Nakon sastanka s predsjedateljem Doma naroda parlamenta BiH Draganom Čovićem novinarima je kazao kako je stabilnost BiH i njena europska perspektiva ujedno interes Hrvatske kao najbližeg susjeda.
Istaknuo je kako je svima jasno kakve su pozicije predstavnika konstitutivnih naroda u BiH, ali da se unatoč tim razlikama mora razgovarati i dogovarati.
Kaže kako bi izravni dogovor predstavnika triju naroda bio najbolje rješenje no to u nekim slučajevima ide teško, a visoki predstavnik uspostavljen je Daytonskim sporazumom zajedno s ovlastima koje ima i stoga povremeno intervenira kada je na to prisiljen.
Ponudio je punu suradnju Hrvatskog sabora parlamentarnim tijelima BiH kako bi podijelili iskustva na putu ka članstvu u EU.
Čović je istaknuo kako je Hrvatska kao prijatelj od velike pomoći na europskom putu BiH, a uzajamna upućenost dviju država poticaj je da se intenzivira i parlamentarni dio suradnje.
Smatra kako iskustva Hrvatske mogu samo pomoći da i u BiH svi razumiju važnost europskog puta kao i da je važno stvoriti uvjete u kojima će domaći političari sami rješavati otvorena pitanja.
“Ne možemo imati paralelni sustav odlučivanja”, kazao je Čović, aludirajući na intervencije za kojima povremeno poseže međunarodna zajednica u BiH.
“Znamo da dejtonski sustav nije idealan ali je takav, on je bio rezultat postratnog dogovora i svih zainteresiranih velikih država, BiH i njenih susjeda. Želimo da se BiH dobro razvija i narodi zadrže jednakopravnost i konstitutivnost jer je to, po nama, iznimno bitno, a euroatlantska perspektiva je nešto što bi trebalo ojačati institucije BiH i ojačati reformske napore, u čemu će Hrvatska pružati snažnu potporu”, kazao je Jandroković.
Kompleks je izgrađen u 19. stoljeću za austrougarske vladavine u neorenesansnom stilu, prema projektu čuvenog arhitekta Karla Paržika, čije brojne građevine i danas dominiraju starim dijelovima Sarajeva.
Među brojnim umjetninama koje krase unutrašnjost crkve su i radovi hrvatskog slikara Otona Ivekovića.
Nadbiskup Vukšić zahvalio je Jandrokoviću na brizi za BiH i katolike-Hrvate koji u njoj žive i potpori na europskom putu.
“Vrlo je važno da postoji strukturalna suradnja između Hrvatske i BiH”, kazao je Vukšić.
Ukupna materijalna šteta koju je ta prirodna katastrofa prouzročila procijenjena na više od 100 milijuna eura.
U Kreševu je 21 gospodarski subjekt pretrpio štete koje su preliminarno procijenjene na iznos od oko 2,5 milijuna eura zbog čega je ugroženo oko 400 radnih mjesta a Jandroković je o tome razgovarao s načelnikom Borisom Marićem (HDZ BiH).
Nakon Kreševa, Jandroković dvodnevni službeni posjet nastavlja u Mostaru i Širokom Brijegu gdje će u četvrtak razgovarati s gradskim dužnosnicima i predstavnicima vlasti Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije.
