Naslovnica Tags Objavi tag s "Ursula von der Leyen"
Tag:

Ursula von der Leyen

IzdvojenoVijesti

Ursula von der Leyen pod pritiskom: Bruxelles se okreće protiv šefice Komisije

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ponovno se našla u središtu političkih napetosti u Bruxellesu. Europski parlament priprema drugi pokušaj izglasavanja nepovjerenja u samo tri mjeseca, a kritičari sve otvorenije ističu nezadovoljstvo njezinim radom.

Iako centristički saveznici zasad stoje uz nju, među zastupnicima iz S&D, Renew Europe i dijela EPP-a sve je više onih koji ne isključuju pokretanje postupka nepovjerenja. Glasanja o nepovjerenju sve se češće koriste kao test sposobnosti šefice Komisije da učinkovito vodi Uniju.

Jedan od ključnih razloga nezadovoljstva odnosi se na sporiji napredak u provedbi velikih europskih projekata i reformi, uključujući gospodarsku politiku, klimatske ciljeve i energetske inicijative. Kritičari tvrde da Komisija ne pokazuje dovoljnu agilnost u suočavanju s izazovima poput energetske krize i globalnih gospodarskih promjena.

Političke tenzije u Bruxellesu dodatno se intenziviraju jer se nadolazeći parlamentarni ciklusi i izbori u državama članicama odražavaju na stavove zastupnika. Pritisak je posebno vidljiv kod zemalja koje traže brže konkretne rezultate i jasne politike koje utječu na svakodnevni život građana, prenosi tportal.

Ursula von der Leyen nastoji balansirati između očuvanja političke podrške i zadržavanja kredibiliteta Komisije. Izvori bliski Komisiji navode da predsjednica vodi intenzivne konzultacije sa saveznicima kako bi osigurala stabilnu većinu i spriječila daljnje eskalacije.

Međunarodni kontekst dodatno komplicira situaciju. Europska unija se suočava s pritiscima u vanjskoj politici, uključujući odnose s Rusijom, Kinom i Sjedinjenim Državama, što zahtijeva snažno i koordinirano vodstvo Komisije. Svaka slabost ili percepcija neodlučnosti može se brzo odraziti na međunarodnu poziciju Unije.

Ekonomski izazovi također pridonose političkoj napetosti. Inflacija, energetska ovisnost i globalne trgovinske promjene zahtijevaju brze i učinkovite reakcije Komisije, a zastupnici u parlamentu pažljivo prate svaku odluku. Sporiji tempo reformi često se koristi kao argument protiv predsjednice i njene administracije.

Analitičari upozoravaju da neuspjeh u održavanju podrške mogao bi imati dugoročne posljedice ne samo za karijeru Ursule von der Leyen, već i za ukupnu percepciju snage i učinkovitosti institucija EU. Bruxelles sada pomno prati svaki njezin korak, dok se napetosti u političkim redovima nastavljaju rasti.

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoSvijet

Vodi li Ursula Europu u rat protiv Rusije

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u četvrtak nakon sastanka tzv. ‘koalicije voljnih’ da postoji odlučnost ukrajinske vojne snage učiniti toliko jakima da postanu “čelični dikobraz neprobavljiv za sadašnje i buduće agresore”.

“Moramo Ukrajinu pretvoriti u čeličnog dikobraza, neprobavljivog za sadašnje i buduće agresore. To znači stalne oružane snage koje su snažne, dobro opremljene i moderne”,. izjavila je von der Leyen, dodajući da je današnji sastanak donio konkretne rezultate.

Ona je kazala da je 26 država na sastanku ‘koalicije voljnih’ izrazilo spremnost rasporediti svoje snage u Ukrajini u slučaju prekida vatre.

Glavna tema sastanka održanog u Parizu, na kojem je veći dio sudionika sudjelovao video-vezom, bila su sigurnosna jamstva za Ukrajinu.

Von der Leyen je rekla da su prva i najjača linija sigurnosnih snaga snažne ukrajinske oružane snage.

Drugi sloj sigurnosnih jamstava su snage za uvjeravanje, uključujući podršku SAD-a, rekla je predsjednica Komisije.

