predsjednika crnogorskog parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika crnogorske vlade Aleksu Bečića i prosrpskog zastupnika Milana Kneževića zbog “sustavnog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutarnje političke svrhe”, aludirajući na odluku o usvajanju rezolucije o Jasenovcu.

Platforma Halo inspektore poziva na tjedni bojkot triju trgovačkih lanaca i triju proizvoda

Sredinom studenog Hrvatska je Crnoj Gori uputila non-paper u kojem je postavila zahtjev za rješavanje desetak pitanja koja Zagreb smatra otvorenima i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose dviju država.

Nedugo nakon toga, Hrvatska je u Europskoj komisiji blokirala zatvaranje jednog od četiri poglavlja koja je Crna Gora trebala zatvoriti do kraja 2024. godine, a koja uključuju dobrosusjedske odnose. – Hina.

PROVJERILI SMO Kandidat za Ministra poljoprivrede prima dječji doplatak iako na to nema pravo

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
SvijetVijesti

Objavljen popis stanovništva u Crnoj Gori: Provedbu obilježile političke tenzije i optužbe za pokušaj etničkog inženjeringa

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

U Crnoj Gori živi 41 posto Crnogoraca i gotovo 33 posto Srba, ali više stanovnika govori srpskim nego crnogorskim jezikom, rezultati su popisa stanovništva iz 2023. koje je u utorak objavila državna Uprava za statistiku. Hrvata je manje od jedan posto.

U odnosu na popis iz 2011. broj Crnogoraca manji je za tri posto, dok je također za tri posto porastao broj Srba. Kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 posto građana, Albanaca je 4,97 posto, Rusa 2,06 posto, Muslimana 1,63 posto, Hrvata 0,97 posto. Najviše stanovnika Crne Gore govori srpski jezikom, njih 43,18 posto. Slijedi crnogorski jezik koji govori 34,52 posto stanovništva.

U odnosu na popis iz 2011. godine za 0,5 posto je porastao broj stanovnika Crne Gore koji govore srpski jezik, a za 2,5 posto je opao broj stanovnika koji govore crnogorskim jezikom.

Na trećem mjestu je bosanski, sa 6,97 posto, albanskim jezikom govori 5,25 posto, ruskim 2,36 posto, srpskohrvatskim 2,08 posto stanovništva Crne Gore.

Prema popisu iz 2011. u Crnoj Gori je živjelo 29 posto Srba i 44 posto Crnogoraca. Bošnjaka je bilo blizu devet posto, Albanaca blizu pet posto, Muslimana tri posto i Hrvata jedan posto. Da govori srpskim jezikom, 2011. godine, izjasnilo se 43 posto stanovnika Crne Gore, crnogorskim jezikom govorilo je 37 posto stanovništva, bosanskim i albanskim pet posto, a hrvatskim 0,5 posto stanovništva Crne Gore.

Političke tenzije i optužbe za pokušaj etničkog inženjeringa

Popis stanovništva proveden je u prosincu prošle godine, a početkom listopada stanovnicima Crne Gore bilo je omogućeno preko internet aplikacije provjeriti jesu li podaci o vjeri, nacionalnosti i jeziku, koje su priopćili na popisu, točno uneseni. Kako je kasnije objavljeno iz Monstata, nije utvrđena nijedna nepravilnost.

Pravo provjere podataka iskoristilo je više od 20 tisuća stanovnika Crne Gore. Izrada softvera za provjeru podataka podataka bio je jedan od uvjeta oporbe za provođenje popisa stanovništva. Redovan popis trebalo je biti proveden 2021., ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa. Nakon toga je više puta odlagan zbog nepovjerenja oporbenih stranaka i sumnji da bi podaci mogli biti krivotvoreni, posebno u dijelu nacionalnog i vjerskog izjašnjavanja.

Procrnogorska oporba, predvođena Demokratskom partijom socijalista, prijetila je pozivom na bojkot popisa ukoliko im se ne omogući puna kontrola nad procesom. Tvrdili su da je stvarni cilj popisa etnički inženjering u cilju povećanja broja Srba u Crnoj Gori, a smanjenja broja Crnogoraca.

Prosrpske i proruske snage i mediji mjesecima su vodile kampanju, pozivajući građane da se izjasne kao Srbi. U kampanju se uključio i patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije, koji je pozvao građane da se identificiraju kao pripadnici srpskog naroda i vjernici SPC koji govore srpskim jezikom. U to vrijeme i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, više puta je govorio o “važnost popisa zbog utvrđivanja broja Srba u Crnoj Gori”

Konferencija za postizanje mira nakon ruske agresije na Ukrajinu: Šef kabineta ukrajinskog predsjednika poziva na novi međunarodni sigurnosni sustav

Više stanovnika

Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva posto više nego 2011. godine. Prema rezultatima popisa održanog u prosincu prošle godine, najviše stanovnika Crne Gore se izjasnilo da su pravoslavci – 71,10 posto (443.394).

Nakon njih slijede pripadnici islamske vjeroispovijesti – 19,99 posto (124.668), dok katolici čine 3,27 stanovništva (20.408),  priopćila je crnogorska Uprava za statistiku (Monstat).

Kao ateisti se izjasnilo 2,29 posto popisanih (14.260), a nije se željelo izjasniti njih 2,10 posto (13.093).

Gledano prema spolu, u Crnoj Gori živi 49,2 posto muškarca i 50,8 posto žena. Prosječna starost je 39,7 godina. Žene u prosjeku imaju 38, a muškarci 36 godina. – Hina.

Visoki predstavnik za BiH etiketiran kod bošnjačkih političara: Zbog izjave u intervjuu u Sarajevu ga proglasili neprijateljem

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail