Home Tags Posts tagged with "europski parlament"
Tag:

europski parlament

IzdvojenoVijesti

Bartulica: Europa bi trebala uspostaviti svoj DOGE – Europski odjel za učinkovitost vlasti

by Ante R.
written by Ante R.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu iz redova stranke Dom i Nacionalno okupljanje Stjepo Bartulica prilikom govora u Europskom parlamentu dotaknuo se teme kompetentnosti i konkurencije Europske unije na međunarodnom planu istaknuvši da je potrebno uvesti europski odjel za učinkovitost vlasti po uzoru na američki model DOGE putem kojeg američka administracija provodi rezanje troškova u saveznoj vladi radi uštede novca poreznih obveznika.

Bartulica tvrdi da isti ljudi koji su doveli Europu u ovakvo ranjivo stanje sigurno nisu ti koji ju mogu spasiti i pritom naglasio da su potrebne hitne promjene. -” Kad se govori o konkurentnosti, slušamo velike izjave i čekamo nove studije, ali imam jednostavan prijedlog – Europa bi trebala uspostaviti svoj DOGE, dakle Europski odjel za učinkovitost vlasti.

Zaoštrava se kriza u BiH: U parlamentu Republike Srpske otvorena rasprava o nacrtu novog ustava

Po modelu Trumpove administracije, vidimo na koji način se može uštedjeti novac naših poreznih obveznika. Europska unija je skupila zapravo jednu izvanrednu propagandnu mrežu nevladinih organizacija i popustljivih novinara koje plaćaju naši porezni obveznici, često radeći protiv želja naših građana.

Bartulica se osvrnuo i na temu planiranih ulaganja u europsku obranu. Podsjetimo, Europska komisija je iznijela ambiciozan prijedlog za mobilizaciju gotovo 800 milijardi eura kroz veća izdvajanja država i novo zajedničko zaduživanje EU-a od 150 milijardi eura u svrhu podizanja obrambenih kapaciteta i sposobnosti Europe. 

Mišljenja je da to nije put ako se u realizaciju plana ide putem zajedničke nabave uz napomenu da se može vidjeti iz primjera korona krize u kojem smjeru to vodi, zaključio je Bartulica.

Turudić u Splitu radi ratnog zločina nad franjevcima u Širokom Brijegu

0 comment
FacebookTwitterEmail
IzdvojenoSvijetVijesti

EP: Hrvatski zastupnici upozorili na prijetnje unitarizma i ‘srpskog sveta’ za BiH

by Ante R.
written by Ante R.

Europski parlament kasno u srijedu pozvao je na mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini nakon poteza čelnika Srba u toj zemlji Milorada Dodika koji su doveli do rasta napetosti, a hrvatski zastupnici u raspravi su upozorili na opasnosti unitarističkih politika i koncepta ‘srpskog sveta’.

Tužiteljstvo BiH u srijedu je zatražilo od policijskih agencija da privedu na saslušanje čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, predsjednika vlade RS-a Radovana Viškovića i predsjednika entitetske Narodne skupštine Nenada Stevandića. Dodik je odgovorio najavom usvajanja novog ustava u entitetu te izjavama poput one da će politička situacija u BiH uskoro izgledati kao raspad Jugoslavije.

Zastupnici Europskog parlamenta isti su dan razgovarali o „secesionističkim prijetnjama” u BiH.

„Čini se da je entuzijazam za reforme ispario te da je BiH opet ušla u institucionalnu i politiku krizu”, rekao je na početku povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen, predstavnik Europske komisije u toj raspravi. On je naglasio da je ključno da se Bosna i Hercegovina vrati na put reformi kako ne bi izgubila priliku za dobivanje milijardu eura investicija iz plana rasta za zapadni Balkan.

Zastupnica pučana Željana Zovko (HDZ/EPP) izrazila je žaljenje što se rasprava održava tako kasno, od 22.30 sati, što pokazuje da nema interesa za BiH.

Razmjerno kratka polusatna rasprava o BiH bila je posljednja točka dnevnog reda plenarne sjednice EP-a u srijedu.

Zovko je naglasila da u godini kad se obilježava 30. obljetnica Daytonskog sporazuma „svjedočimo potpunoj nesposobnosti da se osigura njegovo osnovno načelo”, ravnopravnost i konstitutivnost svih naroda. Do aktualne eskalacije dovele su separatističke, ali i unitarističke politike „nepoštivanja osnovnih prava” naroda, a jedini način stabilizacije je reforma izbornog zakona bez koje će BiH „nastaviti biti tempirana bomba u našem najbližem susjedstvu”.