“Danas se 26 zemalja obvezalo na takve snage za uvjeravanje, u kontekstu prekida vatre ili mirovnog sporazuma, 26 zemalja spremno je rasporediti snage na kopnu, u zraku ili na moru”, rekla je von der Leyen, ne navodeći o kojim je zemljama riječ.

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoSvijetVijesti

Von der Leyen u obraćanju EP-u: “Europski sigurnosni poredak je duboko uzdrman, a naše iluzije razbijene”

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Iluzije o sigurnosti Europe su raspršene te Europska unija mora odmah početi ulagati znatno više u svoju obranu, poručila je u utorak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u obraćanju Europskom parlamentu.

“Europski sigurnosni poredak je duboko uzdrman a naše iluzije razbijene”, rekla je čelnica Komisije eurozastupnicima u Strasbourgu u raspravi o zaključcima samita Europskog vijeća od prošlog tjedna, europskoj sigurnosnoj arhitekturi i potpori Ukrajini.

Nakon završetka Hladnog rata Europa je troškove obrane smanjila s prosječnih više od 3,5 posto na manje od polovice toga, napomenula je von der Leyen podsjetivši da je dio europskih političara vjerovao da se Rusija u može integrirati u europsku sigurnosnu i gospodarsku arhitekturu a drugi “nadali da se možemo neograničeno oslanjati na punu zaštitu Amerike”.

“Mislili smo da uživamo u dividendi mira. Ali u stvarnosti, smo samo imali sigurnosni deficit. Vrijeme iluzija je sada prošlo. Europa je pozvana preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu. Ne u nekoj dalekoj budućnosti nego već danas”, poručila je čelnica Komisije.

Von der Leyen je navela kako je ulaganje u europsku obranu potrebno zbog stanja u Ukrajini te da je potrebno žurno popuniti “rupe u vojnoj opskrbi Ukrajine” i Ukrajini dati čvrsta sigurnosna jamstva. No pitanje obrane ne tiče se samo Ukrajine nego sigurnosti cijele Europe i cijelog našeg kontinenta, rekla je.

“Putin je više puta dokazao da je neprijateljski raspoloženi susjed. Ne može mu se vjerovati, može ga se samo odvratiti. A znamo da ruski vojni kompleks proizvodi više od našeg. Kremlj na vojne potrebe troši više nego cijela Europa zajedno”, dok je “raspon prijetnji s kojima se suočavamo sve širi iz dana u dan”, upozorila je Von der Leyen.

EK predstavila prijedlog uredbe o vraćanju ilegalnih migranata: Predviđa se uspostava povratničkih centara izvan EU

Predstavljajući zaključke s prošlotjednog skupa čelnika EU članica i inicijative njene Komisije, von der Leyen je navela kako članice EU-a sada u prosjeku troše nešto manje od dva posto BDP-a dok analize pokazuje kako se izdvajanja za obranu moraju povećati na  više od tri posto.

Najveći dio ulaganja može doći samo iz država članica, napomenula je i navela kako se stoga predlažu nova fiskalna pravila po kojima članice mogu namjeniti dodatnih 1,5 posto BDP-a svojim proračunima za obranu. Na taj način  bi članice mogle bi mobilizirati do 650 milijardi eura tijekom sljedeće 4 godine.

Pored toga članice će moći koristiti i novi financijski instrument SAFE, odnosno EU zajmove za obranu u vrijednosti od 150 milijardi eura u strateškim domenama poput protuzračne obrane, razvoja bespilotnih letjelica i kibernetičke obrane. Tim bi se zajmovima financirale nabave od europskih proizvođača po višegodišnjim ugovorima uz fokus na zajedničkim nabavama, objasnila je.

Čelnica Komisije najavila je i mogućnost da članice dobrovoljno preusmjere dio svojih sredstava iz kohezijskih fondova na projekte vezane uz obranu, a toj će mogućnosti odluku donijeti Vijeće EU-a i Parlament. – Hina.

