Home VijestiTurizam DOBRI REZULTATI ZA HRVATSKI TURIZAM Godinu obilježila nikad jača predsezona, prihodi veći nego prošle godine

DOBRI REZULTATI ZA HRVATSKI TURIZAM Godinu obilježila nikad jača predsezona, prihodi veći nego prošle godine

by Ante R.

Hrvatski turizam u 2023. godini ostvario je dobre fizičke i financijske rezultate uz sve izazove, prije svega veliki rast troškova i nedostatak radnika, a više nego prije spominjao se problem loše strukture smještaja, za što rješenja nudi i novi Zakon o turizmu, koji prati smjer održivog razvoja.

Turista i noćenja kao prije pandemije, a prihodi veći nego 2022.

Po zadnjim i privremenim podacima Hrvatske turističke zajednice, od početka 2023. do 26. prosinca u Hrvatskoj je bilo 20,5 milijuna turista i više od 107,4 milijuna noćenja, što su u odnosu na isto razdoblje 2022. porasti od 9 i 3 posto, dok je to u odnosu na 2019. izjednačeni rezultat.

Godinu je obilježila i nikad jača predsezona, a mogla bi biti i jaka posezona, s obzirom na jesenski i zimski promet. Samo u prosincu, do 26.-og, je zabilježen porast dolazaka turista i noćenja od oko 16 i 6 posto u odnosu na isti mjesec 2022., čemu pridonose i adventske manifestacije diljem zemlje.

To sve Hrvatsku stavlja među tek četiri-pet europskih zemalja koje su u 2023. dostigle razinu noćenja iz 2019., pri čemu su je neka hrvatska odredišta i premašila.

Za prihode od turizma se još ne može konkretnije reći, o tome će se više znati u prvom kvartalu 2024., kada i HNB objavi svoje podatke/procjene o prihodima od stranih turista. No, tijekom cijele godine i podaci HNB-a i Porezne uprave o fiskalizaciji pokazivali su dvoznamenkaste poraste turističke potrošnje/prihoda, te se procjenjuje da će za 2023. prihodi od turizma u Hrvatskoj biti iznad 14 milijardi eura, što će biti za nešto više od milijarde eura više nego u 2022. i više nego 2019. godine

S te strane svi su u sektoru, posebice velike turističke kompanije, hotelijeri i agencije, ali i ostali zabilježili veće prihode od turista, ali uz isticanje da su im troškovi uslijed inflatornih, geopolitičkih i drugih pritisaka izrazito rasli, posebice u nabavi hrane i drugih proizvoda te za plaće, a bilo bi i teže da nije bilo mjera pomoći vlade za energetiku i druge.

Veliki porast i cijena usluga

S druge strane, porast prihoda veže se i uz veliki porast cijena svih usluga u uslužnim djelatnostima u Hrvatskoj, a posebice u turizmu, što pokazuju i zadnji podaci Državnog zavoda za statistiku za treće tromjesečju.

Ukupan indeks cijena uslužnih djelatnosti pružatelja usluga u trećem tromjesečju 2023. za 16,4 posto je bio veći nego u istom tromjesečju 2022., pri čemu su cijene najviše, za čak 75,7 posto porasle u djelatnosti smještaja.

Po tim podacima, u trećem tromjesečju 2023. cijene su u odnosu na isto tromjesečje 2022. pale samo u dvije djelatnosti – emitiranje programa, za 3,8 posto, te putničke agencije, organizatori putovanja (touroperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima, za blagih 0,1 posto.

No, kada se gleda odnos tih cijena između trećeg i drugog tromjesečja 2023., cijene usluga u djelatnosti putničke agencije, organizatori putovanja itd. su porasle za 16,3 posto, a i na toj su razini cijene najviše porasle u djelatnosti smještaja, za 30 posto.

Reforma turizma – održivost imperativ – od strategije i marketinških planova do novog zakona

Početak 2023. obilježilo je stupanje na snagu strategije održivog razvoja turizma do 2030., tijekom godine je usvojen i novi strateško-marketinški plan hrvatskog turizma, a krajem godine, 15. prosinca u Hrvatskom saboru je usvojen novi zakon o turizmu, prvi krovni za taj sektor, koji na snagu stupa s početkom iduće godine.

Sve je to dio reforme turizma, a zajedničko svim tim dokumentima koje će slijediti pravilnici, akcijski planovi i drugi, je održiv razvoj turizma. To podrazumijeva ekonomski, ekološki i socijalni pristup, odnosno uvažavanje turističke industrije, njenih investicija i prihoda za nacionalnu ekonomiju i veliki, gotovo 20 postotni udjel u BDP-u, kao i očuvanje prirodne baštine i raznolikosti te potreba stanovnika i lokalnih zajednica u kojima se turizam odvija.

Novi zakon stoga predviđa načine za kvalitetnije upravljanje turizmom s državne razine osnivanjem i posebnog vladinog vijeća za tu namjenu, ali i s lokalne i regionalne razine, koja sada ima obvezu da kroz indeks turističke razvijenosti utvrdi što je potrebno više, a što manje učiniti za turizam i stanovnike, od toga treba li im više ili manje hotela i drugog turističkog smještaja, ugostiteljskih objekata i infrastrukture (turističke, ali i komunalne, prometne i sve druge).

