Olaf Scholz

Glavni njemački oporbeni čelnik Friedrich Merz kritizirao je u petak kancelara Olafa Scholza kao “neodgovornog” zbog odgađanja prijevremenih izbora, a anketa je također pokazala da birači žele prijevremene izbore kako bi se zemlja izvukla iz političke krize. Najveće europsko gospodarstvo ovog je tjedna narušeno zbog raspada Scholzove trostruke koalicije i nesuglasica oko toga koliko novca bi vlada trebala potrošiti da potakne rast i podrži Ukrajinu.

Pošto su se stranke pozicionirale, vicekancelar Robert Habeck iz stranke Zelenih u petak će startati s vlastitom kandidaturom da postane kancelar, rekao je izvor upoznat s tim.

Raspad koalicije dolazi u teškom trenutku za Njemačku jer se njezino gospodarstvo suočava s drugom godinom pada, njezine tvrtke strahuju od gubitka konkurentnosti, dok vanjskopolitički izazovi rastu, od ponovnog izbora Donalda Trumpa do carinskog rata s Kinom.

Scholz je predložio održavanje glasanja o povjerenju njegovoj vladi u siječnju, otvarajući put prijevremenim izborima u ožujku, ali Merz želi da se izbori održe u siječnju. Zajedno s “velikom većinom njemačkog biračkog tijela, vjerujem da je neodgovorno postupati s ovim … na takav način da to postane puko odgađanje, pri čemu stranačko-politički motivi očito zauzimaju središnje mjesto“, rekao je Merz, čelnik demokršćana (CDU).

Prema anketi ZDF Politbarometer, većina Nijemaca također želi izbore što prije. Nekih 84 posto misli da su raniji izbori dobra ideja, a 13 posto to ne misli, objavljeno je u petak. U anketi, koja se temelji na podacima istraživačke grupe Wahlen, 30 posto želi nove izbore u ožujku, dok 54 posto želi raniji datum. Samo 12 posto želi da se izbori održe na prvobitni datum u rujnu 2025.

Scholzova koalicija raspala se u srijedu nakon što je najavio otpuštanje ministra financija Christiana Lindnera iz stranke Slobodnih demokrata (FDP), koja je zajedno sa Zelenima i Scholzovim socijaldemokratima (SPD) na vlasti od 2021. godine.

Nekih 31 posto anketiranih vidi FDP kao najveću krivnju za slom. Oko 58 posto građana očekuje da će Scholz iz krize izići oslabljen, a 32 posto da će biti ojačan. U isto vrijeme, 74 posto očekuje da će FDP biti oslabljen, dok samo 16 posto smatra da će postati jači.

Habeck, 55, bivši romanopisac i filozof, središnja je figura njemačke energetske i klimatske politike kao ministar gospodarstva i zaštite klime te glasni zagovornik državne pomoći za ulaganje u industriju kako bi se potaknulo posrnulo gospodarstvo. – Hina.

Trump započeo kadroviranje nove američke administracije: Medijski napisi o potencijalnim kandidatima, najveća pozornost saveznika i neprijatelja na izboru ministra obrane

Njemački kancelar Olaf Scholz u četvrtak je na meti kritika svojih konzervativnih političkih suparnika koji, suprotno njegovim najavama za siječanj, žele glasanje o povjerenju Scholzovoj vladi već sljedeći tjedan kako bi se ubrzali prijevremeni izbori nakon što se dan ranije raspala vladina koalicija.

Koalicija između kancelarovih Socijaldemokrata (SPD), Zelenih i liberala FDP-a “propala” je, istaknuo je čelnik oporbene Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz i kazao da se nema razloga čekati siječanj za glasanje o povjerenju.

Raspad vlade dolazi u najgorem mogućem trenutku za Njemačku, koja se bori s ozbiljnom industrijskom krizom, ali i za Europu, koja je zabrinuta zbog posljedica po svoju trgovinu i sigurnost nakon izbora republikanca Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a. “Jednostavno si ne možemo priuštiti da nekoliko mjeseci imamo manjinsku vladu“, insistira Merz.

Potres koji je izazvao raspad trostranačke koalicije, koja je na vlasti u Berlinu od kraja 2021., nije znatno poremetio raspored Olafa Scholza koji će danas otputovati u Budimpeštu kako bi se sastao sa svojim europskim kolegama i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.