Europski politički spektar gotovo jedinstven u pozivu na jačanje obrane: Sigurnost Europe ne može biti u rukama Washingtona i Moskve

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
SvijetVijesti

Europi nužan “mentalitet hitnosti”: Von der Leyen najavila blaža fiskalna pravila radi većih investicija u obranu

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u petak da Europa mora usvojiti “mentalitet hitnosti” kada je riječ o sigurnosti i najavila da namjerava olabaviti stroga pravila zaduživanja kako bi europske države povećale investicije u obranu. “To će članicama omogućiti da značajno povećaju izdvajanja za obranu”, rekla je von der Leyen na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Po sadašnjim pravilima, proračunski manjak ne smije prelaziti tri posto a javni dug 60 BDP-a. “Moramo usvojiti taj mentalitet hitnosti”, koji smo imali kada smo nabavljali cjepiva za koronavirus, istaknula je šefica izvršnog tijela EU.

Po njezinim riječima, blok danas na obranu troši oko dva posto GDP-a i prošle je godine povećao izdvajanja s 200 na 320 milijardi eura. “Ali morat ćemo to značajno povećati. Rast s dva na tri posto značio bi stotine milijardi novih ulaganja”, rekla je Von der Leyen i najavila veće investicije iz zajedničkih fondova, uključujući Europsku investicijsku banku koja po sadašnjim pravilima ne smije kreditirati vojne projekte.

 Sigurnosna konferencija u Muenchenu: J.D. Vance se obrušio na Europu zbog kršenja slobode govora

Govoreći o Ukrajini, rekla je da je Europa, koja je toj zemlji dosad pomogla sa 130 milijardi eura, može osigurati trajan mir zajedno s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

“Predsjednik Volodimir Zelenskij spreman raditi na miru koji poštuje žrtvu njegove zemlje i palih sunarodnjaka. “(Ruski predsjednik Vladimir) Putin mora pokazati da mu nije u interesu prolongirati rat, nego da je odustao od ambicije da uništi Ukrajinu. Neuspjeh Ukrajine bi oslabio i Europu i SAD”, rekla je.

Odgovarajući na planove Trumpove administracije za uvođenjem carina Uniji, Von der Leyen je istaknula da trgovinski ratovi nemaju smisla i da carine pogađaju ljude s obje strane Atlantika. “Neopravdane carine EU-u neće ostati bez odgovora. Koristit ćemo sve alate da obranimo naše interese i zaštitimo naše potrošače. Želimo dogovor koji je dobar za sve”, rekla je. – Hina.

Hegseth upozorio da američka vojna prisutnost u Europi neće trajati zauvijek

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoSvijetVijesti

Godišnji sastanak Svjetskog gospodarskog foruma: Von der Leyen upozorila na rizik od ‘globalne utrke prema dnu’

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je u utorak na rizik od ‘globalne utrke prema dnu’ korištenjem ekonomskih alata kao što su sankcije, kontrola izvoza i carine.
Govoreći na godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma dan nakon inauguracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, Von der Leyen je govorila o novom dobu oštre geostrateške konkurencije.

“Kako se ova konkurencija zaoštrava, vjerojatno ćemo nastaviti vidjeti čestu upotrebu ekonomskih alata, kao što su sankcije, kontrola izvoza i carine, koji su namijenjeni zaštiti gospodarske i nacionalne sigurnosti”, rekla je.

No rekla je da se inovacije ne smiju gušiti.

“U tom duhu, morat ćemo raditi zajedno kako bismo izbjegli globalnu utrku prema dnu”, dodala je.”Jer nikome nije u interesu raskinuti veze u globalnoj ekonomiji. Umjesto toga, moramo modernizirati pravila kako bismo održali našu sposobnost stvaranja zajedničke koristi za naše građane.”

Trump je u ponedjeljak rekao da želi preokrenuti trgovinski deficit SAD-a s Europskom unijom, bilo carinama ili većim izvozom energije. – Hina.

Hrvatska ima konekciju s Trumpovom administracijom, treba li ju Plenković

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoSvijetVijesti

Von der Leyen predstavila program rada nove Europske komisije: Ključni prioriteti jačanje konkurentnosti i ulaganje u obranu

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva kako bi se zaustavilo zaostajanje za SAD-om i Kinom i povećanje obrambenih sposobnosti bit će ključni prioriteti nove Europske komisije, najavila je u srijedu Ursula von der Leyen.