Zastupnik zelenih Gordan Bosanac rekao je da je važno dati podršku cjelovitoj i suverenoj BiH te osuditi svaki pokušaj separatizma, no da je još važnije da takvo ponašanje osude i sami građani BiH jer je ono „kruna neuspjelih politika okarakteriziranih primarno nacionalizmom, nepotizmom i korupcijom”. „Ovaj sustav je zadnjih 30 godina imao šansu isporučiti neki napredak, a danas isporučuje samo strah i nemir. Zato je vrijeme za promjene”, rekao je Bosanac.

Pozvao je ljude u BiH „koji žele normalan, pravedan i ravnopravan život da zbiju redove, odupru se svakom separatizmu i pozivu na nasilje”. „Ne dozvolite da vas i drugi puta uvuku u mržnju. Čekamo vas u EU-u”, zaključio je svoj govor.

Zaoštrava se kriza u BiH: U parlamentu Republike Srpske otvorena rasprava o nacrtu novog ustava

Zastupnik pučana Davor Ivo Stier rekao je da su EU, SAD i NATO proteklih dana pokazali da neće dozvoliti destabilizaciju BiH. „Očekujemo i od Srbije da odustane od koncepcije ‘srpskog svijeta’ te osudi separatističku politiku koja podriva suverenost i cjelovitost BiH”, kazao je. „BiH trebaju mir, sigurnost i europska perspektiva, a ne podjele i podrivanje ustavnog poretka”.

O konceptu ‘srpskog svijeta’, kojim dio političara u Srbiji zagovara ujedinjenje svih Srba u jednu državu, govorio je i pučanin Karlo Ressler.

„Kriza koja je nastala nije se dogodila preko noći. Godinama se razgrađuje jedinstvena formula jedne države, dva entiteta i tri konstitutivnih naroda, i to s različitih strana”. „No teško da ima malignijeg utjecaja od takozvanog koncepta ‘srpskog svijeta’ koji negira suverenitet i integritet svojih susjeda, često uz hibridno djelovanje i dezinformacije te krivotvorenje povijesti”, nastavio je Ressler.

Za BiH je rekao da je danas u „najdubljoj političkoj i sigurnosnoj krizi” te da oni koji se „poigravaju s krhkim mirom” vode zemlju prema „opasnom rubu”. „U ovim prijelomnim trenucima ključno je smiriti tenzije, ali i biti spreman na sve scenarije. Europa ne smije i ne može stajati po strani”.

Njegov stranački kolega Tomislav Sokol u svojem je govoru rekao da „dok jedni u BiH gledaju prema Moskvi i Beogradu, a drugi prema Ankari, Hrvati dosljedno zagovaraju europske vrijednosti poput demokracije i jednakopravnosti”.

Sokol je rekao da se često govori o opasnosti separatizma, no da se umanjuje problem unitarizma. „Pokušaji da se BiH centralizira i podredi volji Sarajeva razaraju njezinu unutarnju stabilnost i negiraju temeljno načelo na kojem počiva, konstitutivnost triju naroda”, naglasio je, pa dodao da su tome u velikoj mjeri doprinijele i „pogrešne politike zapada iz prošlosti” koje su često poticale unitarističke ambicije.

Stoga je danas ključno insistirati na poštivanju Daytonskog sporazuma i prava svih naroda, poput prava Hrvata da napokon izaberu svog člana predsjedništva države, dosad mahom biranog bošnjačkim glasovima, rekao je Sokol .

Promjena Daytona

Zovko je ranije u izjavi za Hinu naglasila da se ne smije dopustiti da u BiH glavnu ulogu preuzmu akteri trećih zemalja, Rusija i Turska, te da je stoga ključno vidjeti što sprječava „unutarnji dogovor”.

Podsjetila je na sporazume unutar članica EU-a poput Italije koja je pronašla rješenje za Južni Tirol, područje sa značajnom austrijskom manjinom, ili Belgije koja je promjenom ustava i federalizacijom uspjela pronaći ravnotežu između svojih zajednica.

Zovko smatra da je „dosta upitno” samo suđenje Dodiku i zakon koji je visoki predstavnik nametnuo da ste „krivično odgovorni ako ne slušate njegove odluke”.

„Po bilo kojem međunarodnom pravu vi morate biti odgovorni nekome za ono što radite u nekoj zemlji, a međunarodna institucija visokog predstavnika nije odgovorna ni pred jednim sudom i to je nešto što je dosta ustvari pravno upitno”, rekla je.

Podsjetila je na neke odluke visokih predstavnika koje su kasnije bile povučene i poništene, „dakle bile su ishitrene, a da za to nitko nije odgovarao”.

