Građani će uskoro imati prilike birati svoje zastupnike za europski parlament. Konačna odluka tko će od hrvatskih predstavnika zauzeti 12 predviđenih mjesta u najvišem predstavničkom tijelu Europske unije biti će poznata nakon održavanja predstojećih izbora određenih za 9. lipnja ove godine. Popularnost izraženije desnih političkih opcija posljednjih tjedana uoči izbora vidljivo raste u svim zemljama, što kod stranaka koje pripadaju lijevom političkom spektru izaziva nezadovoljstvo i zabrinutost za budući rezultat, poglavito što će izborni neuspjeh bitno ograničiti ciljeve, politička djelovanja i promoviranje ideologija za koje se zalažu.
Možemo!: Želimo socijalnu i održivu Europu, bit ćemo brana desnici
Kandidati Možemo! na EU izborima Gordan Bosanac i Jelena Miloš poručili su u srijedu da će im prioriteti biti borba za zelenu, socijalnu i solidarnu Europu, te da će biti brana jačanju desnice u EU i Hrvatskoj, a podršku im je dao i glavni kandidat Europske stranke zelenih Bas Eickhout.
“Radikalna desnica želi zaustaviti priču oko zelene tranzicije kao da su zaboravili na klimatske promjene. Mi mislimo da nema dizanja kočnice oko zelene tranzicije”, poručio je Bosanac na konferenciji za novinare.
Kada je riječ o borbi za socijalnu Europu kazao je da žele vidjeti Europu koja će nastaviti sa socijalnim ulaganjima a ne politikom štednje, pri čemu je jedan od prioriteta pitanje stanovanja. “Danas pitanje dostupnosti stanovanja gori diljem Europe”, ističe.
Treće je očuvanje solidarne i antifašističke Europe. “Radikalna desnica pod krinkom suverenizma želi udariti na neke temeljne vrijednosti EU a to su za nas vladavina prava i poštivanje ljudskih prava”, rekao je Bosanac.
Jelena Miloš naglašava da nije svejedno u kakvoj EU ćemo se probuditi 10. lipnja, dan nakon izbora. “Imamo situaciju da se ekstremna desnica mobilizira po cijeloj Europi, da ugrožava ljudska prava i demokraciju, prava manjina. Mi moramo na ovim izborima pokazati da to nećemo dozvoliti, da Hrvatska nije takva zemlja i da će Hrvatska izabrati drugačiji smjer”, rekla je Miloš dodavši kako će oni sigurno biti brana desnici.
Koordinatorica stranke Sandra Benčić napomenula je da će se, bez ulaganja u zelenu tranziciju, gubitak europskog BDP-a kretati prosječno od jedan do preko pet posto, no ako se nastavi s ulaganjima u zelenu tranziciju BDP će rasti 6 i više posto.
Glavni kandidat Europske stanke zelenih i nizozemski europarlamentarac Bas Eickhout naglasio je da će izbori, 9. lipnja biti vrlo važni. “U osnovi ćemo odlučiti o budućnosti Europe, hoćemo li se odlučiti za snažnu i ujedinjenu Europu koja surađuje na socijalnim i zelenim pitanjima ili ćemo se odlučiti za podijeljenu Europu, fragmentiranu Europu, slabu Europu koja je samo u interesu diktatora poput Putina”, rekao je.
“U Hrvatskoj vidimo da HDZ i premijer Plenković surađuju s ekstremnom desnicom i to je veliki problem jer ekstremna desnica želi oslabiti Europu, želi podijeljenu Europu, želi Europu koja se neće suprotstaviti Putinu, koja se neće ujediniti kako bi osigurala humanitarno rješenje na Bliskom istoku i u Gazi te kada na američkim izborima Trump ponovno postane predsjednik”, kazao je Eickhout. To se vidi u Bruxellesu i ljudi su zbog toga zabrinuti, dodao je i poručio da Europski zeleni i Možemo! nikada neće surađivati s ekstremnom desnicom.
Borzan (SDP): Bira se između populističkih rješenja desnice i EU vrijednosti
Kandidati SDP-a za Europski parlament u srijedu su, na druženju s građanima u Velikoj Gorici, predstavili program liste, a nositeljica Biljana Borzan istaknula je da će se na izborima birati između jeftinih populističkih rješenja desnice i onih koji promoviraju vrijednosti EU.
“Ovi izbori će pokazati hoće li se građani Europske unije i naše zemlje oduprijeti zovu jeftinih i jednostavnih populističkih rješenja koje nudi desnica ili će odabrati one za koje znaju da će i dalje promovirati vrijednosti koje EU ima i dati sve od sebe radeći za svoj narod”, rekla je u izjavi medijima nositeljica liste Biljana Borzan.
Na listi SDP-a nema tzv. ‘zečeva’, kazala je Borzan, odnosno onih koji će “odraditi” izbore i prevariti birače, a da bi poslije u Europski parlament ušao netko drugi umjesto njih. Prioriteti SDP-ovih kandidata se podudaraju s potrebama građana iz istraživanja, dodala je nositeljica liste.
“To su pomoć u osiguravanju prve nekretnine, posebice za mlade obitelji te zdravstvene i gospodarske politike koje su se pokazale izuzetno bitnima u trenucima korona krize i energetske krize, kada je EU uskočila, zbog čega kriza nije bila tako teška kao što se predviđalo”, izjavila je Borzan.
SDP-ov kandidat Tonino Picula kazao je da europski zastupnici u sljedećem mandatu moraju više pozornosti posvetiti smanjivanju nejednakosti između država članica, kao i nejednakosti unutar država članica.
“Sredstva iz raznih europskih fondova ne služe samo da ljudi dobro žive u centrima naših gradova. Velika Gorica je dobar primjer. U središtu grada ljudi mogu dobro i ugodno živjeti, ali Velika Gorica sastoji se od mnogih sela i mjesnih zajednica. Oni koji će biti izabrani moraju usmjeriti ta sredstva u manje razvijene ruralne dijelove”, naglasio je.
Važna je suradnja po pitanjima sigurnosti i obrane
Kao druge važne teme o kojima se treba raspravljati u Strasbourgu, Picula je naveo pravednu i održivu energetsku tranziciji te veću razinu suradnje država članica na pitanjima sigurnosti i obrane.
“Nemojmo zaboraviti da bijesni rat u našem neposrednom susjedstvu, a dobar dio prostora s kojim se dodiruje EU je nestabilan. Jedan od procesa koji također generiraju probleme su neregulirane migracije”, rekao je Picula.
Kandidatkinja Dalija Orešković upozorila je da su fondovi EU često meta korumpiranih političara, zbog čega su Hrvatskoj potrebna neovisna i samostalna antikorupcijska tijela. U protivnom bi Europska unija mogla protiv Hrvatske pokrenuti određene mehanizme.
“Postoji mehanizam uvjetovanosti, prema kojem se državama članicama mogu uskratiti sredstva iz EU fondova, ako se utvrdi da je bilo previše korupcije u načinu njihova trošenja. A ima li goreg primjera od Hrvatske kada se o tome radi?”, pitala je Orešković.
Orešković je upozorila da su se i protiv drugih država članica pokrenuli mehanizmi kada su podbacile u vladavini prava i neovisnosti pravosuđa. Zbog toga će se, kazala je, zalagati da Hrvatska zadovolji standarde drugih država članica kada je riječ o neovisnosti pravosuđa. – Hina.