“Naša sloboda i suverenost više nego ikad ovise o našoj gospodarskoj snazi, naša sigurnost ovisi o našoj sposobnosti da budemo konkurentni, inovativni i produktivni, a naš socijalni model ovisi o rastućem gospodarstvu uz istodobno suočavanje s demografskim izazovom”, rekla je Ursula von der Leyen u svom govoru u kojem je predstavila program rada nove Komisije i svoju novu ekipu povjerenika.

Europski parlament natpolovičnom većinom izglasao je novu Europsku komisiju kojoj je po drugi put na čelu von der Leyen i koja preuzima dužnost u nedjelju, 1. prosinca.

Program rada nove Komisije uvelike će se oslanjati na izvješće o budućnosti europske konkurentnosti koje je za Komisiju izradio bivši predsjednik Europske središnje banke i bivši talijanski premijer Mario Draghi, a koje je predstavljeno u javnosti u rujnu.

Kao prvu veliku inicijativu nove Komisije von der Leyen je najavila kompas konkurentnosti koji će se temeljiti na tri stupa iz Draghijeva izvješća: zatvaranje jaza u inovacijama u odnosu na SAD i Kinu; dekarbonizaciju i konkurentnost; povećanje sigurnosti i smanjenje ovisnosti.

Očuvanje slobode,  europskog načina života i socijalnog modela zahtijeva “masovne investicije u našu sigurnost i prosperitet”, rekla je von der Leyen ističući da je preduvjet za to jedinstvo i privrženost europskim vrijednostima.

“To jedinstvo bit će još važnije u današnjem svijetu sukoba, u kojem se svaka slabost iskorištava, svaka podjela se napada, a ovisnost iskorištava”, rekla je predsjednica Komisije predstavljajući svoj program rada za sljedećih pet godina.

Istaknula je da će kompas konkurentnosti biti okvir za rad nove Komisije do kraja njezina mandata.

Govoreći o zaostajanju u inovacijama, von der Leyen je rekla da je EU na istoj razini kao SAD i Kina kada je riječ o patentima i stvaranju start-upova. Međutim, samo trećina europskih patenata komercijalno se eksploatira, a europski start-upovi nailaze na brojne prepreke za svoj rast.

“Start-up iz Kalifornije može se proširiti i prikupiti novac diljem Sjedinjenih Država, dok se start-up u Europi mora nositi s 27 različitih nacionalnih prepreka”, rekla je von der Leyen, dodajući da se to mora promijeniti.

Govoreći o drugom stupu kompasa konkurentnosti, dekarbonizaciji i konkurentnosti, von der Leyen je rekla da nova Komisija ostaje vjerna ciljevima Zelenog plana, koji je obilježio njezin prvi mandat na čelu izvršnog tijela EU-a. U zadnje vrijeme često je napadana od lijevih i zelenih stranaka za odustajanje od nekih dijelova toga plana.

“Želim biti jasna: moramo nastaviti ispunjavati ciljeve Europskog zelenog plana. Ali, ako želimo biti uspješni u toj tranziciji moramo biti agilniji i bolje pratiti ljude i poduzeća na tom putu”, rekla je von der Leyen.

Treći stup kompasa konkurentnosti bit će jačanje ekonomske sigurnosti. U tom smislu potrebno je osigurati stabilne i sigurne opskrbne lance i kritične sirovine.

Lozo postavlja pitanje Vladi: Što namjeravate sa 16 000 migranata

Više ulagati u obranu

Predsjednica Komisije zauzela se za suradnju s NATO-om radi jačanja sigurnosti i veća ulaganja Europljana u obranu, navevši kao primjer da Rusija za obranu izdvaja 9 posto svoga BDP-a, a EU samo 1,9 posto.

“Moramo povećati naše troškove za obranu, treba nam jedinstveno tržište za obranu i moramo ojačati bazu naše obrambene industrije”, rekla je. Najavila je da će u prvih 100 dana predstaviti tzv. Bijelu knjigu o budućnosti europske obrane. Bijela knjiga je  vrsta dokumenta Europske komisije koji sadrži prijedloge budućih aktivnosti u nekom području.

U pogledu proširenja, rekla je da će EU provesti reforme potrebne za primanje novih članica te da će podržavati kandidate na njihovu putu prema članstvu

“Bit ćemo spremni s reformama koje su potrebne s naše strane i podržavat ćemo te zemlje na svakom koraku toga procesa koji se temelji na zaslugama sve dok ne budu spremne pridružiti se našoj Uniji”, rekla je.