BiH mora uspostaviti svoj sustav provjera i ravnoteža te da ne ovisi ikome drugome, a sve suprotno je „ugrožavanje ljudskih prava u jednoj zemlji koja je dovedena u polusuveren položaj”, nastavila je Zovko.

Naglasila je i da Srbi u BiH moraju pronaći svoj interes u BiH jer se time slabi utjecaj Beograda, dok njihov osjećaj ugroženosti samo jača utjecaj Republike Srbije. „U BiH su oni konstitutivan narod, tvore tu zemlju, i to je nešto što im se mora priznati i što se ne smije negirati”, rekla je Zovko.

Njezina „filozofija prema BiH” je da ta zemlja mora ući u EU prije Srbije kako bi mogla biti most između Bruxellesa i Beograda, jer jedino tako „Srbi u Srbiji mogu shvatiti koji su benefiti EU-a”.

Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula (SDP/S&D) za Hinu je rekao da nedavni događaji samo potvrđuju da „ne mogu ići korak uz korak Europska unija kao perspektiva za BiH te koncepcija ‘srpskog svijeta’”, jer to „jednostavno isključuje jedno drugo”.

Sadašnji trenutak „prilika je da se EU jasno postavi”. Naglasio je da Europa više ne može imati „tolerantan stav” prema autokratskim vođama te da EU više ne može stavljati naglasak jednostavno na „dostavu novaca”, nego prije svega na jačanje institucija država kandidatkinja. „Svi autoritarni tipovi s istoka Europe doživljavaju EU kao bankomat ispred kojeg se isplati čekati”, kazao je Picula.

Put u dobrom smjeru je plan rasta i reformi na kojem je i on radio kao supregovarač EP-a, a kojim je osigurano 6,3 milijardi eura za države zapadnog Balkana, no pod određenim uvjetima, iako bi Picula volio da je takvih uvjeta „puno više”.

EU se mora prestati „zadovoljavati lažnom stabilnošću” na zapadnom Balkanu i stati na kraj čelnicima koji s europskim sredstvima ne povlače i one vrijednosti koje bi mogle ugroziti njihov „monopol na istinu i vlast”, poput slobode medija ili neovisnost pravosuđa.

Zastupnik konzervativaca Stephen Nikola Bartulica (DOMiNO/ECR) Hini je rekao da je Dodik doveo sebe i RS „u slijepu ulicu”.

„Ne sviđa mi se ni način kako Vučić koristi RS kao polugu u nekim svojim geopolitičkim igrama i povezuje to s Kosovom, to mora prestati”.

Izrazio je zadovoljstvo što je američka administracija poslala jasnu poruku o jedinstvenoj BiH, no naglasio da Hrvatska mora „izgubiti svaku iluziju da je to dugoročno rješenje”. Kao što američki predsjednik Donald Trump na novi način zamišlja Bliski istok, „vrijeme je da se na novi način gleda Daytonski sporazum”, nastavio je konzervativac. Taj je ugovor „osigurao mir, ali ne i funkcionalnu državu koja može omogućiti prosperitet svojim državljanima”.

„Ostaje činjenica da su Srbi nagrađeni nakon agresije i svih zločina koji su počinjeni te da je ovo stanje zapravo stanje jednog nestabilnog mira. Trebamo iskoristiti svaku priliku pokretanja inicijative da se stvari definiraju na nov način”, rekao je Bartulica. „Hrvati u BiH najbolje su jamstvo da ta zemlja održi zapadni identitet. Ako ne uspijemo u tome, svaka druga opcija je loša”, zaključio je. – Hina.

Bartulica: Europa bi trebala uspostaviti svoj DOGE – Europski odjel za učinkovitost vlasti

0 comment
FacebookTwitterEmail
SvijetVijesti

Europski politički spektar gotovo jedinstven u pozivu na jačanje obrane: Sigurnost Europe ne može biti u rukama Washingtona i Moskve

by Ante R.
written by Ante R.

Političke grupacije Europskog parlamenta svih strana ideološkog spektra u utorak su pokazale gotovo potpuno jedinstvo u pozivu Europskoj uniji da se „probudi” i preuzme odgovornost za svoju sigurnost. 

„Europski  sigurnosni poredak je duboko uzdrman, a naše iluzije razbijene”, rekla je čelnica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen eurozastupnicima u Strasbourgu u raspravi o zaključcima samita Europskog vijeća od prošlog tjedna, europskoj sigurnosnoj arhitekturi i potpori Ukrajini.