Razlike o proračunu

Trostrana njemačka tzv. “semafor” koalicija, raspala se u srijedu navečer nakon smjene ministra financija i čelnika liberala Christiana Lindnera.

Njega će zamijeniti jedan od bliskih savjetnika Olafa Scholza, Joerg Kukies, 56-godišnji stručnjak za ekonomska pitanja. Svi liberali napustili su vladu osim ministra prometa Volkera Wissinga, koji je najavio da ostaje u vladinom timu i da napušta svoju stranku, s kojom se ne slaže.

Razlog razlaza su duboke razlike dvaju tabora oko proračunske i ekonomske politike koju će voditi, pri čemu se prvi zalažu za oživljavanje posrnule nacionalne ekonomije potrošnjom, dok se liberali zalažu za socijalne rezove i strogu proračunsku disciplinu.

Dok su SPD i Zeleni za veći proračun koji bi uključivao i pomoć posrnuloj automobilskoj industriji, Lindner i FDP ustraju na mjerama štednje.

“Potrebna nam je vlada koja je sposobna djelovati i koja ima snage donijeti potrebne odluke za našu zemlju”, ustvrdio je socijaldemokratski kancelar. Scholz je uz to ocijenio da više nema “dovoljno povjerenja za nastavak suradnje” te je odlučio smijeniti ministra financija. Kancelar sada vodi manjinsku vladu i nada se da će usvojiti nekoliko zakona koji se smatraju prioritetima, tražeći većinu od slučaja do slučaja.

Glasanje o povjerenju

Što se tiče proračuna za 2025., čija je izrada u ishodištu sadašnje krize, sve ostaje neizvjesno. Ako ga parlament ne usvoji, minimalna i reducirana verzija mogla bi se primjenjivati od siječnja.

Kancelar je u srijedu, prilikom smjene ministra, najavio da želi glasanje o povjerenju svojoj vladi u siječnju, čime bi otvorio put prijevremenim izborima s obzirom na slabe šanse da će dobiti povjerenje.

U tom bi se slučaju izbori, prvotno predviđeni za rujan 2025., mogli održati “najkasnije krajem ožujka”.

Olaf Scholz i Christian Lindner iznijeli su javno međusobne pritužbe. Christian Lindner je “prečesto izdao moje povjerenje”, požalio se Olaf Scholz, osuđujući njegovo “sebično” ponašanje. Bivši ministar financija optužio je pak kancelara da je državu doveo “u fazu neizvjesnosti proračunatim raspadom ove koalicije”. ‘Razvod’ je finaliziran nakon posljednjeg dana razgovora kojima se pokušalo spasiti vladu koju Scholz vodi od kraja 2021.

S Trumpovom sjenom

Raskidi koalicija vrlo su rijetki u Njemačkoj, no vladin tim već je mjesecima potkopavan neslaganjima oko gospodarstva i imigracije te osobnim svađama. “Srećom, gotovo je”, naslov je u četvrtak u časopisu Der Spiegelu, koji je time sažeo opći dojam.

“Konstelacija sastavljena od SPD-a, Zelenih i FDP-a nema budućnost na saveznoj razini. Ne nakon vjerojatnih novih izbora u proljeće, ali ni u dogledno vrijeme”, ocjenjuje list.

Olaf Scholz se nadao da će izbor Donalda Trumpa, ljubitelja protekcionizma i diplomatskih sukoba, njegovu koaliciju natjerati da zbije redove. Ali dogodilo se upravo suprotno. Da se izbori održavaju sutra, konzervativna oporba bi, prema anketama, izbila na prvo mjesto s više od 30 posto glasova, a favorit za kancelara bio bi njezin čelnik Friedrich Merz. No i on bi imao poteškoća s formiranjem većinske koalicije, uz krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD), koja vreba na drugom mjestu u anketama. – Hina.

Europski čelnici se izjasnili o suradnji s budućom Trumpovom administracijom; Michel: “Moramo biti gospodari vlastite sudbine”

U Njemačkoj sve veći pritisak na kancelara Scholza: Pored kritične oporbe i rezultati anketa dodatni uteg, prijevremeni izbori kucaju na vrata

Nema budućnosti za Scholzovu manjinsku vladu na saveznoj razini: Oporba traži hitno glasanje o povjerenju