Europskoj uniji potrebne su goleme investicije kako bi zaustavila tehnološko zaostajanje za SAD-om i Kinom, za zelenu i digitalnu tranziciju. Von der Leyen je najavila jednostavniji višegodišnji proračun za razdoblje 2028.-2034. ističući da taj proračun neće biti dovoljan za investicijske potrebe i da je nužno mobilizirati privatni kapital.

Također je najavila pojednostavljenje regulatornog okvira kako bi se poduzećima omogućilo lakše poslovanje. – Hina

Ima li Netanyahu potencijalno izuzeće od uhidbenog naloga: Šef francuske diplomacije spominje mogućnost pitanja “imuniteta za određene vođe”

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoVijesti

Veliki koraci su tu, ali je još puno posla na europskom putu; Von der Leyen poručila: Popuštanja za BiH oko traženih uvjeta za pristup EU neće biti, kočničar jednom od njih nije iznenađenje

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je u petak u Sarajevu kako će proširenje Europske unije biti prioritetna zadaća u njenom drugom mandatu, ali je upozorila kako će pristupanje država-kandidata ovisiti isključivo o provedbi reformi koje se od njih očekuju. 

Von der Leyen je boravila u dvodnevnom posjetu BiH u sklopu turneje po državama zapadnog Balkana, a nakon što je u četvrtak bila u Jablanici, najteže pogođenoj bujičnim poplavama od 4. listopada u kojima je tamo poginulo 19 ljudi, u Sarajevu je u petak odvojeno razgovarala s članovima Predsjedništva BiH te predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto.

BiH je u ožujku dobila odobrenje Europskog vijeća za otvaranje pristupnih pregovora, no od tada u ovoj zemlji, zbog političkih blokada u vladajućoj koaliciji, nisu uspjeli poduzeti nikakve konkretne korake koji bi omogućili početak pregovora.

Vladajući također nisu uspjeli usuglasiti ni program reformi koje su preduvjet za pristup fondu od šest milijardi eura što ga je EU osigurala kroz Plan rasta za zapadni Balkan. Pristup tom fondu ranije ovog tjedna Europska je komisija odobrila za svih pet ostalih država regije koje žele postati članicama Unije. Von der Leyen je nakon sastanka s Krišto najavila nastavak pomoći BiH u otklanjanju posljedica poplava kao i to da će odmah izdvojiti dodatnih 20 milijuna eura za te svrhe.

Dodik se u Kazanju sastao s Putinom, najavili otpor politici Zapada

‘BiH ne bi trebala propustiti Plan rasta’

BiH je, po njezinim riječima, unatoč poteškoćama napravila velike korake na putu ka EU, što je potvrđeno odlukom o otvaranju pregovora, no puno posla još je pred tom zemljom. “Znam da na tome predano radite”, kazala je dodajući kako vjeruje da će ti napori dati rezultate, no za to je potrebno da cijela država djeluje jedinstveno.

Kazala je kako će u njenom drugom mandatu proširenje Unije biti na vrhu popisa prioriteta, a dodala je kako je Plan rasta sastavni dio tog procesa i prilika koju BiH ne bi trebala propustiti zajedno s povlačenjem sredstava kroz plan investicija za zapadni Balkan.

“Dijelimo istu viziju budućnosti u kojoj će BiH biti punopravna članica EU”, kazala je Von der Leyen. Pojasnila je kako će proces pristupanja nastaviti biti temeljen na zaslugama pa je teško utvrditi konkretni vremenski okvir odnosno datum za svaku državu te svaku od njih potiče da što prije provedu tražene reforme.

Naznačila je kako popuštanja neće biti, a vjeruje da BiH može ispuniti tražene uvjete, uključujući tu i usklađivanje viznog režima s onim kojega ima EU, čemu se pak u BiH oštro protivi čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik koji odbija dopustiti uvođenje viza Rusima.