Von der Leyen je to rekla tjedan dana nakon što je EK na stol stavio prijedlog za mobilizaciju gotovo 800 milijardi eura kroz veća izdvajanja država i novo zajedničko zaduživanje EU-a od 150 milijardi eura u svrhu obrane.

Predsjednik Europske pučke stranke u EP-u Manfred Weber u govoru nakon sunarodnjakinje kazao je da njegova grupacija zna što Europa „duguje” Sjedinjenim Državama kao svjetskoj sili koja je „vratila demokraciju i slobodu u Europu”. No, nastavio je, “ono što se prije dva tjedna dogodilo u Bijeloj kući jednostavno je skandalozno”, referirajući se na svađu američkog predsjednika Donalda Trumpa, njegovog potpredsjednika J.D. Vancea i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija u Ovalnom uredu.

„Laž je da je Ukrajina kriva za rat. Nitko ne može iskriviti istinu. Putin ne želi kraj rata, on želi kraj Ukrajine”, kazao je Bavarac. Naglasio je da je sada jasno da je Europa sada „sama” te da se mora probuditi jer njezina sigurnost ne može biti u rukama Washingtona i Moskve.

Inicijativa Komisije vrijedna 800 milijardi je „dobar početak”, no ona je samo prvi korak, ocijenio je. Potrebne su i standardizacija naoružanja jer Europa „trenutačno ima 17 vrsta tenkova”, obavezna zajednička nabava, pokretanje zajedničkih projekata i jačanje kibernetičke sigurnosti sigurnosti, predložio je Weber.

Čelnica socijalista i demokrata Iratxe Garcia Perez je upozorila da je inicijativa Komisije „samo prvi korak”, iako u pravom smjeru.  „Te investicije ne smiju biti nauštrb socijalne države, temelja europskog modela. Ako potkopamo taj model past ćemo u zamku krajnje desnice i ugroziti naše demokracije”, rekla je Španjolka.

Pozvala je Komisiju na konfiskaciju nekoliko stotina milijardi eura vrijedne zamrznute ruske imovine i upotrebu tih sredstava da bi se naoružala Ukrajina. „Autokrati će pobijediti ako Putin savlada Ukrajinu. Borba između autokracije i demokracije bit će bitka koja će obilježiti 21. stoljeće”, zaključila je.

Europu sustigla stvarnost

Čelnik Patriota za Europu Jordan Bardella, predsjednik francuskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, poručio je von der Leyen i Komisiji da ih je „sustigla stvarnost koju su dugo negirali”. „Mislili ste da je dobro delegirati sigurnost SAD-u, industriju Kini, a energetiku Rusiji”.

Naglasio je da je Europi danas prioriteti moraju biti mir i neovisnost te da ona mora osigurati da „samostalno oblikuje svoje interese”. Francuska može biti predvodnik u tome kao zemlja „proslavljene vojske”, snažne industrijske baze, kao država s nuklearnim naoružanjem i pravom veta u Vijeću sigurnosti.

Čelnik konzervativaca (ECR) Nicola Procaccini rekao je da je SAD pozivao Europu da preuzme odgovornost za svoju sigurnost još i u vrijeme demokratskih predsjednika Baracka Obame i Joea Bidena. Europa je pak odgovorila zelenim planom, ekspanzijom socijalne države i carinama na američke automobile, rekao je Talijan, zrcaleći kritike koje je EU-u upućivao američki predsjednik.

„Kad Trump kaže da je EU više novca dala Putinu nego Zelenskiju, on govori istinu”, rekao je Procaccini, pa dao primjer Francuske koja je navodno od početka rata povećala uvoz LNG-ja iz Rusije za 81 posto.

Otpor Rusiji

Čelnica liberalne grupacije Renew Europe Valerie Hayer naglasila je da Bijela kuća više nije europski saveznik te da Europa mora iz toga izvući lekciju.  „U prošlosti smo činili pogreške, no sada moramo podržati Ukrajini i pružiti joj sigurnosne garancije, a to će uključivati i slanje mirotvornih snaga kad postignemo mir”, rekla je.

Čelnik zelenih Bas Eickhout pohvalio je prisutnog predsjednika Europskog vijeća Antonija Costu što je to tijelo prošli tjedan podržalo zaključke o Ukrajini glasom 26 država, bez mađarskog premijera Viktora Orbana kojeg je nazvao „ruskim vlasništvom” protiv kojeg treba djelovati.