Struktura smještaja – dominacija objekata u domaćinstvu 

U strukturi komercijalnog smještaja na dan 1. rujna 2023. (kada je još visoka sezona) po podacima iz sustava eVisitor bilo je registriranih ukupno gotovo 133,2 tisuće objekta s ukupno 1,24 milijuna kreveta, dok je na isti datum 2019. godine tih objekata bilo gotovo 123 tisuće, a kreveta u njima 1,2 milijuna.

Među vrstama smještaja, u 2023. kao i 2019. dominirali su objekti u domaćinstvu – u 2023. na dan 1. rujna je 118,5 tisuća tih objekata činilo udjel od čak 89 posto u ukupnim objektima, a 653,1 tisuća kreveta u njima udjel od oko 53 posto u ukupnima. U 2019. na isti datum tih je objekata bilo manje, oko 111 tisuća sa oko 629 tisuća kreveta.

Hotela je 1. rujna 2023. bilo 1.199 sa 180,5 tisuća kreveta, a 2019. na taj dan 1.174 sa oko 177 tisuća kreveta, dok je kampova na isti dan 2023. bilo 368 sa oko 251 mjestom/krevetom, što je slično kao 2019. kada je kampova bilo više, 393.

Porast je primjetan i s objektima na OPG-ovima, kojih je 1. rujna 2023. bilo registriranih 550 sa više od 4.500 kreveta, dok je na isti datum 2019. bilo 313 objekata sa oko 2.700 kreveta.

eVisitor bilježi i nekomercijalni smještaj (vikendice, kuće i stanovi za odmor i sl.), u kojem se ne naplaćuje (bar ne bi trebalo) svako noćenje, nego paušali, a takvih je objekata 1. rujna 2023. u Hrvatskoj i više nego komercijalnih, oko 148 tisuća, sa 648 tisuća kreveta, dok ih je 2019. bilo oko 115 tisuća sa više od 505 tisuća kreveta.

Važnost i potreba nastavka investicija

Očekuje se da će ti i drugi alati za bolje upravljanje turizmom koje nudi zakon biti i primijenjeni u destinacijama, kao i da će pridonijeti i dužoj sezoni s većim naglaskom na dijelove godine izvan ljetne špice, te ravnomjernijem razvoju turizma u cijeloj zemlji, posebice u kontinentalnom dijelu. Za to postoji potencijal i zanimanja s tržišta, ali traži i dodatne, ne male investicije u smještajne i druge objekte (npr. male hotele i sl.) i turističku i drugu infrastrukturu, koje u mnogim krajevima Hrvatske gotovo i nema.

Investicije su se u turizmu nastavile i u 2023., te su po podacima Ministarstva turizma i sporta (MINTS) iznosile više od 400 milijuna eura, s čime je nastalo 14 hotela, tri kampa i nekoliko objekata u turističkim naseljima. Turistički sektor čekaju i ugovori za privatne i javne infrastrukturne projekte za bespovratna sredstva iz NPOO-a za što su prijave na natječaje zaključene u prvom dijelu godine, ali do prosinca još bez službenih objava o završetku odabira i dodjeli sredstava.

Nedostatak radne snage za mnoge ključni problem

No, iz sektora već dolaze poruke da ta sredstva, iako najveća do sada za turizam i iz više izvora, neće biti dovoljna i da će za bolji razvoj i kvalitetu trebati još dodatnih poticaja, poreznih olakšica, ali i više edukacije i promocije turističkih zanimanja među mladima, kako bi se umanjio problem nedostatka (kvalitetnih) radnika u sektoru.

Taj problem mnogi označavaju ključnim za turizam (iako je prisutan u gotovo svi sektorima i zemljama EU-a i šire), jer se teško nalaze radnici u zemlji, pa i uz povećanja plaća, te se svake godine izdaje sve više dozvola stranim radnicima.

U 2023. tako je izdano 42 tisuće radnih dozvola strancima za rad u turizmu ili oko 10 tisuća više nego lani, što je gotovo trećina svih zaposlenih u tom sektoru, a strane radnike će trebati i dalje ako se na aktiviraju potencijali koje sektor, posebice hotelijeri, još vidi na domaćem tržištu rada.

Važno za sektor osim investicija i radne snage je pitanje pomorskog dobra, zbog novog zakona koji po nekima (opet) nije dobro riješio probleme poslovanja na tom pojasu, kao i problematika tzv. turističkog zemljišta, oko čega se još čeka uredba i vode razgovori s nadležnim ministarstvima.

Nekoliko većih preuzimanja

U turizmu se u 2023. dogodilo i nekoliko vlasničkih preuzimanja velikih hotelskih kuća, među kojima Sunčanog Hvara, kojeg su od CPI Property Group kupili arapski investitor iz Abu Dabija, čiji iznos transakcije nije službeno objavljen, te nekadašnjeg hotelskog naselje Zagori odnosno tvrtku Hoteli Novi kod Novog Vinodolskog, kojeg je za 45 milijuna eura preuzeo slovenski fond ECM Partners.

Hotelska grupacija Aminess preuzela je upravljanje Hotelom Lišanj također u N. Vinodolskom, a oglasio se i svjetski hotelski lanac Hyatt koji je prvi puta ušao na hrvatsko tržište suradnjom s turskom Dogus grupom koja u Zadru planira do 2024. dovršiti gradnju luksuznog hotela Hyatt Regency. – Hina.