Krišto je potvrdila kako je Europska komisija sada ponudila dodatnu pomoć od 20 milijuna eura za otklanjanje posljedica poplava dodajući kako BiH duguje veliku zahvalnost Europskoj komisiji na svakoj vrsti potpore. Komentirajući zastoje na europskom putu kazala je kako je to dijelom uvjetovano i kampanjom uoči listopadskih lokalnih izbora, no da sada očekuje napredak.

Krišto je također rekla da je usuglašen sporazum BiH s Frontexom, nužan radi bolje kontrole ilegalnih migracija, i spreman je za potpis, a narednog će tjedna bit potpisan i sporazum o suradnji s Eurojustom te slijedi priprema pregovaračkog okvira donosno usuglašavanje oko spornih zakona, primjerice o graničnoj kontroli, ali i izbornog zakona koji još uvijek jako opterećuje odnose u BiH.

“Ne vidim da su (zakoni) neka krupna politička pitanja oko kojih se ne možemo dogovoriti”, kazala je Krišto najavivši nastavak pregovora i usuglašavanja, uključujući tu i pristupanje Planu rasta za zapadni Balkan. – Hina.

Uskoro kraj mandata predsjedniku Europskog vijeća: Michel o najvećim postignućima, izazovima i gorućim pitanjima za EU

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail
IzdvojenoSvijetVijesti

Von der Leyen najavila novi zakon za deportaciju migranata bez prava na ostanak

od Ante Rašić
objavio Ante Rašić

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je donošenje zakona za uklanjanje većeg broja migranata bez prava ostanka iz Europske unije.

“Migracijska politika EU-a može biti održiva samo ako oni koji nemaju pravo ostati u EU-u budu učinkovito vraćeni”, napisala je von der Leyen u pismu poslanom prijestolnicama.

“Međutim, vratilo se zapravo samo oko 20 posto državljana trećih zemalja kojima je naređeno da odu”, dodala je. Novi zakon treba definirati obveze povratnika i pojednostaviti proces povratka, napisala je. Izrada prijedloga bit će prioritet novog povjerenika za migracije koji bi dužnost trebao preuzeti potkraj godine.

U pismu, poslanom uoči samita čelnika EU-a u Bruxellesu koji počinje u četvrtak, von der Leyen je također izrazila zabrinutost zbog ljudi koji su raseljeni zbog sukoba na Bliskom istoku. Više od milijun ljudi raseljeno je proteklih tjedana “s jasnom mogućnošću za daljnje međunarodno raseljavanje”, napisala je, pozivajući čelnike EU-a “da rade na planiranju za nepredviđene situacije”.

Vladini prioriteti do kraja mandata; Plenković najavio: Prosječna plaća 1600 eura, a minimalna od Nove godine 970

Tema migracija dominantna na nadolazećem samitu EU-a

Migracija će vjerojatno dominirati nadolazećim samitom EU-a nakon što je Poljska nedavno najavila planove za privremenu suspenziju prava na azil. Varšava optužuje ruskog predsjednika Vladimira Putina i bjeloruskog čelnika Aleksandra Lukašenka da guraju migrante na poljsku granicu kako bi destabilizirali 27-članu EU i potkopali sigurnost.

“Potreban nam je jasan i odlučan europski odgovor kako bismo se suprotstavili tim aktivnostima, ne dopuštajući Rusiji i Bjelorusiji da koriste naše vlastite vrijednosti protiv nas”, napisala je von der Leyen čelnicima EU-a. Predsjednica Komisije također je neizravno kritizirala granične kontrole unutar bezvizne zone bloka, šengenskog područja, koje trenutačno provodi Njemačka. “Ponovno uvođenje graničnih kontrola trebalo bi biti posljednja mjera“, napisala je.

Broj ilegalnih prelazaka otkrivenih na granicama Europske unije pao je za 42 posto od siječnja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavila je u utorak europska agencija za nadzor granica Frontex. Najznačajniji pad primijećen je na zapadnobalkanskoj ruti (-79%) i srednjomediteranskoj ruti (-64%), dok su se nezakoniti prelasci iz zapadne Afrike udvostručili (+100%) i gotovo utrostručili na istočnoj kopnenoj granici EU-a Poljske, (+192%), prema podacima Frontexa. – Hina.

Europska unija sankcionirala tri iranske zrakoplovne kompanije

0 komentari
0 FacebookTwitterPinterestEmail