Eickhout je kritizirao inicijativu EK-a kazavši da će se od 800 milijardi njih 150 odnosi na europski koordinirani odgovor, a ostatak na nacionalne inicijative za koje sumnja da će pomoći kontinentu u cjelini. „Ne treba nam više tenkova na grčko-turskoj granici”, rekao je. Istaknuo je da jačanje europske obrane ne smije ići nauštrb ulaganja u zeleni plan jer je i on dio jačanja sigurnosti kroz postizanje energetske neovisnosti.

EK predstavila prijedlog uredbe o vraćanju ilegalnih migranata: Predviđa se uspostava povratničkih centara izvan EU

Transatlantska kriza?

Čelnik kluba Ljevica Martin Schirdewan upozorio je da „transatlantsko partnerstvo danas više ne postoji”, da Trump Europi prijeti „destruktivnim trgovinskim ratom” i dodvorava diktatorima.

EK-ovih 800 milijardi ne smije ići „prema američkom naoružanju” nego EU mora jačati svoju vojnu industriju, koju Schirdewan želi nacionalizirati, ali i ključnu infrastrukturu, poput one digitalne. „Ne smijemo ovisiti o Elonu Musku i njegovim tehno-burazima”, rekao je ljevičar.

U raspravi je sudjelovala i hrvatska zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP), članica Odbora za sigurnost i obranu (SEDE), koja je upozorila da zbog „buđenja“ EU-a ne smijemo zaboraviti važnost „američkog nuklearnog kišobrana”.

Ona smatra da jačanje europske obrane mora ići ruku pod ruku s jačanjem odnosa s našim saveznicima, uključujući i SAD. Upozorila je da će sadašnje mjere EU-a imati učinak tek za najmanje četiri godine te da kontinent mora imati na umu kako SAD i Rusija zajedno posjeduju 85 posto svjetskog nuklearnog arsenala.

Hrvatski zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) u raspravi je ocijenio da je dolazak nove američke administracije Europi „donio dugoročne geopolitičke promjene”.

„Ne smijemo temeljiti europsku sigurnost na stavovima glasača u američkim swing državama. EU mora planirati politiku umanjivanja rizika u odnosu na Trumpov Washington. Ovo nije Amerika koja želi da je saveznici poštuju, ovo je Amerika koja želi da je se saveznici boje”, rekao je Picula i pozvao na „povijesne i odgovorne korake unaprijed”. – Hina.

Ukrajina pristala na trenutačno primirje, SAD nastavlja slati vojnu pomoć Kijevu

0 comment
FacebookTwitterEmail
IzdvojenoSvijetVijesti

Von der Leyen u obraćanju EP-u: “Europski sigurnosni poredak je duboko uzdrman, a naše iluzije razbijene”

by Ante R.
written by Ante R.

Iluzije o sigurnosti Europe su raspršene te Europska unija mora odmah početi ulagati znatno više u svoju obranu, poručila je u utorak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u obraćanju Europskom parlamentu.

“Europski sigurnosni poredak je duboko uzdrman a naše iluzije razbijene”, rekla je čelnica Komisije eurozastupnicima u Strasbourgu u raspravi o zaključcima samita Europskog vijeća od prošlog tjedna, europskoj sigurnosnoj arhitekturi i potpori Ukrajini.

Nakon završetka Hladnog rata Europa je troškove obrane smanjila s prosječnih više od 3,5 posto na manje od polovice toga, napomenula je von der Leyen podsjetivši da je dio europskih političara vjerovao da se Rusija u može integrirati u europsku sigurnosnu i gospodarsku arhitekturu a drugi “nadali da se možemo neograničeno oslanjati na punu zaštitu Amerike”.

“Mislili smo da uživamo u dividendi mira. Ali u stvarnosti, smo samo imali sigurnosni deficit. Vrijeme iluzija je sada prošlo. Europa je pozvana preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu. Ne u nekoj dalekoj budućnosti nego već danas”, poručila je čelnica Komisije.

Von der Leyen je navela kako je ulaganje u europsku obranu potrebno zbog stanja u Ukrajini te da je potrebno žurno popuniti “rupe u vojnoj opskrbi Ukrajine” i Ukrajini dati čvrsta sigurnosna jamstva. No pitanje obrane ne tiče se samo Ukrajine nego sigurnosti cijele Europe i cijelog našeg kontinenta, rekla je.

“Putin je više puta dokazao da je neprijateljski raspoloženi susjed. Ne može mu se vjerovati, može ga se samo odvratiti. A znamo da ruski vojni kompleks proizvodi više od našeg. Kremlj na vojne potrebe troši više nego cijela Europa zajedno”, dok je “raspon prijetnji s kojima se suočavamo sve širi iz dana u dan”, upozorila je Von der Leyen.

