Povodom 35. obljetnice pada Berlinskog zida u dvorani Aula glagoljice na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održana je prigodna svečanost, odnosno panel diskusija o ovoj obljetnici, značajnoj za Njemačku, ali i cijelu Europu.
O samom događaju, a osobito o njegovoj važnosti u današnjim društvenim, gospodarskim i geopolitičkim okolnostima suvremenog multipolarnog svijeta, govorio je kao pozvani predavač prof. dr. sc. Goran Bandov, redoviti profesor međunarodnih odnosa i diplomacije na Sveučilištu u Zagrebu, a na panelu su sudjelovali veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj NJ.E. dr. Christian Hellbach, prodekanica Ekonomskog fakulteta Osijek prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka, veleposlanik i predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba prof. emerit. dr. sc. dr. h. c. Emilio Marin te Denis Sušac, direktor tvrtke Mono. Moderator panela bio je Igor Kolman, voditelj Odjela za odnose s javnošću i savjetnik za politiku Njemačkog veleposlanstva u Hrvatskoj.
Nazočnima su se pozdravnim govorima obratiti dekan EFO-a prof. dr. sc. Boris Crnković, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić i zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković.
“Pad Berlinskog zida je događaj koji je promijenio povijest i na neki način globalno djelovalo na sve države u svijetu, pa tako i na Republiku Hrvatsku koja se potom odcjepljuje iz Jugoslavije. No, dogodio se Domovinski rat, koji je temelj stvaranja naše domovine, a u komu su brojni branitelji dali svoje živote. To je na neki način bio i prelazak iz totalitarnih, komunističkih režima u demokratske, što je obilježilo je i Republiku Hrvatsku. Danas na te povijesne događaje gledamo s odmakom od 35 godina i možemo zaključiti da je Hrvatska napredovala, razvila se i snažnim koracima ide naprijed u poboljšanju kvalitete života za sve nas”, rekao je zamjenik župana Josip Miletić.
Zamjenica gradonačelnika Osijeka Jasenka Crnković istaknula je kako je pad Berlinskog zida povijesni događaj za cijelu Europu i svijet, kojim se promijenila europska scena u geopolitičkom, sociološkom i gospodarskom dijelu, što se naravno odrazilo i na Hrvatsku. “Bio je to početak stvaranja ujedinjene Europe, put prema Europskoj uniji”, kazala je.
U svom predavanju prof. dr. sc. Goran Bandov istaknuo je zabrinutost da kroz proteklo razdoblje nismo naučili puno lekcija. “Dosta smo toga propustili i u ovom trenutku izgleda da ćemo pasti taj razred. Toga se jako plašim jer ćemo neke stvari morati ponoviti”, rekao je. Bandov kaže da srušeni zid označava tri momenta – pad diktature DDR-a, početak ujedinjenja Njemačke i prestanak hladnog rata. “Duboko želimo vjerovati da je tada prestao hladni rat, ali vidimo da postoje analitičari koji govore da je samo prestala prva faza hladnoga rata. Nadamo se da smo ipak nešto naučili iz onih lekcija”, poručuje Bandov.
Veleposlanik Emilio Marin, predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba, istaknuo je da je obljetnica pada Berlinskog zida važna ne samo kao prisjećanje na prošlost i značajan događaj u europskoj i svjetskoj povijesti nego i kao opomena za budućnost. “Svaki zid koji se gradi, jednoga dana će pasti. Tako je bilo i s Berlinskim zidom. Onda je možda pouka za budućnost da se zidove ne isplati graditi jer puno treba potrošiti da se sagradi taj zid, a na kraju će pasti. Voljeli bismo da u Europi, pa tako i u svijetu, nema više zidova”, poručio je Marin.
Njemački veleposlanik, dr. Christian Hellbach naglasio je da se mora priznati kako su u procesu ujedinjenja dviju Njemački i poslije učinjene i neke pogreške. “Pogotovo sa strane Zapadne Njemačke, koja se ponegdje pokroviteljski odnosila prema istočnom dijelu. Istočni Nijemci sanjali su da će biti dio te jedne Zapadne Njemačke, a zapravo su prošli gospodarsku, ali i društvenu i političku transformaciju, koja je dugo trajala i došla je uz velike troškove i velika odricanja”, ocijenio je Hellbach.
Anušić: Hrvatska je dosad Ukrajini donirala vojnu pomoć u iznosu većem od 200 milijuna eura
Napomenuo je također kako Nijemci ne bi trebali više toliko pažnje obraćati na pogreške iz prošlosti, nego pogledati što su izazovi i što sada treba napraviti. “Potrebno je sačuvati vlastiti suverenitet, ali i suverenitet unutar i zajedno s Europskom unijom. Moramo biti u stanju nositi se s globalnim kontekstom i konkurencijom, a taj globalni kontekst i konkurencija postali su ne samo sve kompetitivniji nego djelomično i neprijateljski nastrojeni prema Europi i Europljanima”, kazao je Hellbach dodajući kako u kontekstu sigurnosnih izazova s kojima su Njemačka i EU trenutno suočeni, a zbog agresije Rusije na Ukrajinu, jako je važno tko će u tom sukobu pobijediti.
Smatra da, bude li to slučajno Rusija, onda će to ugroziti europski suverenitet i europsko blagostanje. “Nemojte zaboraviti da se imperijalističke revizionističke sile nikada ne šire izvan svog teritorija zbog dobrobiti onih oko sebe. Revizionističke snage, a to nije samo Rusija, dovode u pitanje vladavinu međunarodnog prava te otvoreno zagovaraju zakon jačega. Više nego ikada dosad naša je budućnost u EU-u, trebamo više Europe, a ne manje, ali ona mora biti konkurentna, efikasna i sposobna za obranu”, poručio je Hellbach. društvenu i političku transformaciju, koja je dugo trajala i došla je uz velike troškove i velika odricanja”, ocijenio je Hellbach.
Prije panel diskusije, njemački veleposlanik Christian Hellbach razgovarao je s 20-ak poduzetnika i predstavnika tvrtki iz Slavonije i Baranje o mogućnostima proširenja njihove suradnje s njemačkim partnerima. (OBŽ/GS)