EK predstavila prijedlog uredbe o vraćanju ilegalnih migranata: Predviđa se uspostava povratničkih centara izvan EU

Predstavljajući zaključke s prošlotjednog skupa čelnika EU članica i inicijative njene Komisije, von der Leyen je navela kako članice EU-a sada u prosjeku troše nešto manje od dva posto BDP-a dok analize pokazuje kako se izdvajanja za obranu moraju povećati na  više od tri posto.

Najveći dio ulaganja može doći samo iz država članica, napomenula je i navela kako se stoga predlažu nova fiskalna pravila po kojima članice mogu namjeniti dodatnih 1,5 posto BDP-a svojim proračunima za obranu. Na taj način  bi članice mogle bi mobilizirati do 650 milijardi eura tijekom sljedeće 4 godine.

Pored toga članice će moći koristiti i novi financijski instrument SAFE, odnosno EU zajmove za obranu u vrijednosti od 150 milijardi eura u strateškim domenama poput protuzračne obrane, razvoja bespilotnih letjelica i kibernetičke obrane. Tim bi se zajmovima financirale nabave od europskih proizvođača po višegodišnjim ugovorima uz fokus na zajedničkim nabavama, objasnila je.

Čelnica Komisije najavila je i mogućnost da članice dobrovoljno preusmjere dio svojih sredstava iz kohezijskih fondova na projekte vezane uz obranu, a toj će mogućnosti odluku donijeti Vijeće EU-a i Parlament. – Hina.

Europski politički spektar gotovo jedinstven u pozivu na jačanje obrane: Sigurnost Europe ne može biti u rukama Washingtona i Moskve

0 comment
FacebookTwitterEmail
Vijesti

Hrvatski eurozastupnici o prioritetima novog saziva EP-a; Sokol: “Apsolutno prepopustljiva politika prema Srbiji” jedna od pogrešaka Europe

by Ante R.
written by Ante R.

Europa se mora izboriti za svoj položaj u svijetu, rekli su hrvatski eurozastupnici iz redova pučana i socijalista koji su u ponedjeljak predstavnicima diplomatskog zbora u Zagrebu predstavili očekivanja i prioritete novog saziva Europskog parlamenta (EP).

“Europa jednostavno mora shvatiti da nam više nitko ništa neće pokloniti, nego da ćemo i za naš geopolitički, ali i za naš gospodarski i tehnološki položaj izboriti sami”, rekao je novinarima eurozastupnik Karlo Ressler (EPP).

Kao prioritete svoje političke skupine je istaknuo smanjenje regulatornog opterećenja, pametnije promišljanje o svakom novom zakonodavstvu i “svakoj novoj obvezi koja se postavlja pred europske građane“.

Naglasio da je pritom da je u kontekstu pregovora o novom višegodišnjem proračunu Europske unije “uspijemo izboriti za povoljan tretman hrvatskih korisnika, za nastavak snažne kohezijske politike koja čini praktički trećinu cijelog europskog proračuna”.

“Ali u isto vrijeme da shvatimo da bez održivijih investicija u nove tehnologije, u konkurentnost, u europsko gospodarstvo, Europa neće moći pratiti korak s nekim dinamičnijim dijelovima svijeta”, kazao je Ressler, ponovno pozvavši na “manje regulacije” i “manje administrativnog tereta”.

Najdramatičnije od hladnog rata

Zastupnik Tonino Picula (S&D) kazao je da su s diplomatima razgovarali o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama te o izazovima za Uniju u sljedećih pet godina, nazvavši ovo vrijeme “vjerojatno najdramatičnijem trenutkom u svjetskoj povijesti nakon završetka hladnog rata“.

“EU će se sigurno definirati preko odnosa prema Ukrajini, gdje i dalje treću godinu bjesni rat, prema krizi koja eskalira na Bliskom istoku, ali jednako tako i na sjeveru Afrike postoje određeni problemi, koji rezultiraju povećanim migracijama, što ima ozbiljan politički efekt na samu Europsku uniju”. Prije nego što izabrani američki predsjednik Donald Trump stupi na dužnost 20. siječnja, istaknuo je Picula, “mi ćemo se naći u jednoj izazovnoj vakuum-situaciji”.

“Sigurno će mnogi u svijetu pokušati iskoristiti taj period vakuuma kako bi eventualno nametnuli neka svoja rješenja ili se što bolje pozicionirali u budućim pregovorima oko cijelog niza kriza. To vidimo sad u Gruziji i Ukrajinu i u svim dijelovima svijeta u kojima će se na neki način očekivati reakcija zapada”. “Dakle, za Europsku uniju će to biti izazovno vrijeme jer u mnogim stvarima ona ne uspijeva naći zajednički jezik … Unija će prije svega morati poraditi na jačanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

Europa treba postaviti pravila igre

Zastupnica pučana Željana Zovko (EPP), koja je diplomatima govorila o transatlantskim odnosima, rekla je da u Americi “još nije rečeno kako će se reagirati prema Europi, koja je strateški partner”, naglasivši da je riječ o situaciji u kojoj “mi trebamo postaviti pravila igre”. “Mi ne možemo utjecati na odluke koje će oni (američki zakonodavci) donositi, no ono na što možemo utjecati je da zajednički, strateški radimo i kroz naše gospodarske komore”.

Kazala je da misli da će se sada, kada vlast preuzme Trump, “mnogo jednostavnije razgovarati, možda manje diplomatskim rječnikom, ali će se brže dolaziti do dogovora”. “Da naša veza bude bazirana na uzajamnoj trgovini i snabdijevanju neophodnim kritičnim sirovinama, plinom, koji neće dolaziti od nekih autokratskih režima, gdje smo se do sada bazirali. Nakon Rusije, mi smo išli k Azerbajdžanu, Katru ili nekim drugim mjestima, što nije bilo sigurno”, kazala je Zovko.

Njezin stranački kolega Tomislav Sokol je rekao da je “očito da će se Amerika u jednoj velikoj mjeri okrenuti protekcionizmu” te da će Europa morati gledati svoje interese. “Naglasak je na tome da Europa treba promijeniti svoje politike u velikoj mjeri, od prevelikog naglašavanja zelenih politika koje su dovele do uništavanja industrije u Europi, do seljenja radnih mjesta u Kinu i činjenja Europe ovisnijom o trećim državama”.

HDZ i oporba: Blizu smo izbora svih 10 ustavnih sudaca, neće biti “crnog scenarija”

Ruski trojanski konj

Sokol se osvrnuo i na pitanje proširenja, za koje je rekao da je prioritetno, no da mora biti temeljeno na zaslugama kako bi se izbjegao “ruski ili nečiji drugi trojanski konj u Europi“.

Jednom od pogrešaka Europe je nazvao “apsolutno prepopustljivu politiku prema Srbiji“. “Dopustila je da Srbija širi svoj utjecaj, svoj hegemonizam, to vidimo na primjeru Crne Gore, gdje sada imamo velikosrpske stranke kao ne samo dio vladajuće koalicije, nego i dio vlade. To je nešto što je dugoročno neodrživo”, kazao je Sokol, zatraživši veću podršku zapada za proeuropske snage u Crnoj Gori.

Eurozastupnik iz redova socijalista Marko Vešligaj govorio je o javnim politikama Unije, u pogledu jačanja konkurentnosti zajedničkog tržišta, pri čemu je podsjetio da se europska poljoprivreda suočava s nizom izazova poput poremećaja opskrbnih lanaca te sve češćim vremenskim nepogodama.

“Smatram da je ruralan razvoj također izuzetno važan i moramo osigurati kvalitete javne usluge u manjim lokalnim jedinicama jer će se na taj način ljudi moći baviti poljoprivredom”, rekao je Vešligaj novinarima. Dodao je da su s diplomatima također razgovarali o usvojenoj direktivi o suzbijanju nasilja nad ženama i rodno uvjetovanom nasilju.

“Znamo da su napravljeni dosta veliki koraci prema naprijed unutar Europske unije po tom pitanju, no neka pitanja su ostala otvorena, poput tretiranja silovanja kao kaznenog djela. U Hrvatskoj isto vidimo da su još uvijek problemi s implementacijom Istanbulske konvencije”. Također, osvrnuo se i na pokušaje “određenih ekstremno desnih grupa” koje rade na suzbijanju seksualnih i reproduktivnih prava žena, što je nazvao još jednim pokazateljem da “u društvu još imamo represivne skupine protiv kojih se treba boriti”.

Susret hrvatskih zastupnika i veleposlanika akreditiranih u Hrvatskoj organizirao je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. – Hina.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem: Napredak projekta vidi se po dolasku stranih ulagača na istok Hrvatske

0 comment
FacebookTwitterEmail
SvijetVijesti

Orban se prilikom predstavljanja mađarskog predsjedništva u EP-u osvrnuo na niz problematičnih tema, njegov govor zastupnici ljevice dočekali sa pjevanjem “Bella Ciao”

by Ante R.
written by Ante R.

Ilegalna migracija dovodi do rasta antisemitizma, nasilja nad ženama i širenja homofobije u Europskoj uniji, rekao je u srijedu mađarski premijer Viktor Orban pri predstavljanju mađarskog predsjedništva u Europskom parlamentu.

„Europska unija se mora promijeniti i danas vas želim uvjeriti u to”, započeo je Orban svoje predstavljanje mađarskog predsjedništva Europskom unijom koje traje do kraja godine, pa upozorio da je Europa pred „možda najozbiljnijim trenutkom” u svojoj modernoj povijesti.

Orban je rekao da su ilegalne migracije velik teret za Europu, pogotovo za države na vanjskim granicama Unije, a kao jedino rješenje predložio je ‘hotspotove’ izvan europskih granica. „Ilegalna migracija dovodi do antisemitizma, nasilja nad ženama i povećanja homofobije”, ustvrdio je mađarski premijer.

Migrantska kriza ugrožava i šengenski sustav, pa Orban predlaže skupove država članica tog prostora slobodne kretnje kako bi se uskladile njihove politike.

Mađarski premijer je govorio o ratovima koji prijete Europi na njezinom teritoriju, Bliskom istoku i Africi. U svom govoru nije spomenuo Ukrajinu, osvrnuvši se na tu zemlju tek nakon reakcija parlamentaraca, kazavši da je Europa na putu prema porazu u ratu protiv Ukrajine i da vodi krivu politiku prema tom sukobu. „Moramo govoriti o primirju i imati drugačiju strategiju ili ćemo svi izgubiti”, rekao je.

Orban je također govorio o europskom gubitku konkurentnosti, onome što smatra nedostacima zelene tranzicije i pretjeranoj regulaciji EU-a, demografiji, migraciji i proširenju. Govoreći o proširenju, Orban je rekao da se EU mora „usredotočiti na Srbiju” jer bez pridruživanje te zemlje neće biti sigurnosti na zapadnom Balkanu.

Po pitanju poljoprivrede Orban smatra da je taj sektor ugrožen klimatskim okolnostima, pretjeranim regulacijama i izvozom iz trećih država, što ugrožava „egzistenciju poljoprivrednika”.

Mađarski premijer stoga tvrdi da Budimpešta želi biti katalizator „nužnih promjena” u Europi. „Nismo članica EU-a zbog onoga što ona jest, nego zbog onoga što može biti”, naglasio je Orban, pa je dan nakon što je na konferenciji za medije rekao da bi pobjedu Donalda Trumpa na izborima u Sjedinjenim Državama proslavio s „nekoliko boca šampanjaca” zaključio svoj govor s parafrazom njegovog slogana: „Učinimo Europu ponovno velikom”.

Zastupnici ljevice dočekali su pak njegov govor pjevanjem antifašističke pjesme „Bella Ciao”, na što je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola reagirala upozorivši da nisu na Euroviziji.

Primorac kao kandidat Plenkovićevog HDZ-a nije njihov autentični kandidat za predsjednika države to je netko drugi

Obraćanje Ursule von der Leyen

Nakon Orbana Parlamentu se obratila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Na početku je izrazila solidarnost s Mađarskom zbog nedavnih smrtonosnih poplava, no potom nije štedjela kritike upućene mađarskom čelniku.

„Ukrajinci ulaze u treću ratnu zimu, a Rusi žele da ona bude najgora dosad. A i dalje postoje oni tko za rat krive žrtve, a ne pokretače invazije. Ne krive Putina i njegovu pohlepu za moć, nego ukrajinsku žeđ za slobodom”, rekla je von der Leyen, pa pitala bi li Orban krivio Mađare za sovjetsku invaziju 1956. godine.

„Mi Europljani možemo imati različite povijesti i jezike, ali nema europskog jezika na kojem je mir sinonim za predaju, a suverenitet sinonim za okupaciju”, kazala je. Po pitanju migracije kritizirala je Orbanovu tvrdnju da Budimpešta štiti Europu od kriminalaca jer je Mađarska nedavno oslobodila „osuđene krijumčare i trgovce ljudima”.

„To nije zaštita Europe, to je slanje svojih problema susjedima”, rekla je, pa dodala da je Mađarska istovremeno omogućila ruskim državljanima da dobiju dozvolu za boravak na europskom teritoriju, bez dodatnih kontrola, što ugrožava cijeli šengenski prostor te je dopustila i patrole kineske policije u Mađarskoj. – Hina.

Samit Ukrajina – jugoistočna Europa: Zelenskij doputovao u Hrvatsku, sudionici potpisuju Dubrovačku deklaraciju, poznate su glavne točke

0 comment
FacebookTwitterEmail
Verified by MonsterInsights